SAMO 922 ZAHTJEVA

Neinformisani o besplatnoj pravnoj pomoći

Crnogorskim sudovima od početka prošle godine podnijeta su 922 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, a jedini način za obezbjeđivanje pune primjene zakona je podizanje informisanosti građana o mogućnostima tog instituta, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Ona je na okruglom stolu o besplatnoj pravnoj pomoći, podsjetila da je Zakon za tu oblast počeo da se primjenjuje od početka 2012.

“Od početka primjene Zakona do 1. decembra ove godine, pred crnogorskim sudovima podnijeta su 922 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć. Od toga je usvojeno 696, odbijeno, 120, odbačeno 37 a dva su povučena, dok je postupak obustvaljen u 28 slučajeva”, rekla je Medenica.

Ona je dodala da je trenutno pred sudovima aktivno 39 zahtjeva za pružanje besplatne pravne pomoći.

Medenica je kazala da građani sa sjevera najviše koriste taj institut, što je, kako je navela, vjerovatno povezano sa njihovom lošijom ekonomskom situacijom u odnosu na ostatak države.

“Ukoliko se pogleda struktura podnosilaca zahtjeva, očigledno je da su to u najvećem broju korisnici materijalnog obezbjeđenja ili nekog drugog prava iz socijalne zaštite”, dodala je ona.

Medenica je navela da je vrlo mali broj žrtava nasilja zatražio besplatnu pomoć, a da su djeca bez roditeljskog staranja, osobe sa posebnim potrebama i žrtve trgovine ljudima podnosili takve inicijative u neznatnom broju.

“Najranjivije kategorije najmanje traže besplatnu pravnu pomoć, i to pitanje treba otvoriti”, rekla je ona.

Medenica smatra da je neophodno je podizanje svijesti građana o postojanju besplatne pravne pomoći, uslovima i mogućnostima njenog kršenja, “jer je to jedini način da se obezbijedi puna primjena zakona”.

Ona je saopštila da se u primjeni zakona sudije susrijeću sa njegovim nedostacima i nedovoljnom ažurnošću nadležnih organa koji su u obavezi da postupaju po nalozima suda.

“Rok od 15 dana za donošenje odluke po podnijetom zahtjevu za besplatnu pravnu pomoć u većini slučajeva sudovi nijesu mogli ispoštovati zbog neblagovremenog dostavljanja podataka o imovini i prihodima podnosilaca zahtjeva”, precizirala je Medenica.

Ona je kazala i da u nekim slučajevima odbijaju da pružaju besplatnu pravnu pomoć (BPP).

Marković: Manji problemi u primjeni BPP-a

Ministar pravde, Duško Marković kazao je da se primjena Zakona o BPP pokazala kao uspješan projekat uprkos manjim problemima.

“Zajednički uspjeh svih koji učestvuju u ovom projektu je što građani pravo na BPP mogu ostvariti u svim Osnovnim sudovima u Crnoj Gori”, rekao je Marković.

On je dodao da njegov resor konstantno radi na promovisanju BPP, ali da se u naredne dvije godine ti napori moraju povećati.

“Model BPP je održiv i odgovorio je izazovima”, rekao je Marković.

On je ocijenio da su glavni nedostaci, u primjeni instituta BPP, nedovoljna informisanost građana o njoj.

“To je primijetila i Evropska komisija u svom Izvještaju o napretku, zato se moraju uložiti napori da se BPP obezbijedi svima kojima je potrebna”, naveo je Marković.

On je najavio da će brošure o BPP uskoro biti dostupne građanima u svim sudovima.

Stalni predstavnik UNDP-ja u Crnoj Gori, Rastislav Vrbenski, podsjetio je da je Zakon o BPP bio zajednički projekat njegove organizacije i Ministarstva pravde.

“Nakon što je usvojen Zakon, Ministarstvo i UNDP su pristupili uspostavljanju infrastrukture za njegovu primjenu. Renovirali smo i opremili kancelarije za pružanje BPP u svih 15 osnovnih sudova”, rekao je Vrbenski.

On je naveo da projekat BPP od velikog značaja za UNDP, “ne samo u Crnoj Gori već i na globalnom planu”.

“UNDP će i dalje pomagati crnogorsku Vladu na jačanju poštovanja osnovnih ljudskih prava, što je jedna od osnovnih premisa demokratskog društva za dalje približavanje Evropskoj uniji”, poručio je Vrbenski.

(MINA)