Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ M.M.Lj. ]

25. 10. 2021. 13:11   >>  13:27 9

ISTRAŽIVANJE

"Dvostruko manje građana smatra da idemo u dobrom pravcu"

Gotovo dvostruko je pao broj građana koji cijene da Crna Gora ide u dobrom pravcu pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje koje je za njih uradila Agencija Damar. Kako je saopštila izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević građanima su najbitnije teme nezaposlenost, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dok ih većinski manje interesuje priča o SPC, Temeljnom ugovoru Vlade i Crkve,a još manje identitetska pitanja.

"Zanimljivo je da je gotovo dvostruko pao broj građana koji cijene da idemo u veoma dobrom pravcu. Prošle godine je to bilo 12,3 odsto građana, ove šest odsto", kazala je Uljarević.

Malo je porastao broj onih koji misle da idemo u dobrom pravcu sa 22,4 na 25,9 odsto.

"A u ukupnom zbiru porastao je broj građana koji kretanje ocjenjuju kao pogrešno, pa ih je tako danas 45,9 odsto u odnosu na 35,5 % prošle godine", istakla je ona. 

Da država ide u pravom pravcu najmanje je onih koji misle među mlađom populacijom.

“Oni su u natprosječnim brojkama koje vide taj pravac kao pogrešan”, kazala je Uljarević.

Da u dobrom pravcu idemo smatraju najviše ljudi sa osnovnim obrazovanjem koji se nacionalno izražavaju kao Srbi, kaže Uljarević.

“Izrazito nezadovoljstvo tim pravcem se bilježi među onima koji se izjašnjavaju kao Albanci, Crnogorci, Bošnjaci i Hrvati i Muslimani, kod nekih grupacija to nezadovoljstvo ide do 70 odsto”, kazala je ona.

Kao najprepoznatljivije teme kod političara građani prepoznaju Srpsku pravoslavnu crkvu i Temeljni ugovor Včlade i SPC.

“Identitetska pitanja, pa borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, a značajno niže naši političari pozicioniraju pitanje zdravstva, nezaposljenosti i pravosuđa”, kazala je ona.

Na drugoj strani vidite da su građanima najbitnija pitanja nezaposlenost, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i unapređenje životnog standarda.

“Dok ih većinski manje interesuje priča o SPC, Temeljni ugovor Vlade i Crkve,a još manje identitetska pitanja, svaga tri odsto. Znači imamo vrlo izraženu disproporciju onoga što građani vide kao problem i onoga o čemu naši političari pričaju”, kazala je Daliborka Uljarević.

Jedno od pitanja koje je izazvalo dosta pažnje je uvođenje vjeronauke u crnogorski obrazovni sistem. “Građani i građanke su u ozbiljnoj većini protiv (58.9%) te ideje, dok nešto malo više od petine (22.7%) to podržava i malo manje od petine nema stav (18.4%)”, kazala je Uljarević.

Natprosječnu podršku uvođenju vjeronauke daju ispitanici preko 65 godina, bez obrazovanja i srpske nacionalnosti, ali i hrvatske manjine. Snažni protivnici su među Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima i Albancima, kao i među onima koji imaju više ili visoko obrazovanje.

„U posljednjem periodu se dosta govorilo o tome da li imamo na djelu revanšizam ili redovne kadrovske promjene nakon smjene višedecenijske vlasti. Nalazi pokazuju da među građanima i građankama prevladava stav da nova vlast nije ispunila obećanje da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove (47.7%), dok je nešto malo više od četvrtine (26.2%) vjeruje da je to to obećanje ispunjeno“, kazala je Uljarević.

Vuk Čađenović, izvršni direktor DAMAR-a, predstavio je nalaze istraživanja u dijelu koji se odnosi na životni standard i uticaj skorašnjih političkih dešavanja.

„Ovo istraživanje je pokazalo da 54,5% građana i građanki smatra da mjesečni prihodi domaćinstva nijesu dovoljni da pokriju živote troškove u toku jednog mjeseca, što je blagi porast u odnosu na istraživanje iz oktobra 2020.godine. Međutim, danas 31,8% građana  smatra da su prihodi dovoljni, što je osjetan pad u odnosu na prošlogodišnji nalaz kada je to mišljenje imalo 40% ispitanika“, kazao je Čađenović.

Podaci opominju i na osjetno povećanje nezadovoljstva i indiferentnosti u odnosu na percepciju budućnosti u Crnoj Gori.

„U odnosu na prošlu godinu, kada je 16,7% ispitanika iskazalo pesimizam, ove godine 32,6% smatra da će biti gore nego prije promjene. Mišljenje da će sve biti isto ima 32,7% građana i građanki, a najvidljivija je promjena kod optimističnih – 23, 4% građana i građanki smatra da nas očekuje bolja budućnost, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je 44% bilo tog stava“, kazao je Čađenović.

Kada je riječ o dešavanjima na Cetinju 5. septembra, 42,2% građana i građanki smatra da je Vlada dala prioritet vjerskim pravima jedne vjerske zajednice, a manje od trećine (30,4%) da je našla balans u obezbjeđivanju vjerskih prava i slobode okupljanja.

“Takođe, manje od trećine smatra da je Vlada po svaku cijenu trebala da omogući ustoličenje mitropolita Joanikija, dok četvrtina cijeni da je trebalo da se zabrani i ustoličenje i protesti, a 23% je stava da je Vlada trebalo da dogovori sa SPC odlaganje ustoličenja dok se tenzije oko toga pitanja ne smanje“, naveo je Čađenović.

Oni koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi su dominantnog stava da je balans uspostavljen, kao i da je po svaku cijenu trebalo obezbijediti ustoličenje, dok su na drugoj strani sve nacionalne manjine (Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati) i ogromna većina Crnogoraca.

„I u odnosu na odgovornost za eskalacije krize 5. septembra na Cetinju, građani i građanke su podijeljeni, pa tako 22,8% smatra da su za to najodgovorniji Vlada i premijer Zdravko Krivokapić, a 22% smatra da je to predsjednik države. Slijedi mišljenje da su odgovorni ekstremisti sa obje strane ( 14,5%), dok 18,6% nema mišljenje“, istakao je Čađenović.

Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani, Albanci i Hrvati najviše krive Vladu i premijera, kao i ekstremiste i partije vladajuće većine, dok Srbi kao glavnog krivca vide predsjednika države.

Čađenović kaže da 23 odsto građana smatra da su za eskalaciju krize odgovorni Vlada i premijer Zdravko Krivokapić.

“A 22 odsto smatra da je odgovoran predsjednik države, slijedi mišljenje da su odgovorni ekstremisti sa obje strane. To je mišljenje 14,5 odsto građana, dok 18,6 građana nema mišljenje o ovom pitanju”, kazao je Čađenović.

Пратите нас на

Коментари9

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније