- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
06. 07. 2021.
13:09 >> 13:09
1
CEGAS
U dodjeljivanju počasnih državljanstava brojne nepravilnosti
Centar za građanske slobode (CEGAS) je na osnovu analize o zakonskim načinima sticanja crnogorskog državljanstva, naišao na podatke po kojima se od 2006. godine do danas iz godine u godinu povećavao broj osoba kojima su dodijeljivana počasna državljanstva, a drastično tokom 2020. godine. Kako ističu u saopštenju, istraživanjem su utvrdili brojne nepravilnosti u načinu dodjeljivanja ovih državljanstava, za period od 3. juna 2006. do 24. 5. 2021.
Broj počasnih državljanstava dodijeljenih 2020. godine je šest puta veći nego 2019, a čak 13 puta veći nego 2018. godine.
"Zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava se temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu, kao i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada Crne Gore u formi Odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom. U Članu 12 Zakona o Crnogorskom državljanstvu stoji da: 'lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom, iako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona'. O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana. Sporna rješenja donošena su pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su ista donešena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave. To znači da se donosilac riješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja", naglašavaju u saopštenju CEGAS-a.
Uz to, kako naglašavaju, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica, u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja.
"Rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o Crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene. Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja. Skoro sva donesena Rješenja su bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava Rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti", navodi se u saopštenju.
U CEGAS-u postavljaju pitanje, šta je sa licem koje je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o Crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore?
"Jasno je da se Zakon o Crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona", naglašavaju u ovoj NVO.
Istraživanje ovih podataka dio su projekta podržanog od Balkan Civil Society Development Network (BCSDN) i SIDA (Swedish International Development Cooperation Agency) pod nazivom "Odluka o ukidanju vladavine bezakonja".
Broj dodijeljenih počasnih državljanstava od 3. juna 2006. do 24.05.2021. (Ukupno 453 počasna državljanstva):
Godina |
Broj dodijeljenih počasnih državljanstava |
2006.godine |
0 |
2007.godine |
0 |
2008.godine |
23 |
2009.godine |
47 |
2010.godine |
30 |
2011.godine |
21 |
2012.godine |
28 |
2013.godine |
16 |
2014.godine |
19 |
2015.godine |
26 |
2016.godine |
19 |
2017.godine |
13 |
2018.godine |
10 |
2019.godine |
22 |
2020.godine |
131 |
2021.godine |
30 |
Коментари1
Остави коментар