Anja Šljivić, TVCG

KONCESIONARI KRŠILI PROPISE

"Neće biti štete po državu zbog raskida ugovora o mHE"

Vlada je juče odlučila da raskine tri ugovora o izgradnji malih hidroelektrana - Crnja, Ljubaštica i Crni potok u Barama Kraljskim. Iz Ministarstva kapitalnih investicija kažu da još ne znaju koliko će koštati raskid ugovora, ali u slučaju da se sud izjasni u korist koncesionara, iznosi mogu biti višemilionski. Mještani Bara Kraljskih i ekološki aktivisti, međutim, ne očekuju da će bilo kakva odšteta morati da se isplati koncesionaru, jer je, kako tvrde, koncesionar učinio krivično djelo kad je, umjesto jednog vodotoka iz ugovora, obuhvatio još dva.

Vladimir Novović jedan je od mještana Bara Kraljskih koji se godinu i po borio za rijeke, potoke i pitku vodu u tom kraju, kaže da nijesu dozvoljavali koncesionaru da vodu premjesti u cijevi. Uspjeli su u tome, ali poručuju da se njihova borba ovdje ne završava.

"Za nas nije završen posao dok god ne vidimo da su cijevi uklonjene sa lica mjesta, da je vodotok vraćen u prvobitno stanje i dok ne vidimo da je dokument o raskidu zaveden u arhivi države", kaže Novović.

Mještani tvrde i da je koncesionar učinio krivično djelo, time što je koncesija data na jedan vodotok, a u elaboratu su se pojavila još dva koja njemu ne pripadaju.

"Koncesioni akt je potpisan na jedan vodotok - vodotok Crnja. Koncesionar je svjesno ili nesvjesno napravio to da se izdaju dozvole na ovaj ili onaj način za druga dva vodotoka koja njemu ne pripadaju. Podnijeli smo krivičnu prijavu osnovnom tužilaštvu u Kolašinu i on izviđa 16 mjeseci da li se jedan vodotok uliva u drugu, da li prave treću rijeku, to je apsurd", objašnjava Novović.

Pitali smo Ministarstvo kapitalnih investicija koliko državu može da košta raskid Ugovora o koncesijama?

"Ne možemo znati koliko će da nas košta raskid ugovora o koncesijama za ove tri mini-hidroelektrane, sve dok se ne završe sudski sporovi koje, ako pokrenu koncesionari, ali će, u slučaju da se sud izjasni u korist koncesionara, to biti višemilionski iznosi", navodi se u saopštenju MKI.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, međutim, tvrdi drugačije.

"Za ova konkretno dva koncesiona ugovora za sada sve govori da ne postoji način da se može neka odšteta tražiti ili platiti. U slučjau Kraljskih Bara gradi se na rijeci koja ne postoji nigdje u planskoj dokumentaciji. Do sad sve izgrađene hidrcentrale imaju poguban uticaj na živi svijet, vi stavljate kilometre rječnog toka u cijev, to porozno dno ne hrani izvor, imamo situaciju da su brojni izvori presušili, suši se šuma", kaže Dragićević.

Podsjetimo, do sad je državu zbog raskida ugovora tužilo šest koncesionara za 60 miliona eura, a od kapaciteta države zavisi kako će se procesi završiti.