Igor PEJOVIĆ

ŠĆEKIĆ

Budžet za zdravstvo nedovoljan, naslijedili dugove

Budžetom za narednu godinu Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) opredijeljena su sredstva u iznosu od 332,7 miliona eura, što je za oko 19,6 miliona manje od nacrta budžeta koji smo poslali, saopštio je u intervjuu za Portal RTCG direktor Fonda Dragoslav Šćekić. On smatra i da su opredijeljenja sredstva nedovoljna, s obzirom na, kako je rekao, naslijeđena dugovanja koje je ostavio prethodni menadžment, ali i stalno rastuće troškove zdravstvenog sistema.

Govoreći o budžetu ustanove na čijem je čelu za narednu godinu, Šćekić podsjeća da je dug Fonda za zdravstveno osiguranje na dan 31.12.2020. iznosio približno 49 miliona eura.

Upravo to, kako je ocijenio, pokazuje kakav je odnos prethodne vlasti bio prema zdravstvenom sistemu i kakvu je situaciju zatekao novi menadžment Fonda.

“Javni zdravstveni sistem je sistematski godinama urušavan, kako bi pojedine privatne zdravstvene ustanove na račun građana ubirale enormne novčane iznose. Novo rukovodstvo je sa takvom praksom prekinulo i započelo je sa jačanjem Javnog zdravstenog sistema. Posebno smo ponosni na jačanje Montefarma, započeli smo postupak vraćanja stomatologije u javno zdravstveni sistem, reformu koja je izvršena u dijelu privatnih apoteka”, rekao je Šćekić.

Odobrena sredstva koja su manja od dostavljenog nacrta

Podsjeća da je nacrtom budžeta Fonda za ovu godinu bio planiran iznos od oko 311,7 miliona eura, a da su odobrena sredstva u iznosu od oko 304 miliona.

Fond je, kaže, u Nacrtu budžeta za ovu godinu utvrdio ukupna sredstva u iznosu od oko  352,4 miliona, što je, napominje, ”uvećanje u odnosu na 2021. godinu u iznosu od 48,5 miliona ili za 15,96%”.

“Razlog za iznos naveden u nacrtu budžeta uslovljen je time što su sagledani naslijeđeni problemi iz prethodnog perioda koji su rezultirali stvaranjem akumuliranih neizmirenih obaveza, kao i sagledavanjem stvarnih potreba zdravstvenog sistema. Naime, uvođenjem novih procedura dijagnostike i liječenja i nabavkom nove opreme dolazi do porasta troškova, jer to povlači za sobom troškove ljekova i medicinskih sredstava i drugog potrošnog materijala i servisno održavanje”, rekao je Šćekić.

Smatraju da će odobrena sredstva koja su manja od dostavljenog nacrta, tj nerealno planiranje budžetskih sredstava za zdravstveni sistem, za posljedicu imati “stvaranje finansijski neodrživog zdravstvenog sistema”.

“Ministarstvo Finansija je u predlogu budžeta za Fond opredijelilo sredstava u iznosu od 332.760.942,80€, što je za 19.676.984,57 manje od nacrta koje je poslao Fond. Opredijeljenja sredstva su nedovoljna obzirom na naslijeđena dugovanja koje je ostavio prethodni menadžment kao i  stalno rastuće troškove  zdravstvenog sistema”, napominje Šćekić.

On ističe da je FZO s novim menadžementom na čelu u proteklih osam mjeseci započeo sveukupnu reorganizaciju rada i poslovanja, čiji efekti su, tvrdi, u jednom dijelu vidljivi već sada.

Epidemija povećala potrošnju

“Očekujemo da konkretni finansijski benefiti budu vidljivi u toku 2022. Javnim pozivom za privatne apoteke, broj privatnih apoteka koje su u ugovornom odnosu sa Fondom je sa 198 smanjen na 120 apoteka, te se time Crna Gora po prvi put počela primicati evropskim standardima u toj oblasti, dok će ekonomski efekti ovog uspješnog projekta biti vidljivi  u punom obimu u 2022”, kazao je Šćekić.

Odlukom o rasporedu sredstava Fonda za 2021. za ljekove i medicinska sredstva Montefarma opredijeljena su, kaže Šćekić, sredstva u iznosu od 67,9 miliona eura.

“Pojedine zdravstvene ustanove, rukovodeći se svojim stvarnim potrebama, zahtijevale su veći iznos sredstava, dok su im odlukom, koja je uskladjena sa Budžetom, opredijeljena sredstva u manjem iznosu. Taj nesklad traženih i opredijeljenih sredstava je naročito izražen kod covid bolnica, posebno u dijelu sredstava potrebnih za ljekove i medicinska sredstava, a na šta su i same ustanove ukazivale, ističući da se ne mogu uklopiti u finansijske okvire koji su dati Budžetom. U trenutku iskazivanja potreba za finansijskim sredstvima nijesu mogli predvidjeti razvoj epidemiološke situacije i povećanu potrošnju ljekova medicinskih sredstava, kao i lične zaštitne opreme”, kazao je Šćekić.

Obzirom na to da je epidemiološka situacija uslovila povećanu potrošnju ljekova i medicinskih sredstava, Montefarm je, pojašnjava, iz navedenih razloga  tražio proširenje plana javnih nabavki za 43 miliona.

“Potrošnja u zdravstvenom sistemu je značajno povećana, a što je uslovljeno pandemijom virusa Covid-19, kao i zbog uvođenja novih intervencija i dijagnostičkih procedura, ljekova i dr. Pandemija virusom Covid–19 je uslovila turbulentnost zdravstvenog Sistema Crne Gore, nepredvidim po pitanju svih segmenata”, rekao je Šćekić.