RESOCIJALIZACIJA

Danas zatvorenik, sjutra komšija

Adekvatna priprema i tretman zatvorenika i zavisnika od droga još dok su u ustanovama, ključni su za njihovu spremnost i snalaženje u resocijalizaciji, a to države košta sedam do deset puta manje nego njihovo povratništvo prestupima.

To je ocijenjeno na današnjoj konferenciji Resocijalizacija bivših zatvorenika i zavisnika, koje su organizovali Hrišćanski pokret Crne Gore i Reformska politička partija iz Holandije.

Koordinator Pokreta, Lav Lajović, kazao je da je temu resocoijalizacaije prijeko potrebno otvoriti.

"Crnogorsko društvo je malo, sve se pamti i teško zaboravlja. Jednom krivac, uvijek krivac. Osobe se lako marginalizuju, iako su odslužili svoju kaznu", rekao je Lajović.

On je kazao da nijesu svi prestupnici isti i da svi i ne zaslužuju drugu šansu, ali da je hrišćanski praštati i dati priliku ljudima da se promijene.

"Naša istraživanja pokazuju da je visok stepen povratnika, i da, ko jednom krene tim putem, teško se vraća i postaje konstruktivan dio društva. Zato je na državi da konkretnim mjerama i programima pomogne tim osobama", naveo je Lajović.

Direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabrenović kazala je da je glavni cilj Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, koji će ubrzo biti usvojen na Vladi, sprovođenje nadzora i kontrole nad uslovnom osudom, kaznom rada u javnom interesu i uslovnim otpustom.

"Za sve njih karakteristično je da se te osobe nalaze na slobodi. Do sad njih niko nije pratio , a usvajanjem ovog zakona počeće se sa tom praksom, pratiće ih službenici koji su prošli obuke", navela je Rabrenović.

Ona je kazala da će biti pojačan institut uslovnog otpusta, navodeći da će biti ukjučena služba za uslovni tretman Zavoda za zvršenje krivičnih sankcija, psiholozi i sociilozi koji će šest mjeseci do godinu, prije izlaska na slobodu, raditi sa tim osobama i vršiti procjenu rizika, pripremajući ih za integraciju u društvo.

Direktor Zavoda za zapošljavanje, Vukica Jelić, kazala je da postoje tri kategorije nezaposlenih- lako zapošljivi, uslovno i teško i teže zapošljivi.

U trećoj grupi, kako je pojasnila, nalazi se oko 26 kategorija, među kojima osobe sa invaliditetom, samohrane majke, djeca bez roditeljskog staranja, ali i bivši zatvorenici i zavisnici.

Jelić je kazala da se na evidenciji Zavoda nalazi oko 300 onih koji su služili zatvorsku kaznu i oko tridesetak korisnika psihoaktivnih supstanci, navodeći da je taj broj vjerovatno mnogo veći, jer ne žele svi da prijave te podatke službenicima Zavoda.

Ona je kazala da i među poslodavcima ima dosta stigma i nepovjerenja pri zapošljavanju te kategorije stanovništva, i dodala da Zavod organizuje jednomjesečne programe, čiji je cilj da im podignu samopouzdanje i nauče ih tehnikama traženja posla.

"Programi su skupi, ali to je svakako jeftinije od povrataka u zatvore ili kada im se porodice prepuste same sebi. Na taj način smanjuju se troškovi i za državu i za porodice", pojasnila je Rabrenović.

Psihijatar narkolog iz Kakaricke gore, Ljubinko Kaluđerović, kazao je da je u toj ustanovi oko 90 odsto zavisnika od droga, oko tri odsto od alkohola i oko 1,5 odsto od kocke.

On je kazao da je za pet godina rada te ustanove rehabilitovano oko 200 korisnika, i da su, osim iz Crne Gore, korisnici bili i iz regiona ali i iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.

(Mina)