- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
28. 01. 2022. 06:55 >> 06:56 1
Čitaj mi:
VLAHOVIĆ ZA PORTAL
Oprezno sa fotografijama na internetu
Autorska djela, u domenu kojih spadaju i fotografska djela, uživaju krivičnopravnu i građanskopravnu zaštitu. Stoga je neophodan dodatan oprez kada se koriste fotografije dostupne na internetu. Za Portal RTCG advokatica Marina Vlahović ističe da u javnosti pogrešno vlada mišljenje da fotografija postavljena na internetu stoji na raspolaganju za upotrebu, te da se primjećuje najveća praksa kršenja autorskih prava usljed neznanja i nesvjesnosti.
Navođenje autora fotografije ne isključuje postojanje krivičnog djela
''Samim potpisivanjem autora fotografije koja je preuzeta sa nekog sajta, ne potire se postojanje krivičnog djela, niti prestaje pravo na zahtijevanje naknade štete od strane autora tužbom, osim u slučajevima kada je takva dozvola navedena u samom materijalu koji se preuzima'', objašnjava Vlahović.
Ističe da jedan od najčešćih tužbenih zahtjeva koji se ističe u postupcima za individualno ostvarivanje autorskih subjektivnih prava odnosi se, upravo na naknadu materijalne štete, ali je pored njega tu i zahtjev za naknadu nematerijalne štete usljed povrede moralnih autorskih prava i to kao vid satisfakcije autoru-oštećenom.
''Postupajući sud će prilikom odlučivanja naročito voditi računa o ugroženosti integriteta fotografskog djela, ličnosti tužioca, na primjer da li se radilo o licu koje je fotograf po profesiji, da li je fotografsko djelo izmijenjeno i samim tim došlo do uticaja na njegovu vrijednost i slično'', kaže Vlahović.
Ovakve situacije su, ističe, najčešće kada su u pitanju sadržaji dostupni na internetu, jer u javnosti pogrešno vlada mišljenje da fotografija postavljena na takav način stoji na raspolaganju za upotrebu.
''Iako sporovi povodom ostvarenja subjektivnih autorskih prava nijesu u velikoj mjeri zastupljeni u Crnoj Gori, ne možemo tražiti krivca za to u pravnoj regulativi, budući da problem ne proističe iz nedostatka zakonskih odredbi, već iz nedovoljno razvijene svijesti o postojanju prava na zaštitu'', smatra Vlahović.
Najveća praksa kršenja autorskih prava zbog neznanja
Ukazuje da je potrebna dodatna opreznost u onim slučajevima u kojima su sadržaji besplatni za preuzimanje, ali ipak podliježu autorskim pravima, te da se upravo tu primjećuje najveća praksa kršenja autorskih prava usljed neznanja i nesvjesnosti.
''Fotografije koje su pod “Javnim domenom” i besplatne za preuzimanje i upotrebu, najvjerovatnije u svakom slučaju možete da koristite, dok sa druge strane korišćenje fotografije koja je u vlasništvu lica koje je postavilo, bilo kakvo mijenjanje ili prilagođavanje iste je apsolutno nezakonito'', navodi Vlahović.
Drugačija situacija je, kaže, kada su u pitanju lične fotografije lica, jer ona može povući sa sobom ne samo povredu autorskog prava, već i prava na privatnost.
''Dakle, iako formalnopravno zaštićena, ta zaštita fotografije je više deklarativnog karaktera, pa nijesu česte tužbe u kojima su one predmet kršenja zakona'', poručuje Vlahović.
Kada su u pitanju društvene mreže ističe da je važno napomenuti da se registrovanjem na određenoj društvenoj mreži stvara ugovorni odnos, u kojem korisnik može u cjelini odbiti ili prihvatiti uslove korišćenja te mreže, što dalje upućuje na to ko će biti nosilac autorskog prava, a u većini slučajeva to je upravo korisnik društvene mreže.
''Zaključujemo da postupanje protivno zakonu i na društvenim mrežama takođe spada pod kršenje autorskih prava'', navodi Vlahović.
Uklanjanje žiga sa fotografije kršenje autorskog prava
Na pitanje smije li se uklanjati žig sa preuzete fototografije ili rezati neki njen dio, Vlahović objašnjava da se situacija razlikuje u zavisnosti od toga da li je u pitanju fotografija koja sadrži vodeni žig koji je sastavni dio određene aplikacije, na primjer kamere telefonskog uređaja, koja sama u svojim postavkama dozvoljava uklanjanje ovakvog žiga.
''Naprotiv, uklanjanje vodenog žiga ili rezanje dijela fotografije na kojoj se takav žig nalazi neizostavno u sebi podrazumijeva svjesno kršenje autorskog prava na istoj i samim tim povlači odgovornost u slučaju pokretanja postupka'', navodi Vlahović.
Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon smrti
''U domenu trajanja zaštite autorskog prava Zakonom je ustanovljen sistem računanja rokova, pa tako ova zaštita traje za života autora i do isteka 70 godina poslije njegove smrti, s tim da je u pitanju imovinska komponenta ovog prava, dok zaštita moralnih prava- prava autorstva i prava poštovanja djela traje i nakon isteka zaštite imovinskih prava. Ista situacija je sa koautorima, premda se u tom slučaju rok počinje računati od momenta smrti posljednjeg koautora'', kaže Vlahović.
Dodaje da oni koji ubiraju naknadu imovinskih prava u slučaju smrti (ko)autora su nasljednici, ali je istima nakon isteka zakonskog roka zaštita omogućena samo u pogledu moralnih prava.
''Ovi rokovi se među državama razliku, čak je u posljednje vrijeme primjetna tendencija rasta broja onih koje su ovaj rok produžile'', zaključuje Vlahović.
Коментари1
Остави коментар