ALI NEDOVOLJNO

Još 2,4 miliona za RTCG

Ministar finansija Radoje Žugić rekao je da je prijedlogom Izmjena i dopuna zakona o Javnim radio difuznim servisima predviđeno 0,3 odsto BDP-a a za finansiranje RTCG-a.

To, kako je pojasnio na okruglom stolu o održivom modelu finansiranja Javnog servisa, predstavlja dodatnih 2,4 miliona za RTCG, što znači da će za Javni servis biti obezbijeđeno 10,4 miliona eura.

Ocjenujući da su Javni servisi, kao garanti građanskih prava na slobodno informisanje i otvorenih foruma za javne debate, potrebniji Crnoj Gori i regionu danas više nego ikada, ministar Žugić je rekao da RTCG, kako bi ostvario ove funkcije, mora ostati slobodan od uticaja politike i komercijalnih pritisaka.

Vlada posvećena rješavanju problema

"Ova potrebna nezavisnost može biti obezbijeđena jedino kroz postojanje stabilnog sistema njihovog finansiranja. Trenutni model finansiranja RTCG ne obezbijeđuje održivost u dugom roku. Stoga je iznalaženje sistemskog modela, koji će obezbijediti održivo i stabilno finansiranje Javnog servisa, veoma važno pitanje, koja mora biti riješeno u najskorijem roku. U suprotnom, rizikujemo da postojeće probleme dodatno produbimo i izazovemo posljedice na više nivoa, počev od pritiska na sistem javnih finansija, preko negativnog uticaja na poslovanje RTCG-a, što može uticati na kvalitet programa, te dalje ugroziti prava građana kao krajnjih korisnika usluga ovog medija", kazao je Žugić.

On je rekao da je Vlada, svjesna situacije, posvećena iznalaženju odgovarajućeg zakonskog rješenja koje će obezbijediti stabilno i održivo finansiranje javnog servisa, ali i definisati odgovornosti.

"Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim radio-difuznim servisima, predviđeno je da se za ostvarivanje osnovne djelatnosti RTCG, umjesto dosadašnjih 1,2% od opštih prihoda budžeta, iz budžeta Crne Gore ubuduće izdvaja iznos u visini od 0,3% BDP-a, na godišnjem nivou", rekao je Žugić.

Prepoznali potrebu digitalizacije

Pojasnio je da je druga novina koju donose izmjene obaveza vođenja odvojenog knjigovodstva, odnosno jasno razdvajanje troškova produkcije komercijalnih sadržaja i sadržaja od javnog interesa. 

"U tom smislu, jasno će biti precizirano da RTCG ne smije da koristi sredstva iz budžeta Crne Gore za finansiranje komercijalnih djelatnosti, čime će biti zadovoljena pravila državne pomoći u oblasti javnih radio-difuznih servisa", rekao je on.

Vlada je, kako je rekao, prepoznala i potrebu modernizacije javnog servisa. 

"U tom smislu, digitalizacija televizije predstavlja proces od velikog značaja za unapređenje sistema javnog informisanja u Crnog Gori, posebno u kontekstu novih komunikacionih, informativnih i interaktivnih usluga koje će biti dostupne građanima. Ulaganja koja se očekuju od države, odnosno od javnog radio-difuznog servisa u toku prelaska sa analognog na digitalno emitovanje su u nivou od oko 16 miliona eura", kazao je Žugić. 

Istini za volju, treba naglasiti da je  sumu po predloženom modelu finansiranja i do sada na raspolaganju imala RTCG, samo što se do nje dolazilo drugom matematikom. Naime, za RTCG se iz budžeta izdvajalo 1,2 odsto, a nedostajuća sredstva su nadomješćivana po Zakonu o budžetu. Po predloženoj izmjeni za RTCG će se izdvajati 0,3 odsto iz BDP-a, što će se uklapati u sumu koju je i do sada dobijala naša kuća.

Zato je generalni direktor RTCG-a Rade Vojvodić kazao da to nije dovoljno novca da bi se izmirile sve obaveze Javnog servisa, a naročito kad se uđe u proces digitalizacije.

Vojvodić je rekao da su neophodna veća ulaganja u Javni servis, da bi on bio nezavisan i da bi imao kvalitetan program.

"RTCG nema nijednog dopisnika. Neophodan nam je dopisnik iz Brisela", rekao je Vojvodić, navodeći kako je nemoguće da Javni servis projektuje program na tri godine, jer su mogući nepredvidivi događaji, poput vanrednih izbora.

Moramo dijeliti ono što imamo

Navodeći kako ne spori potrebe Javnog servisa, ministar Žugić je rekao da je to prelazno rješenje, te da država nema pravo na nova zaduživanja. On je istakao stoga da svi korisnici budžeta "moraju dijeliti ono što imamo".

Ambasadorka misije OEBS-a u Crnoj Gori Janina Hrebičkova kazala je da bi dalje odlaganje pronalaženja modela finansiranja Javnog servisa moglo ugroziti proces njegove dalje transformacije.

Istovremeno bi se, kako je ocijenila, dovelo u pitanje i pružanje kvalitetnih usluga građanima,njihovom adekvatnom i pravovremenom informisanju.

Hrebičkova je upozorila i da bi dalje odlaganje rokova za sprovođenje neophodnih priprema i koraka za prelazak na digitalni signal, moglo dovesti do prekida u prijemu signala Javnog servira.

"Bez obzira koliko je proces dug i kompleksan, institucija Javnog sevira je jedan od osnovnih alata demokratije i država ne bi trebalo da zanenari njegov potencijal", kazala je ona.

Savjetnik u Evropskoj radio-difuznoj mreži (EBU) Boris Bergant kazao je da finansiranje Javnog servisa Crne Gore nije volja, nego obaveza države, što propisuje Amsterdamski protokol. Ocijenio je da RTCG nije jedini koji ima teškoće, ističući da ne postoji univerzalno rješenje za taj problem.

Bergant upozorava da se izmjenama i dopunama zakona može stvoriti državna televizija, ukoliko u centru odlučivanja ne bude Savjet, nego Vlada. O programskom sadržaju, kako je rekao, mora da odlučuje Savjet, a ne Vlada.

"Mora da se precizira da je to u njihovoj nadležnosti, a Vlada mora imati povjerenja u Savjet", kazao je on.

Svi za nezavisan Javni servis

Član Savjeta RTCG Goran Đurović kazao je da uvećanje sredstava ne znači i nezavisnost Javnog servisa.

"Nezavisnost obezbjeđuje upravljački organ, odnosno Savjet", kazao je Đurović, navodeći da je neophodno povećati broj članova Savjeta.

Đurović kazao je da ne vidi nikakav smisao „Ugovora o pružanju javnih usluga“  između RTCG i Vlade koji se zaključuje na period od tri godine. On smatra da je to tragično po nezavisnost Javnog servisa.

„Ugovorom se predviđa vrsta, obim i sadržaj svih javnih usluga koje RTCG pruža. Ovo je mnogo više nego što je zakon na koji ste se referirali, hrvatski zakon, daje za pravo da radite. Oni imaju mnogo blažu normu koju koriste i ona se odnosi na iznos i izvor sredstava za finansiranje i vrlo okvirno pominju mogućnost saopštavanja sadržaja koji se finansira“, kazao je Đurović.

On zamjera to što ne postoji klauzula kojom je predviđeno rješenje situacije ukoliko se ne postigne dogovor između Vlade i RTCG o tom ugovoru.

„Šta se onda dešava? Svako nastavlja da radi svoj posao i nikakve veze nema što dogovor nije postignut, osim ako neko ne odluči da natjera Javni servis da mora potpisati ono što su namjere Vlade da bi dobio pare. E onda tu više nema Javnog servisa, nego imate partijski servis“, kazao je Đurović.

Generalni direktor Direktorata za medije Željko Rutović demantovao je da je predlog zakona prepisan od Hrvata.

„Duh i karakter ovog zakona je primarno determinisan pravilima, odnosno saopštenjem EK o kulturi pravila državne pomoći u sektoru javne radio difuzije, koja ima karakter zakona, u kom se kaže da nije dovoljno da se javni emiter samo službeno zaduži za pružanje definisane javne usluge. Država mora mandatirati tijelo, organ, javnu instituciju za namjenski karakter javnih djelatnosti koji će vršiti određenu uslugu, u konkretnom slučaju, informaciju, kao javno dobro posredstvom TVCG, odnosno Javnog servisa. Potrebno je da se javna usluga pruža na način predviđen sporazumom između države i zaduženog preduzeća, riječ je o ugovoru“, objašnjava Rutović .

Na predlog Đurovića da se poveća broj članova Savjeta RTCG kako bi taj organ bio nezavisan, Rutović kaže da Ugovor ne ugrožava funkcije Savjeta i da bi to bilo neracionalno.

„Nijedna atribucija savjeta RTCG nije suspendovana u oganskom zakonu, jer Savjet daje saglasnost o pružanju javnih radiodifuznih usluga uz sve odredbe koje se odnose na njega. Vlada ne želi da suspenduje ni jednu ulogu Savjeta“, rekao je Rutović i dodao:

„Ne bih komentarisao vaše ocjene da vi kažete za dio strukture Savjeta da su paradržavna tijela, nemam tu ambiciju, karakter. Imate pet predlagača, od devet, koji se ne finansiraju iz državne kase. Svako povećanje broja članova Savjeta nije racionalno, efikasno i usložnjava i opterećuje rad.“

On je podsjetio da ni jedan zakonski tekst nije prošao, a da ministarstvo kulture nije dalo negativno mišljenje kada se posezalo za urušavanjem nezavisnosti Javnog servisa.

Nevenka Jovović, Televizija Crne Gore