Igor PEJOVIĆ

BURIĆ ZA PORTAL

Regulacija jezera i Bojane prioritet CG

U Crnoj Gori ne postoji prioritetniji projekat od projekta upravljanja Skadarskim jezerom i rijekom Bojanom, što zbog činjenice da smo najsiromašnija država po obradivom poljoprivrednom zemljištu, što zbog poplava koje ugrožavaju naselja i infrastrukturu, ocijenio je u intervjuu za Portal RTCG hidrolog i inženjer geologije i hidrogeologije Mihailo Burić.

On je saopštio da bi sigurno trebalo očekivati povremene poplave, poput onih koje su Crnu Goru zadesile 2010. godine.

“Za sada je teško dati konkretne prognoze, ali klimatske promjene nas upozoravaju na sve veće mogućnosti i poplava i suša”, rekao je Burić.

Crna Gora, kako je pojasnio, nije održiva zemlja, jer ne proizvodi dovoljne količine hrane za sebe. 

“Zato dobijanje novih preko 15.000 ha zemljišta znači stratešku državnu obavezu, radi omogućavanja proizvodnje hrane koju uvozimo”, smatra naš sagovornik.

* Jedan od zaključaka Okruglog stola o Nacrtu PUP-a Glavnog grada iz 2013. godine bio je da bi se regulaciji vodostaja Skadarskog jezera po odabranom tehničkom rješenju trebalo pristupiti bez odlaganja. Time bi se, kako je tada rečeno, spriječile poplave i dobile poljoprivredne površine, vrijedne oko milijardu i 400 miliona eura. Da li je od tada do danas išta urađeno po tom pitanju, i ako nije, zbog čega?

“Nažalost od tada nije urađeno ništa ozbiljno. Iznosim moje shvatanje zbog čega se to dešava, sa  ozbiljnim projektima. Moj utisak je da je u društvu zavladao laicizam, sa potpunim izostankom struke, i njenim pravom glasa da odlučuje o ozbiljnom stvarima. Kada sam ja po porudžbi investitora iz Italije, prije neku godinu, uradio preliminarno Idejno rješenje upravljanja Skadarskim jezerom, angažovao sam čitav tim  specijalista, da bi se mogao baviti ovako složenim projektom. I rezultat slijedi: ‘Ja ga naučim, a on poslije zna bolje od mene’. 

Izgleda da sada to bolje znaju oni koji to uopšte ne znaju. I tu je i zbog takozvanog opšteg sveznanja, stalo sve. Dok god se ne bude struka i znanje našlo tamo gdje mu je mjesto, društvo je u velikoj opasnosti od sunovrata nerazvijenosti. Zaključak izvedimo sami. Vidimo ko se sve bavi stukom i ozbiljnim projektima, pa će vam biti jasno. Vidimo da je stručnjacima gotovo zabranjeno da se bave strukom, bez nadzora politike”.

* Još tada ste, kao predsjednik Revizione komisije, govorili da bi se regulaciji vodostaja moralo pristupiti što prije. Koliko je i danas urgentno riješiti taj problem? Koliko je on ustvari isplativ po našu zemlju?

“Neka se neko javi da kaže koji je projekat u Crnog Gori prioritetniji od projekta upravljanja Skadarskim jezerom i rijekom Bojanom. Evo zašto. Prvo: Crna Gora je po obradivom (ne i ukupnom) poljoprivrednom zemljištu najsiromašnija zamlja Evrope. Mi nijesmo održiva država, jer ne proizvodimo dovoljne količine hrane za sebe. 

Zato dobijanje novih preko 15.000 ha zemljišta znači stratešku državnu obavezu, radi omogućavanja proizvodnje hrane koju uvozimo. 

Drugo: Poplave ugrožavaju ne samo zemljište, već i stanovništvo, naselja i infrastrukturu. Pa vidjeli smo da su čak i groblja plavljenja u Zeti. 

I treće: Ako me ekolozi puste da se izjasnim, dobro bi bilo regulacijom stabilizovati biotop Skadarskog jezera, tako da nema prevelikih voda (poplava) pa ni najnižih vodostaja (suše). Valjda je stabilizovani biotop bolji od sadašnjeg divljeg. 

Ali dajte neka se to stručnim raspravama riješi od višespecijalističkog tima, jer ekologija nije samo biologija, iako je njen najvažniji krajnji rezultat i iskaz”.

* Šta bi za Crnu Goru, odnosno područje koje gravitira jezeru, značila regulacija vodostaja Skadarskog jezera? Budući da se kolokvijalno u narodu često govori o isušivanju jezera, molim Vas da pojasnite o čemu se zapravi radi.

“Pogledajte TV emisije, gdje je gotovo pravilo, da na stručne teme ne učestvuju stručnjaci specijalisti za oblast koja se razmatra. Pogledajte izjave laičke, koje čak ni osnovne stručne pojmove ne mogu da razlikuju, a pretenduju da odlučuju. 

Nama je stručno znanje ‘zastalo’ kod NVO, političara, laika, ‘apstraktnih biologa’. Ne shvatajući moje stručne istupe u javnosti, neki poslije izlaze u javnost govoreći o ovom projektu, pa ga čak nazivaju, zamislite isušivanjem Skadarskog jezera. A šta takva priča znači,nije sa stručnog aspekta pristojno da ja komentarišem”.

* Govorili ste da se kao najodrživije rješenje nameće izgradnja odvodnih tunela kroz Sozinu, jer bi taj projekat “finansirao sam sebe kroz vrijednost dobijenog zemljišta”. O čemu se konkretno radi, koja je površina dobijenog zemljišta u pitanju i šta bi bila namjena tog dobijenog zemljišta? Koliko bi ono vrijedno bilo?

“Izgradnja tunela je jedna od opcija regulacije Skadarskog jezera, koja se za sad čini najoptimalnijom. Tunel bi bio praktično regulator vodostaja, a po svojim dimenzijama i važna vodena veza između mora i jezera. Postoje i druge opcije, ali smatram da nijesu konkurentne, već samo komplementarne. Kontrolom plavnih voda dobile bi se površine od preko 15.000 ha zemljišta, koje bi agronomi trebali pripremiti za poljoprivrednu proizvodnju.

Pošto je najnovija poplava dostigla kotu 10,42 mnm, to bi vjerovatno dobili oko 18.000 ha zemljišta. Zato smo mi u PUP-u Podgorice označili granicu urbanizacije na 11 mnm. Da li je bolje da bježimo od vode, ili da je kontrolišemo? Znam da se mnogi plaše projekta, zbog složenosti, veličine, ekologije i drugih razloga. Ja mislim da je obezbjeđenje uslova za život prvi razlog, koji je moguće uskladiti sa prirodom. Gruba procjena kaže da bi vrijednost oslobođenog zemljišta bila 1,5 milijardi eura, ako projektujemo prosječnu cijenu od 10 e/m2. Ako se to pokaže tačnim, to bi značilo da bi vjerovatno regulacija isplatila samu sebe, preko vrijednosti dobijenog zemljišta”.

* Strahujete li da bi Crnu Goru, odnosno područje oko jezera, mogle ponove da zadese poplave, poput onih iz 2010, i da li Crna Gora gubi na vremenu time što još ništa ne preduzima po tom pitanju?

“Takve poplave sigurno treba očekivati povremeno. Za sada je teško dati konkretne prognoze, ali klimatske promjene nas upozaravaju na sve veće mogućnosti i poplava i suša. A zašto se ne pridaje značaj održivom razvoju, to treba pitati političare i državu, jer oni izgleda za razvoj nemaju vremena, od haosa i svađa koje se čine po Crnoj Gori. Ako to država ne shvati na vrijeme, naći će se u grdnim problemima, ne samo zbog Skadarskog jezera”.

* O isušivanju jezera govorio je i ekonomski analitičar Predrag Drecun. Kako to komentarišete? I koliko su realne njegove ocjene da bi se dobila kvalitetna obradiva zemlja sa tri roda godišnje?

“Aspekt ekonomije koji unosi kolega Drecun u ovaj projekat je potpuno opravdan i veoma važan. Još dok sam sa Generalom Kraljevićem radio na nekim ekološkim projektima kod nas, on je ukzivao na mogućnost višegodišnjeg roda u Crnoj Gori, ukazujući na primjer Kipra (tri roda krompira godišnje). 

Naravno da naši klimatski uslovi, voda i zemljište daju takvu mogućnost i kod nas. Drago mi je da naš cijenjeni ekonomista daje podršku koncepciji, koji odavno zastupaju mnogi, pa i ja. Što se tiče termina isušivanja, to je svakako lapsus kolege koji je ekonomista. Ovdje je važna njegova ekonomska misao koju veoma podržavam”.