[ B.B. ]

BEČIĆ

"Različitosti ne smiju biti okovane teretom jednoumlja"

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan otvorili su danas izložbu slika akademskog slikara Nikole Kovačevića "Iz pepela bola i beznađa, vihor nade dade život sjemenu čovječanstva", čime je zvanično u najvišem predstavničkom domu obilježen 27. januar – Međunarodni dan žrtava Holokausta.

"Danas, kao i svih prethodnih godina i decenija, slobodarski narod Crne Gore dijeli tugu i bol sa svim žrtvama čija je nacionalna, vjerska ili etnička pripadnost, kao i želja za slobodom, nažalost odredila njihovu tragičnu sudbinu. Sve nas ovo opominje da sloboda misli, poštovanje ljudskog dostojanstva, kao i različitosti koje samo možemo smatrati našim velikim bogatstvom, nikada ne smiju biti okovane teretom jednoumlja i isključivosti", istakao je Bečić.

Takve politike koje dovode do nasilja i razaranja, po riječima Bečića, svoje mjesto isključivo moraju zadržati u našoj zajedničkoj istoriji, a kako je poručio, „na nama, kao državnicima, je najveća odgovornost da više nikada ne dozvolimo da zli duh podjela ponovo prevagne i trajno zarobi našu budućnost“.

"Kao predsjednik Skupštine Crne Gore, uvijek i na svakom mjestu, snažno dižem glas protiv svih rigidnih i nacionalističkih politika, koje su dovele do užasa 90-ih godina. Uvijek i na svakom mjestu pozivam na dijalog, poštovanje i razumijevanje, kao naše temeljne vrijednosti, ali i najzdraviju osnovu na kojoj moramo da gradimo progresivno društvo okrenuto prosperitetu i budućnosti. Ove vrijednosti će u meni uvijek imati najsnažnijeg saveznika i nikada neće imati alternativu“, istakao je Bečić.

On je naglasio da je od izuzetne važnosti poštovati kulturu sjećanja i širiti svijest o događajima koji su na najdirektniji način ugrožavali mir, multietnički i multivjerski suživot i osnovna ljudska prava.

Uz podsjećanje da se 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, obilježava kao spomen na dan kada je krajem Drugog svjetskog rata 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila Aušvic-Birkenau, najveći logor smrti u porobljenoj Evropi, predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, Nina Ofner Bokan je istakla da danas pale šest svijeća u znak sjećanja na šest miliona stradalih Jevreja, od čega, milion i po djece.

"I 77 godina nakon oslobođenja logora Aušvic, teško je govoriti o strahotama Holokausta, Ipak, moramo se prisjetiti da Holokaust nije nešto što se desilo samo Jevrejima u srednjoj i istočnoj Evropi. Užasi Holokausta su se desili i u bivšoj Jugoslaviji u Jasenovcu za koji kažemo da je naš balkanski Aušvic, u kome su ustaški zločinci prevazišli svoj njemački uzor, ne smijemo zaboraviti ni logor Stara Gradiška, Đakovo, i druge u Nezavisnoj državi Hrvatskoj; Sajmište i Topovske šupe, u okupiranoj Srbiji, na kojima su Jevreji pobijeni od strane Vermahta, još prije odluke o 'konačnom rješenju', ne smijemo zaboraviti kej u Novom Sadu, gdje su mađarski okupatori bacali muškarce, žene i djecu u zaleđeni Dunav itd...“, kazala je Ofner Bokan.

Ofner Bokan je ocijenila da predrasude i laži o superiornosti jedne rase i jednog naroda nad ostalim i danas predstavljaju prijetnju i u vodećim demokratijama.

"Zato iz dana u dan moramo jačati društva koja će se snažno suprotstavljati svakom obliku diskriminacije, isključivosti i netolerancije. Ključnu ulogu u tome mora imati obrazovanje naših mladih, jer samo znanje i svijest o istorijskim strahotama, posebno o Holokaustu, uči buduće generacije međusobnom razumijevanju i poštovanju različitosti, drugoga i drugačijeg“, poručila je ona.

Ofner Bokan je izrazila poštovanje i zahvalnost predsjedniku Bečiću i Skupštini Crne Gore koja tradicionalno obilježava ovaj datum.

Povodom obilježavanja dana sjećanja na žrtve Holokausta, otvaranju izložbe prethodio je i sastanak Bečića sa predsjednicom Ofner Bokan i vrhovnim rabinom Crne Gore Lucianom Moše Prelevićem.

Tokom sastanka je ocijenjeno da se u savremenom svijetu, antisemitizam ne može i ne smije tolerisati, te zaključeno da je u Crnoj Gori stran svaki njegov oblik. Kako je poručeno, rad i djelovanje jevrejske zajednice u Crnoj Gori predstavlja potvrdu multivjerskog i multietničkog sklada koji baštini naša država, i na čijim temeljima će nastaviti svoju dalju izgradnju i razvoj, kao članica NATO saveza i u bliskoj budućnosti članica Evropske unije. Iz najvišeg predstavničkog i zakonodavnog doma poslata je nedvosmislena i jasna poruka – javnost mora imati nultu toleranciju na pojavu antisemitizama.