[ B.B. ]

HRA

Država pretežno uspjela da obezbijedi poštovanje ljudskih prava

Akcija za ljudska prava ukazuje da su protekli događaji na Cetinju pokazali sve rizike koje po mir nose nacionalne i vjerske podjele, a posebno njihova politička zloupotreba. Na sreću, nije došlo do ljudskih žrtava, a država Crna Gora je pretežno uspjela da obezbijedi poštovanje ljudskih prava na slobodu vjeroispovjesti, sa jedne, i slobodu mirnog okupljanja, sa druge strane, u jednoj veoma zahtjevnoj situaciji, ocijenili su u NVO Akcija za ljudska prava (HRA).

Kako ističu u saopštenju, nažalost, nije bila obezbijeđena primjena zdravstvenih mjera u cilju zaštite prava na život i zdravlje i ponovo je došlo i do ugrožavanja slobode medija da izvještavaju sa javnih skupova. Sve prijave na prekomjernu upotrebu sile od policije treba istražiti i procesuirati sve koji su kršili zakon, bilo da su demonstranti ili policajci.

"Država ima obavezu da obezbijedi poštovanje ljudskih prava i u vrlo složenim situacijama, do kakve je došlo na Cetinju, gdje su suprotstavljena prava demonstranata na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja i prava vjerske zajednice, Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, da ispoljava svoju vjeru u vidu obreda ustoličenja mitropolita bez ometanja. Evropski sud za ljudska prava je više puta naglasio da su ta prava jednako zaštićena, da ni jedno od njih nije apsolutno i da se ona ne mogu tumačiti na način da bilo kome ko se ne slaže s nekom vjerskom organizacijom u bilo kom pogledu dozvoljava da onemogući održavanje vjerskog obreda, da ga prekine ili da remeti javni red prilikom održavanja tog obreda. Takođe, sprječavanje i ometanje vjerskih obreda u Crnoj Gori je krivično djelo", navodi se u saopštenju HRA.

Kako dodaju, iako je država obezbijedila da se obred na Cetinju održi, tome nijesu prisustvovali svi predviđeni sveštenici, jer su demonstranti blokirali puteve na ulazu u Cetinje. S druge strane, protest na Cetinju je u pojedinim segmentima prevazišao okvire mirnog okupljanja. Sloboda mirnog okupljanja ne štiti one koji policiju napadaju kamenicama, eksplozivnim napravama ili probijaju policijske kordone, a što je na Cetinju zabilježeno i video snimcima, i zbog čega je državno tužilaštvo već pokrenulo neke postupke.

"Iako je tačno da je država dužna da toleriše i nezakonita okupljanja koja nisu prijavljena u skladu sa zakonom – kao u slučaju protesta na Cetinju - ona ima tu obavezu samo dok takvo okupljanje ne postane stvarna opasnost po javni red. Protestanti su na Cetinju blokirali sve ulaze u grad da bi onemogućili održavanje vjerskog obreda. Država je i takvo okupljanje, tolerisala sve dok nije došlo vrijeme da se obred održi. Čak i tada blokada puteva nije probijena, već su samo patrijarh i mitropolit, u Cetinjski manastir prevezeni helikopterom, dok su ostali sveštenici bili prinuđeni da odustanu od prisustvovanja obredu. Posebno je pitanje da li je policija, prilikom intervenisanja na Cetinju, u blizini manastira koji je obezbijeđivala, srazmjerno primijenila dozvoljena sredstva prinude (suzavac, šok bombe), odnosno da li je primijenila gumene metke, koje Uprava policije tvrdi da nije imala. Ovo zahtijeva pažljivu istragu svakog pojedinačnog slučaja. Sve video snimke o intervenciji policije i radnjama demonstranata treba dostaviti nadležnim državnim organima i insistirati na tome da se sve prijave nezakonitog ponašanja istraže. Država ima posebnu obavezu da istraži svaki slučaj prijave na prekomjernu upotrebu sile od strane njenih službenika", naglašavaju u HRA.

Prilikom dočeka patrijarha Porfirija prijavljen je slučaj ometanja reporterke Pobjede, a na protestima na Cetinju ometanje novinarske ekipe televizije N1, nekih pojedinačnih izvještača, kao i blogera iz Bosne i Hercegovine da izvještavaju sa tog događaja.

"Osuđujemo sva ometanja slobode medija, pozivamo da se utvrdi odgovornost za takve radnje i da se odgovorni sankcionišu u skladu s važećim propisima. Ponovo apelujemo da se sprječavanje novinara i napad na novinara u obavljanju profesionalne djelatnosti hitno propišu kao krivična djela", naglašavaju u NVO.

Kako su dodali, osuđuju svako nepoštovanje državnosti Crne Gore, crnogorskog nacionalnog identiteta i Crnogorske pravoslavne crkve, kao vjerske zajednice u Crnoj Gori.

"Sva sporna pitanja, uključujući vlasništvo vjerskih zajednica nad crkvama i hramovima i prava na korišćenje tih crkava i hramova, moraju da se pokrenu i rješavaju u skladu sa zakonom, bez onemogućavanja slobode vjeroispovjesti i ugrožavanja bilo čije bezbjednosti", zaključuju u HRA.