Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

15. 09. 2014. 18:58   >>  18:57 30

POVODOM I SVJETSKOG RATA

Amfilohije: Crkva je čuvar pamćenja

Prvi svjetski rat, po svojim posljedicama je dalekosežan, ono što se događalo tokom Drugog svjetskog rata , a i ono što se danas događa, ne može biti shvaćeno i razumljivo bez uvida u zbivanja tokom Prvog rata, kazao je mitropolit cnogorsko-primorski Amfilohije. U prirodi crkve je pamćenje, kazao je i dodao "a naša SPC je sama po sebi pamćenje i čuvar je pamćenja".

Povodom sto godina od Velikog rata, u srijedu, 17. septembra u beogradskom Sava centru biće priređen muzičko scenski spektakl “Stojte galije carske”, a predstava u kojoj učestvuje preko 200 različitih umjetnika iz Srbije i Rusije održava se pod pokrovoteljstvom Svetgog arhijerejskog sinoda SPC i uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja.

U najavi ovog skupa, na konferenciji za medije održanoj u Beogradu, govorili su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović), istoričarka iz Moskve Galjina Ševcova, Nikolaj Litvinov iz ruskog grada Vladimira (čiji je ansambl “Rus” imao i kraći nastup) i dramski umjetnici Ivana Žigon, Mihailo Janketić i Tihomir Arsić.

“Nije nimalo slučajno što je naša Crkva i naš patrijarh Irinej uzeo pod svoje pokroviteljstvo ovaj događaj ovo skazanije posvećeno Prvom svjetskom ratu. U prirodi crkve je pamćenje, a naša SPC je sama po sebi pamćenje i čuvar je pamćenja. Pamćenja u životu naroda koji joj je povjeren”, rekao je Radović i potom istakao da je Prvi svjetski rat po svojim posljedicama dalekosežan i da ono što se događalo tokom Drugog svjetskog rata, a i ono što se danas događa, ne može biti shvaćeno i razumljivo bez tog uvida u zbivanja Prvoga svjetskog rata”.

Radović je istakao da je tokom Prvog svjetskog rata “svaki četvrti Srbin izgubio život jer se sa srpskim narodom i sa srpskom vojskom događalo ono što se rijetko kad događalo u istoriji čovječanstva, moguće samo nekad sa jevrejskim narodom u vrijeme njegovog vavilonskog ropstva”.

“I ono što je Srbija sa kraljem Petrom I Karađorđevićem, i ono što je Crna Gora na čelu sa Kraljem Nikolom I Petrovićem, one su poslije balkanskih ratova kada su obadvije države bile istrošene bile su primorane da prihvataju taj zazor koji se dogodio a u isto vrijeme izuzetan značaj u svemu je imao i ondašnji car Nikolaj Romanov, car Rusije koji je, istorijski gledano, samo zato što se žrtvovao za Srbiju i Crnu Goru moglo je mirne duše da se kaže da je izgubio i svoju carsku krunu a u isto vrijeme to je bio preduslov onog strašnog događanja, Oktobarske revolucije kao posljedice toga što se dogodilo u toku rata”.

Mitropolit Radović je istakao da je tokom Velikog rata u istočnoj Srbiji od strane bugarske vojske pobijeno preko 200 sveštenika i pola miliona prognano. “To je ostavilo neizbrisiv trag u ‘dvije srpske države’, kako ih naziva Kralj Nikola u svom proglasu za učestvovanje zajedno sa Srbijom u borbi protiv Austro-Ugarske i Njemačke.

Glumica Ivana Žigon rekla je da će najavljeni muzičko scenski spektakl biti most između predaka i potomaka i da je umjetnost “ta koja spaja i sabira”. Ruska istričarka Ševcova rekla je da je prijatno iznenađena srpskim “pažljivim” odnosom prema istoriji, na što je nešto kasnije Mihailo Janketić rekao da “nismo baš narod koji neprekidno zaslužuje ovaj kompliment.

Pored Janketića, koji će tumačiti lik vojvode Mišića, i Tihomira Arsića (Nikolaj Velimirović), u Sava centru će nastupiti Jelena i Ivana Žigon (Milunka Savić), Katarina Radivojević (Flora Sands), Lepomir Ivković (vojvoda Stepa), Miograd Radovanović (August fon Makenzen), tu je i Nikita Mihalkov, Nikolaj Burljajev (u ulozi Srbije), guslačica Bojana Peković…

 

Tekst i foto: Pobjeda

Пратите нас на

Коментари30

Остави коментар
Види још

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније