[ Mina ]

ALI NE I MEDIJI

Sudovi poštuju pretpostavku nevinosti

Sudovi u Crnoj Gori uglavnom poštuju pretpostavku nevinosti, što nije slučaj i sa medijima, ocijenjeno je u Finalnoj publikaciji o implementaciji Projekta praćenja suđenja, koji Misija OEBS-a sprovodi u partnerstvu Centrom za monitoring i istraživanje (CEMI).

Rukovodilac Monitoring tima, Bojana Ostojić, kazala je na prezentaciji Publikacije da osnovu tog dokumenta predstavlja šest objavljenih godišnjih izvještaja, kao i sedam trematskih.

Ona je kazala da je prvi standard koji su obrađivali u krivičnim postupcima pretpostavka nevinosti.

„Kada je u pitanju ponašanje suda i drugih državnih organa, nijesmo uočili kršenje tog standarda, dok kada su u pitanju mediji to nije bio slučaj“, rekla je Ostojić.

On je precizirala da je pretpostavka nevinosti uglavnom poštovana kada je u pitanju sadržina tekstova, ali ne i u naslovima.

„Mediji takvim objavljivanjem mogu da ugroze pretpostavku nevinosti i da dovedu do prejudiciranja sudske odluke“, ocijenjeno je u Publikaciji.

Fale prostori za suđenja

U slučaju standarda prava na nezavisan i nepristrasan sud, ocijenjeno je da postoji negativna praksa da sudija prije početka suđenja razgovara samo sa jednom strankom, ali su to, kako se navodi, uglavnom pojedinačni slučajevi.

Po pitanju prava na javnu raspravu postignut je veliki napredak ali je konstatovan problem nedostatka prostora za održavanje suđenja, kao i standardizovanih mjera bezbjednosti.

U Publikaciji je ocijenjeno da se poštuje pravo na objavljivanje presude, ali i da se dešavalo da predstavnici medija, a ponekad i rodbina optuženih, zbog nedostatka prostora ne mogu da prisustvuju suđenju.

Pravo na tumača se uglavnom poštuje, osim u par izolovanih slučajeva, dok kada je u pitanju pravo na odbranu, kako se navodi, zabrinjavaju primjeri da branioci nijesu postupali u skladu sa principima profesionalnosti, stručnosti, savjesnosti i poštovanja suda.

Kada je u pitanju pravo na suđenje u razumnom roku, u jednom dijelu je, kako je ocijenjeno, postignut veliki napredak u odnosu na početak monitoringa.

„Međutim, problem i dalje predstavlja učestalo odlaganje glavnih pretresa, a razlozi su najčešće neopravdano prisustvo svjedoka, optuženog, branioca i državnog tužioca“, pojasnila je Ostojić.

Prema njenim riječima, u velikom broju slučajeva do odlaganja postupaka i odugovlačenja došlo zbog nepoštovanja odluka suda, a najčešće se radilo o nepostupanju Uprave policije da poštuje naredbe za prinudno dovođenje svjedoka i optuženih.

Ocijenjeno je da, kada je u pitanju pritvor, ne postoji napredak, jer je određivanje pritvora gotovo pravilo u praksi viših sudova, umjesto da bude izuzetak. To, kako se navodi, nije slučaj sa osnovnim sudovima.

Ostojić je precizirala da je u višim sudovima pritvor određivan u više od 65 odsto slučajeva, dok je u osnovnim ta mjera izricana u oko pet odsto od ukupnog broja slučajeva.

Poštovati pravilo da je pritvor krajnja mjera

„Uočili smo i postojanje neobrazloženih rješenja o određivanju pritvora. Sudovi često propuštaju da navedu konkretne i valjane razloge koji govore u prilog opravdanosti određivanja pritvora, i veoma često navode samo stereotipne formulacije koje predstavljaju gotovo preslikane zakonske odredbe“, pojasnila je Ostojić.

Ona je naglasila da svi sudovi, prilikom određivanja pritvora, treba da opravdaju svaki zakonski razlog, uz navođenje dovoljno konkretnih i relevantnih razloga koji opravdavaju određivanje te mjere.

„I da se poštuje pravilo da je pritvor krajnja mjera, koja se može izuzetno određivati tek ukoliko nije moguća primjena ostalih, i da bi i sudije i tužioci trebalo da rade na promjeni svojih stavova, da grade povjerenje u primjenu alternativnih mjera i da ih što više koriste“, navela je Ostojić.

Kada su u pitanju građanski postupci, u dijelu prava na pristup pravosuđu, ocijenjeno je da institut besplatne pravne pomoći još nije zaživio, i da je i dalje neprilagođern pristup sudovima za osobe sa invaliditetom.

Konstatovan je napredak po pitanju prava na javnu raspravu, dok je kod prava na suđenje u razumnom roku zabilježeno često odlaganje glavnih rasprava.

Kad je u pitanju posredovanje, ocijenjeno je da u sudovima i dalje postoji otpor prema primjeni tog instituta koji je jednostavniji, jeftiniji i mirniji način rješavanja sporova.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova, podsjetila je da je Projekat praćenja suđenja pokrenut još 2007. godine, i da je njegova glavna svrha bila da podrži proces pravosudnih reformi u Crnoj Gori

„Ovaj projekat, kao i njegovi prateći izvještaji, predstavljaju jedinstven način dobijanja pouzdanih informacija iz prve ruke o problemima i mogućim područjima za unaprjeđenje u okviru pravosuđa, kao i mogućnost davanja konkretnih preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka na konstruktivan način“, navela je Hrebičkova.

Brojni su pozitivni pomaci

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, kazala je da realizovani monitoring rada sudova predstavlja snažnu alatku crnogorskom sudskom sistemu u jačanju njegove efikasnosti, nepristrasnosti i transparentnosti, kao i uspostavi unutrašnjih pozitivnih promjena.

„Jer je to jedini pravi put dostizanja evropskih i međunarodnih standarda“, navela je Medenica.

Pomoćnica ministra pravde, Branka Lakočević, rekla je da postoje brojni pozitivni pomaci u reformi crngorskog pravosuđa.

„Ipak, u pojedinim sferama reforme i dalje postoje nedostaci“, kazala je Lakočević, navodeći da se usvajanjem Strategije reforme pravosuđa do 2018. godine otvara nova etapa u sprovođenju reformskih aktivnosti usmjerenih ka daljem razvoju pravosudnog sistema, u cilju efikasnijeg ostvarivanja i zaštite prava i sloboda građana.

Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, Zlatko Vujović, ocijeno je da su nevladine organizacije dale značajan doprinos reformi pravosuđa.

On je naglasio da standardi fer i pravičnog suđenja predstavljaju garanciju da će se osnovne slobode i prava građana poštovati u postupcima pred nadležnim sudskim instancama.

„Crna Gora je ulažila značajne napore kako bi u svoje zakonodavstvo inkorporisala standarde fer i pravičnog suđenja, koji su garantovamni međunarodnim ugovorima i konvencijama“, naveo je Vujović.

Projekat Monitoring suđenja Misija OEBS-a i CEMI realizuju uz podršku Ministarstva pravde i Vrhovnog suda, i uz donacije vlada Holandije, Velike Britanije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Luksmburga.