UPRKOS SUDSKIM PROCESIMA

Nema suštinskog suočavanja s prošlošću

Iako je od ratnih devedesetih godina prošlog vijeka prošlo dosta vremena, procesi za ratne zločine koji se desili na teritoriji Crne Gore nisu doprinijeli suštinskom suočavanju s prošlošću. Takvi su se zaključci danas mogli čuti na konferenciji "Proces suočavanja s prošlošću, slučaj Morinj", koja je u organizaciji Centra za građansko obrazovanje održana u Podgorici.

Za vrijeme rata na prostoru bivše Jugoslavije, na teritoriji Crne Gore počinjena su četiri ratna zločina. Pred crnogorskim sudovima vođeni su procesi u slučajevima deportacije Bošnjaka i Muslimana, zatim Kaluđerski laz, Bukovica i Morinj. Upravo se o slučaju Morinj danas govorilo na konferenciji u Podgorici.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je da je proces Morinj neprijatno iskustvo, jer podrazumijeva suočavanje sa sopstvenim zabludama i pravi otklon od nepravde činjene u opšte ime.

"Mnogo i premnogo vremena je prošlo da bi ovaj ratni zločin dobio sudski epilog. Ovdje se postavlja logično pitanje, da li su ovaj proces i presuda doprinijeli suštinskom suočavanju s prošlošću Crne Gore? Mislim da nisu. Ukupan društveni ambijent u Crnoj Gori i dalje ima ozbiljnu odioznost prema  suočavanju sa ratnim zločinima, koji su činjeni između ostalog i u ime kompletnog crnogorskog društva. Susret sa istinom je težak, od njega se bježi, to je činjenica", istakla je Uljarević.

Logor Morinj formirala je Jugoslovenska narodna armija, u periodu od oktobra 1991. do augusta 1992.godine. Tamo je bilo zatvoreno i zlostavljano više od 160 Hrvata, među kojima veliki broj civila. Oni su dovođeni sa dubrovačkog ratišta.

Zamjenica specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina u tužilaštvu Crne Gore Mira Samardžić kazala je da je u slučaju Morinj tužilaštvo imalo problem kada je u pitanju dobavljanje dokaza.

"Kao što smo svi upoznati, 90’tih godina je trajao sukob na teritoriji bivše Jugoslavije. Crna Gora je imala sreću da se na njenoj teritoriji nisu neposredno odvijali oružani sukobi. Zbog toga, u odnosu na države u okruženju, broj predmeta koji je formiran za ovakva krivična djela, znatno je manji. Osnovni problem koje je tužilaštvo imalo u ovim procesima jeste pribavljanje dokaza, kao što su uviđaji sa lica mjesta, kao i razne vrste vještačenja. U Crnoj Gori su procesuirana četiri slučaja ratnih zločina. Osim slučaja Morinj, procesuirani su i slučajevi deporatcije Muslimana i Bošnjaka, Kaluđerski laz i Bukovica", kazala je Samardžić.

Napomenula je da je crnogorsko tužilaštvo preduzelo sve potrebne radnje u slučaju Morinj.

"Nakon analiziranja dostavljenih dokaza i podataka od županijskog suda u Dubrovniku, tužilaštvo Crne Gore je utvrdilo da postoji osnovana sumnja da je šest lica, državljana Crne Gore izvršilo krivična djela, ratni zločin protiv civilnog stanovništva", istakla je Samardžić.

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je u aprilu ove godine presudu optuženima u slučaju ratnog zločina u logoru Morinj. To je prva osuđujuća pravosnažna presuda izrečena za ratne zločine pred crnogorskim sudovima.

Optuženi Gojnić, Lučić, Menzalin i Gligić proglašeni su krivim zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, odnosno nečovječnog postupanja. Gojnić je dobio dvije godine zatvora, Lučić tri, Menzalin četiri i Gligić tri godine zatvora. Optužnica za ovaj ratni zločin podignuta je u avgustu 2008. godine. Među optuženima su bili i Zlatko Tarle i Mlađen Govedarica, ali su oni oslobođeni optužbi.

Tekst i foto: Anadolija