PRISTUP INFORMACIJAMA

Kad bi pljuštale kazne, brže bi odgovarali

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka nemaju informaciju da li su državni organi kažnjavani zbog nedostavljanja traženih informacija, a novinarima, koji zbog takvih postupaka često nijesu u mogućnosti da realizuju radne zadatke, poručili su da se češće žale i prijavljuju te slučajeve.

Član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović podsjetio je na odredbu Zakona o slobodnom pristupu informacijamam, kojim je predviđeno da se podaci iz javnih registara i evidencija podnosiocu zahtjeva moraju učiniti dostupnim, u roku od pet dana, bez donošenja rješenja, uz sačinjavanje službene zabilješke.

Lacmanović je na radnom doručku sa novinarima povodom Evropskog dana zaštite ličnih podataka, rekao da postoji mogućnost da rok bude probijen, navodeći da je organ koji ne dostavi podatke iz javnih registara u roku od pet dana, u zoni prekršajne odgovornosti.

Predsjednik Savjeta Šefko Crnovršanin kazao je da jeste interes da se informacija dobije u što kraćem vremenu, ali da je, sa druge strane, i pitanje da li u Agenciji mogu da odluče i dostave rješenje podnosiocu zahtjeva u predviđenom roku od 15 dana.

Crnovršanin je kazao da, ako Agencija odluči u meritumu, a nije dobro utvrdila činjenično stanje, jer je, kako je kazao, često problematičan rok od 15 dana, dolazi se u situaciju da Upravnii sud ukida i poništava rješenja.

“Mislim da je Agencija odgovorila u zakonskim rokovima. Smatram i da se državni organi trude da odgovore u blagovremenom roku na podnesene zahtjeve. Ipak, mnogo je zahtjeva i gdje imamo ćutanje administracije”, dodao je on.

Komentarišući to što državni organi često novinarima ne odgovore na traženi zahtjev, Crnovršanin je kazao da “postoji Zakon o zaštiti podataka ličnih, gdje se mogu predati prekršajne prijave”.

“Do sada nemamo podatak o tome da li su predavane prekršajne prijave protiv organa vlasti. A kada bi bilo takvih prijava, i pljuštale kazne, vidjeli bi kako bi brže odgovarali i u zakonskom roku”, kazao je on.

Lacmanović je, komentarišući situacije da javni funkcioneri prijave određene podatke, za koje se ispostavi da su nepotpuni ili netačni, rekao da su ta pitanja u ingerenciji Komisije za sprječavanje sukoba interesa. On je kazao da je, pristankom da se postane javni funkcioner, javnosti dato pravo da zna više o njima, “ali da to ne znači sve i u svakom trenutku”.

“U vremenu prisutne nesigurnosti, bombaških napada, otmica i drugih nasrtaja na građane Crne Gore, ne smijemo od javnih funkcionera crtati legitimne mete”, ukazao je on.

Upitan dokle se stiglo u postupanju sa žalbom poslanice Branke Bošnjak, u vezi ankete Glavnog grada, Lacmanović je naveo da je u toku postuak rješavanja.

“Kontrolor je izvršio nadzor, na sjednici Savjeta smo usvojili taj prigovor i naložili da se obezbijede neophodni podaci kako bi riješili predmet u meritumu. Falilo nam je u toj dokumentaciji zaključak Glavnog grada, kao i inicijative organa lokalne uprave, na osnovu kojih je odlučeno da se sprovodi ta akcija”, rekao je on.

O osporavanju činjenice da je istom organu dato da odlučuje o zaštiti ličnih podataka i pravu na pristup informacijama, Lacmanović je kazao da je praksa pokazala da se to ispostavilo kao kvalitetno rješenje.

“Podatak je da smo za nepunih deset mjeseci imali 721 riješenih predmeta, od toga 552 usvojene žalbe, 67 odbijenih, 92 zaključkom obustavljenih postupaka i deset djelimično usvojenih”, rekao je on.

Govoreći o nerazumijevanju javnosti zbog odluke Agencije da naloži Poreskoj upravi i Upravi za nekretnine da uklone JMB gađana sa internet stranica, Lacmanović je kazao da na taj način nije onemogućena borba protiv korupcije, već da je ona samo stavljena u zakonske okvire.

 (Mina)