INSTITUT ALTERNATIVA

Poslanici sve aktivniji u predlaganju zakona

Poslanice i poslanici su od početka rada novog saziva Skupštine podnijeli 37 zakonskih prijedloga, što je više od polovine, odnosno 56 odsto od ukupnog broja zakonskih prijedloga koji su u tom periodu ušli u skupštinsku proceduru. Iz Instituta Alternativa ukazuju na pomake u ovoj oblasti, ali i na potrebu da se procedure donošenja novih zakona bolje regulišu.

Kako naglašavaju u saopštenju, ovo je prvi put u proteklih deceniju da je broj zakonskih prijedloga koji je podnijet od poslanica i poslanika premašio broj prijedloga podnijetih od Vlade.

"U prosjeku na godišnjem nivou, u periodu od 2010. do kraja 2020. godine, poslanici su inicirali tek četvrtinu prijedloga zakona koje je Skupština razmatrala. Većina inicijativa podnijetih od poslanica i poslanika od konstituisanja novog saziva, njih 25, je i dalje u proceduri, dok je usvojeno ukupno devet predloga za izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu, radu, državnim službenicima i namještenicima, zdravstvenoj zaštiti, osnovnom obrazovanju i vaspitanju, socijalnoj i dječijoj zaštititi, poljoprivredi i ruralnom razvoju, doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Svi usvojeni prijedlozi došli su od predstavnika parlamentarne većine. Međutim, više od 40 %, odnosno 16 zakonskih prijedloga inicirala je opozicija, i oni su i dalje u skupštinskoj proceduri", navode u Institutu Alternativa.

Iako je rano govoriti o prohodnosti zakonskih prijedloga opozicije tokom novog saziva parlamenta, kako dodaju, u prethodnom periodu ona je bila izuzetno niska.

"Primjera radi, iako su tokom 2020. godine poslanice i poslanici podnijeli 43 zakonska prijedloga, usvojeno je svega njih šest, odnosno 13%, a sve usvojene inicijative su predložene od parlamentarne većine. Potreba boljeg regulisanja procedure za učešće u donošenju odluka kada njihov inicijator nije Vlada naročito je izražena promijenjenom dinamikom odnosa između Vlade i Skupštine, nakon parlamentarnih izbora. Usvajanje važnih zakona bez javne rasprave ukazuje na potrebu regulisanja procedure učešća javnosti u donošenju odluka, onda kada je njihov ključni inicijator parlament. Dodatno, osim procedura učešća javnosti u donošenju odluka, jednako je važno razraditi procedure fiskalne procjene i sveukupne analize uticaja propisa koje predlažu poslanice i poslanici", navode u saopštenju.

Potrebno razraditi procedure donošenja odluka i zakona

Ove procedure, kako dodaju, sada su razrađene samo za situacije u kojima je Vlada predlagač propisa, pa se tako podzakonskim aktima i Poslovnikom Vlade regulišu procedure formiranja radnih grupa za izradu zakona i učešće zainteresovane javnosti, sprovođenje javnih konsultacija i javnih rasprava, i procedura analize procjene uticaja propisa. I na nivou Vlade ove procedure se sprovode uz brojne manjkavosti, ali ostavljaju prostora za pravovremenije uključivanje javnosti u donošenje odluka.

"Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatra prijedloge zakona sa aspekta njihovog uticaja na budžet. Kada su poslanice i poslanici predlagači zakona, Poslovnikom Skupštine je predviđena procedura dobijanja mišljenja o prijedlogu od strane Vlade. Međutim, u prethodnom periodu zabilježili smo slučaj da je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatrao izuzetno važan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a da nije mogao utvrditi uticaj na budžet, jer je razmatrao predložene izmjene prije isteka roka u kojem je Vlada trebalo da dostavi mišljenje. Dodatno, kao što smo nedavno ukazali, i kroz amandmandsko djelovanje koje nije propraćeno adekvatnim analizama, poslanici mogu zaobići važne procedure fiskalnih procjena i javnih rasprava. Tako je na Prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu do 1. juna podnijet 51 amandman od strane poslanika. Ukupna vrijednost preraspodjela koje se njima predlažu je 128 miliona ili oko 5% budžeta za 2021. godinu. Samo amandmani vladajuće koalicije nose sa sobom promjene od preko 86 miliona i svi za izvor sredstava uzimaju tekuću budžetsku rezervu, čiji je ukupan planirani iznos za skoro 10 miliona manji od ukupne vrijednosti budžetskih amandmana parlamentarne većine", objašnjavaju u Institutu.

Navedeni primjeri, napominju, pokazuju potrebu detaljnijeg regulisanja procedure donošenja odluka i zakona, u situacijama kada su njihovi incijatori poslanice i poslanici. Ove procedure bi trebalo da budu jedan od prioriteta prilikom rada na najavljenom Zakonu o Skupštini, ali i paralelnim izmjenama Poslovnika Skupštine, koje su, uprkos određenim pomacima iz decembra prošle godine, i dalje nužne.