Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Mina ]

20. 04. 2014. 07:03   >>  16:09 17

NAJRADOSNIJI PRAZNIK

Hrišćani danas slave Vaskrs

Pravoslavni i katolički vjernici danas slave najveći hrišćanski praznik u godini, Vaskrs.

 

Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima „Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse“.

Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretan praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.

Na Vaskrs zvone sva zvona

Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve. Poslije trećeg ophoda staje se pred crkvena vrata. Sveštenik sa krstom, svijećom i kadionicom pjeva tropar Vaskrsa – „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova“.

Potom se otvaraju dveri i ulazi u hram. Nastavlja se jutrenje, poslije koga slijedi uskršnja liturgija na kojoj se oni koji su postili pričešćuju Svetim tajnama. Na kraju Liturgije svi vjernici se pozdravljaju riječima „Hristos vaskrse“ i potvrđuju vjeru sa „Vaistinu vaskrse“.

Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.

Prvo ofarbano jaje, „strašnik“ ili „čuvarkuća“ čuva se u kući do narednog Vaskrsa.

Prema drevnoj crkvenoj praksi, vaskršnja jaja farbaju se u crveno, simbolizujući krv i smrt Gospodnju, dok jaje ukazuje na rađanje novog života.  

Pogledajte kako Vaskrs tradicionalno proslavlja porodica Vlaović iz Bijelog Polja. 

 

 

 

Vanja Rakonjac, TVCG

 

 

 

 

 

 

Пратите нас на

Коментари17

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније