- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
31. 03. 2013. 11:16 >> 12:01
USKRS
Kakvu poruku nose Uskršnji običaji?
Hrana koja se služi u domovima za blagdane obično nosi neku poruku. Prenosimo vam šta simbolizuju neki od Uskršnjih običaja.
Bojenje jaja
Uz šarena uskršnja jaja, ili pisanice kako ih katolici nazivaju, vežu se brojni običaji, od poklanjanja djevojci do popularnog ,,tucanja", njihova prava sibolika je plodnost i novi život, rođenje novog proljeća. Obojena jaja pronađena su još u praistorijskim grobovima, a tradicija bojenja među iranskim narodima traje oko 2500 godina.
Razlog bojenja vjerovatno leži u činjenici da se sama simbolika jaja pokušala dodatno ,,pojačati" ispisivanjem magijskih riječi ili motiva dodavanjem boje. Hrišćanstvo je ukrašena jaja kao simbol novog rođenja, dakle, preuzelo iz ranijih tradicija, pa ona, prilagođeno ,,novom" vjerovanju simbolizuju Isusov izlazak iz groba, odnosno Uskrsnuće. Zanimljivo je spomenuti da je jedan od najčešćih motiva na staroslavenskim pisanicama bila svastika, univerzalni simbol plodnosti, koja se vremenom u potpunosti izgubila s ukrašenih jaja.
Uskršnji zec
Uskršnji zeko, koji se najčešće prikazuje upravo kako nosi pisanice, takođe je simbol plodnosti, a iako se ne spominje u Bibliji, s vremenom je postao jedan od zaštitnih znaka Uskrsa. A ako se pitate zašto baš on nosi kokošja jaja, odgovor vjerovatno leži još u antici gdje je on zbog svog brzog i čestog razmnožavanja bio sveta Afroditina životinja. Takođe, anglosaksonskim je narodima predstavljao zemaljsko utjelovljenje boginje plodnosti Eastre. A iako nije imao veze s Crkvom, bio je toliko utkan u narodne običaje da ga je vremenom i ona prigrlila pa se od 1690. godine spominje i u hrišćanskim spisima, dok su ga prvi s Uskrsom počeli povezivati Njemci stotinak godina prije toga.
Uz zeca i njegovo donošenje (ili odnošenje) jaja tako se veže još jedan običaj koji uveseljava djecu: pravljenje gnijezda. Ova ,,proljećna jelka" služi čemu i božićno drvce - mjesto je na kojem se dobrim mališanima ostavljaju darovi.
Vatra
Iz paganskih običaja Crkva je prihvatila i paljenje vatre na Uskrs i pridala mu novo značenje. Ponegdje se s blagoslovenog ognja ispred crkve kući donosio ugarak ili živa vatra, čime se prema vjerovanju osigurava sreća i blagostanje, a u nekim podnebljima se njime obnavljala kućna vatra koju je domaćin pokušavao da održi do idućeg Uskrsa. U nekim krajevima se i dalje pred Uskrs grade velike lomače koje se pale u uskršnjoj noći i služe kako bi se mještani okupili i zajedno uz druženje obilježili ovaj katolički blagdan.
Obilježavanje Uskrsa u drugim zemljama
U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na uskršnja jaja - roditelji ih sakriju, a potom ih djeca, koja vjeruju da ih je zec preko noći ostavio zajedno s darovima, traže.
Belgijanci uče djecu da uskršnja jaja donose zvona iz Rima. Naime, ona na Veliku subotu ne zvone jer su ,,otišla u Rim", a to predanje je poznato i u nekim dijelovima Hrvatske.
U istočnom dijelu Holandije pale se uskršnje vatre u sumrak. U okolini njemačkog Magdeburga roditelji dječake nalupaju po sražnjici kako bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka ,,istučen kao na Uskrs" što znači da je za neki prestup dobijena preblaga kazna.
U Norveškoj se na Uskrs rješavaju ubistva - na televizijskim su programima detektivski filmovi, časopisi objavljuju kriminalističke priče, čak se i na kartonima mlijeka otiskuju priče o neriješenim ubistvima. Druga tradicija je igranje takozvanih Yahtzee igara. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće suvo hljeba umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Taj je običaj preuzet od Vikinga koji su sa sobom nosili zimzelene bobice koje su simbolizovale život.
U Finskoj i Švedskoj tradicija je takođe bojenje jaja, ali tamo djeca odjevena kao vještice skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene ,,cice mace" odnosno grane vrbe ive. To je rezultat miješanja tradicije blagosiljanja kuća grančicama i skandinavske vještičje tradicije.
U Bugarskoj i Rumuniji na Veliku subotu se na prozore stavljaju brašno, so, kvasac i uskršnja jaja, od čega se na Uskrsnji ponedjeljak zamijesi hljeb. Potom se hljeb blagosilja da bi godina bila plodna.
Na Lampeduzi, italijanskom ostrvu, na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi. Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet pasjeg zuba za koji se vjeruje da tog dana ima magične moći i donosi veselje i ispunjavanje želja.
Izvor: Index.hr, Wikipedia
Коментари0
Остави коментар