[ Mina ]

LOPIČIĆ PORUČILA

Pravni poredak zavisi od Ustavnog suda

Zaštita pravnog poretka i demokratije i zajamčenih ljudskih prava i sloboda zavisi od kompetentnosti, samostalnosti i autonomije Ustavnog suda, poručila je njegova predsjednica Desanka Lopičić.

Ona je danas u Budvi, na svečanost povodom jubileja 50 godina ustavnog sudstva u Crnoj Gori, rekla da utvrđena nadležnost Ustavnog suda čini da on ima izuzetnu značajnu, tešku i odgovornu ulogu u procesu dalje izgradnje države.

Lopičić je kazala da već pola vijeka crnogorsko ustavno sudstvo ima zadatk da ,,politiku uključi u pravo i da mu je podredi’’.

„Danas je u Crnoj Gori, kao sastavnom dijelu evropskog pravnog prostora, ustavno sudstvo temelj vladavine prava i ustavne demokratije“, rekla je ona, navodeći da ukupne reforme treba da se temelje na vladavini prava i ravnoteži između prava i etike.

Ona je kazala da je istorija Crne Gore ispunjena težnjom ka slobodi i pravdi i da su to bili ideali koji su nadahnjivali brojna pokoljenja u Crnoj Gori.

„Istorijsko iskustvo pokazuje da smo za njih podnijeli velike žrtve, često nesrazmjerne svojoj veličini, ali i svjedoči da ako ovi ideali ne dobiju svoj institucionalni oblik oni postaju privremeni zanos svojih tvoraca. Zato je i uloga Ustavnog suda graditeljska, da ideje pretoči u pravne principe, stvarajući društvo u kome će vlast biti odgovorna i ograničena u interesu građana kao nosilaca suvereniteta“, dodala je Lopičić.

Prema njenim riječima, Ustav Crne Gore predstavlja temelj crnogorskog identiteta i individualnosti, sintezu etičkog i pravnog poretka i pravde kao mjere, društvenog života.

„Zaštita pravnog poretka i demokratije i zajamčenih ljudskih prava i sloboda zavisi od kompetentnosti, samostalnosti i autonomije Ustavnog suda“, kazala je Lopičić.

Ona je navela da Ustavni sud primarno odlučuje o uslovima pod kojima zakonodavac i vlada mogu da postupaju i uređuju odnose, kada donose ili izvršavaju zakone. „Otuda je u praksi ustavnog sudovanja vještina pronaći i utvrditi granice između uređujuće politike i pravno državne ustavne kontrole“.

Lopičić je ukazala da evropski put i evropske pravne tekovine nijesu deklarativni proglas, već su poziv za veću stručnost i odgovornost.

„Na tome se zasniva autonomija Ustavnog suda a ne na političkoj volji stranaka. Traganje za tom ravnotežom nije jednom zauvijek ostvareni ideal već je izazov povodom svakog akta čija se ustavnost i zakonitost ocjenjuje“, rekla je ona.

Lopičić smatra da se s pravom ističe da je ,,moć Ustavnog suda zasnovana na autoritetu Ustava iz kojeg proističu njegova ovlašćenja i snage uvjerljivosti njegovih odluka’’.

„Obim rada Ustavnog suda sve je veći i tako će biti u budućnosti jer će uvijek naučna dostignuća i nove tehnologije uticati na socijalne rasprave i kontroverze te otvarati etička pitanja. Sve će to zajedno izazivati Sud da reaguje, a posebno kada su u pitanju najteži i najkonfliktniji zadaci demokratije, a to su odnosi slobode i jednakosti“, kazala je ona.

Lopičić je podsjetila na značaj Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, iz 1905.godine.

„Bio je to najvažniji korak u crnogorskoj pravnoj istoriji i naporu da se i na taj način pospješi proces njene evropeizacije,u punom smislu. Time je načinjen krupan pomak u istoriji državnosti Crne Gore, pa je Ustav iz 1905. pravni spomenik koji ima nesumnjivi istorijski, kulturni i uopšte civilizacijski značaj“, kazala je ona.