PREVIŠE PREDRASUDA

Crnogorsko društvo nedovoljno tolerantno

Crnogorsko društvo nije dovoljno tolerantno, jer ljudi često ne žele da saslušaju i razumiju drugog na različitim nivoima komunikacije i suživota, ocijenila je antropološkinja Lidija Vujičić, navodeći da još ima dosta predrasuda i stereotipa o različitim kategorijama ljudi ili zajednica.

Vujičić je, povodom 16. novembra - međunarodog Dana tolerancije, kazala da je tolerancija, prije svega, komunikološki fenomen, koji podrazumije kulturu dijaloga, ali i širi okvir percepcije "takozvanog drugog, drugačijeg subjekta ili grupe, odnosno prihvatanja drugačijeg mišljenja i ponašanja".

"U tom smislu, ako se osvrnemo na prošlost, a naročito na aktuelnu dinamiku društvenih odnosa čini se da crnogorsko društvo nije dovoljno tolerantno, u smislu da ljudi često ne žele da saslušaju, razumije takozvanog drugog, na različitim nivoima komunikacije i suživota", rekla je Vujičić.

Ona je kazala da, na žalost, u crnogorskoj sredini još ima i dosta predrasuda i stereotipa o različitim kategorijama ljudi ili zajednica.

Vujičić je ocijenila da živimo u heterogenom društvu, po mnogim pitanjima.

"Okruženi smo, i što je posebno važno, upućeni na takozvane druge sa kojima se razlikujemo po nacionalnoj, konfesionalnoj, kulturnoj ili subkulturnoj pripadnosti, životnom stilu, stepenu obrazovanja i mnogim drugim razlikama, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou", navela je ona.

Vujičić je kazala da bi 21 vijek, naročito u mješovitim, multikulturnim sredinama kao što je crnogorska, trebalo da relativizuje mnoge razlike.

Ona je rekla da se tolerancija uči i njeguje kroz odnose sa drugima.

"I ona nikako ne znači žrtvovanje svog identiteta, kulture ili stila života radi drugih. Naprotiv, ona znači da ličnost treba da ostane dosljedna sebi i svojim vrijednosnim standardima, ali i da uvažava tuđe. Nečiji identitet, u bilo kojem smislu klasifikacije, u atmosferi tolerancije i demokratije nikada nije ugrožen", pojasnila je Vujičić.

Prema njenim riječima, interakcija sa drugima je ne samo neophodna, već često i učinkovita.

"A sami smo odgovorni za kreiranje (ne)tolerantne atmosfere i društvenih odnosa, kao i za posljedice koje one donose", naglasila je Vujičić.

Ona je kazala da, što je iskustvo veće, u smislu širine znanja, viđenog u svojoj i drugim sredinama, utoliko je i ličnost bogatija, sposobnija da upoređuje, izvlači univerzalne vrijednosti, prepoznaje šta je generalno dobro a šta loše, oslobođena od vještačkih okvira i standarda svoje, najčešće male i zatvorene sredine.

Vujičić je dodala da to važi i za pojedinca i za kulturu u cjelini.

"Naročito, ako govorimo o različitim kulturama, dijalog sa drugim može da obogati, jer nijedna kultura ili sociokulturni sistem nije statičan. Svi smo u stalnom procesu mijenjanja, stoga nas kontakti, interkulturacija obogaćuju, oslobađaju od (etno)centrizma odnosno stava da je dobra samo jedna ("naša") kultura", kazala je ona.

Vujičić je rekla da susret sa drugim kulturama, ukoliko je kvalitetan i dobronamjeran, pokreće obostrani progres.

"U antropološkom objašnjenju kulture, i inače, ona podrazumijeva stalno ukrštanje različitih (identitetskih) misli i iskustava. Zapravo, svaka, kultura je spoj više kultura ili potkultura u jedan sistem i to kroz proces stalnog miješanja nacionalnog, takozvanog stranog, nadnacionalnog, odnosno univerzalnog u nove, ili bolje reći inovirane, kulturne sisteme", zaključila je Vujičić.

(Mina)