DAN STUDENATA

Više borbe za bolji status

Najveći problem koji muči crnogorske studente je kako da pronađu posao nakon završenog fakulteta, kaže za Portal RTCG Student povjerenik Univerziteta Crne Gore Miloš Pavićević. Studenti takođe smatraju da odnos profesora prema njima treba da bude bolji, a da sami moraju biti aktivniji u borbi za studentska prava. S druge strane iz ministarstva prosvjete su saopštili da je položaj studenata danas bolji nego prije nekoliko godina.

Danas se obilježava  Dan studenata u znak sjećanja na studenta Pravnog fakulteta u Beogradu, Žarka Marinovića,  rođenog u selu Očinići kod Cetinja, koga je policija ubila na Medicinskom fakultetu u Beogradu tokom generalnog štrajka studenata 1936. godine.

Studenti Pravnog i Fakulteta političkih nauka različito komentarišu položaj studenata, ali su saglasni u jednom, da se malo bore za svoja prava i da nijesu  dovoljno aktivni.

„Položaj studenata je katastrofalan. Upravo idem da vidim da li su izašli rezultati kolokvijuma koje čekamo preko 10 dana. Takođe, često se dešava da se izgube dokumenta,  ispiti nam počinju prije osam sati, ne znam da se to još negdje dešava, pa još kad ti ispiti traju kraće od pola sata. Treba nam preko 70 odsto bodova da bismo položili ispit, od 14 ili 13 bodova moramo da osvojimo 10.  Školarina nije previsoka, 500 eura i može u ratama, ali šuška se da će biti skuplja, to je već neprihvatljivo“, kaže studentkinja treće godine Pravnog fakulteta i dodaje:

„Aktivizam studenata se svodi na to: Kad meni treba ja ću, a kad tebi treba ćutaću.“

Studentkinja treće godine Političkih nauka nema zamjerke na rad profesora, ali ima na studente i standard.

„Ja sam zadovoljna ophođenjem profesora prema studentima, mada bi pojedini mogli malo da snize kriterijume. Visina školarine za mene ne predstavlja problem, jer sam na budžetu, ali smatram da su knjige skupe i da na kopiranje literature trošimo mnogo novca. Studenti su pasivni, mislim da umjesto što sjedimo u kafićima i ispijamo kafe, trebalo bi da se više borimo za svoja prava.“

Da predstavnici studenata moraju višše da rade, smatra studentkinja druge godine Pravnog fakulteta koja takođe smatra da profesori moraju bolje da se ophode prema studentima.

„Mislim da je položaj studenata dobar, s tim što predstavnici studenata više organizuju žurke nego što se bave problemima koji muče studente. Kada je riječ o školarini mislim prihvatljiva u odnosu na standard.  Odnos profesora prema studentima bi se mogao popraviti, jer često zavisimo od njihovog raspoloženja. Oni mogu da ne dođu na zakazana predavanja, da brišu ocjene. Mislim da bi se sve popravilo kada bismo imali neki elektronski sistem u koji bi se unosile ocjene, da ne bi dolazilo do takvih izmjena.“

Student povjerenik Univerziteta Crne Gore Miloš Pavićević nije saglasan sa studentkinjom Pravnog fakulteta u vezi sa aktivnošću predstavnika studenata.

„Studentski parlament broji predstavnike 20 crnogorskih fakulteta i za godinu i po dana znam da su svi ti predstavnici da sjednice dolazili sa problemima koje imaju studenti koje zastupaju. Sva studentska vijeća izlažu probleme, a ukoliko mi ne možemo riješiti te probleme, proslijeđujemo ih najvišim tijelima Univerziteta. Organizujemo razne akcije, od zapošljavanja do humanitarnih akcija, i daleko od toga da se organizuju samo žurke“, kaže Pavićević za Portal RTCG.

On ističe da je najveći problem koji danas muči crnogorske studente je kako da pronađu poslodavca kada dobiju diplomu.

„Nakon završetka studija mladi čekaju i po nekoliko godina kako bi našli stalni posao i kako bi im se znanje stečeno na fakultetu na neki način isplatilo“, kaže student povjerenik Miloš Pavićević i napominje da trećnu nezaposlenih u Crnoj Gori čine visokoškolci.

Zato su se predstavnici Studentskog parlamenta sastali juče sa premijerom Milom Đukanovićem sa kojim su razgovarali o rješavanju tog problema.

Pavićević ističe i da se pored nezaposlenosti, najveći dio problema odnosi na ispitne rokove i prolaznost na ispitima, a studenti se često žale i na primjenu Bolonjske deklaracije.

„Bolonjska deklaracija se ne primjenjuje adekvatno i jednako na svim fakultetima. Tu su i problemi vezani za smještaj u starim domovima, jer se studenti, najčešće s razlogom, žale na uslove u tim objektima. Takođe, potrebna  je i rekonstrukcija pojedinih zgrada univerzitetskih jedinica, kao što je slučaj sa zgradom tehničkih fakulteta“, kaže Pavićević.

Ipak, Pavićević smatra da je dosta urađeno u saradnji sa Vladom i resornim ministarstvom. Kao jedan od pozitivnih primjera navodi i da je u toku drugi tender za izgradnju studentskog doma u Nikšiću.

„Otklonjeni su problemi imovinsko - pravnog karaktera koji su bili u prethodnom tenderu i iz Vlade nam je obećano da čim se izabere izvođač radova, počeće izgradnja studentskog doma u Nikšiću. Takođe, kada je riječ o studentskoj sportskoj sali, imamo obećanje da će biti završena i da će osim sportskih takmičenja, moći da ugosti i kulturne  i druge događaje.“

Maša Mališić