VUČINIĆ POZVAO

O aneksiji Crne Gore u parlamentu

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) pozvala je administraciju Skupštine Crne Gore da se njihova inicijativa iz 2007. godine o ukidanju akta Aleksandra Karađorđevića o ujedinjenju crkava stavi dnevni red parlamenta i proglasi nevažećom.

Potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC, Stevo Vučinić, podsjetio je da su 2007. godine peticijom zahtijevali da Skupština izglasa jednu rezoluciju i jednu odluku.

"Političkom rezolucijom da oglasi odluke podgoričke skupštine nelegalnim, nelegitimnim i nadasve štetnim. Jer su uzrokovale dva građanska rata i nanijele štete razmjera koje će istoričari utvrđivati u budućnosti. A odlukom da poništi Aleksandrov akt o aneksiji Crnogorske Srpskoj crkvi i oglasi ga nevažećim na teritoriji Crne Gore. Njome bi se utemeljio pravni osnov da se našoj crkvi vrati status domicilne crkve sa svim posljedicama, i istovremeno bi se odrekao ekskluzivni status SPC-u u zemlji sa svim posljedicama. Ali, administracija namjerno i organizovano opstrurira svaki akt koji je od koristi Crnogorskoj Crkvi i trudi se da naš ponižavajući položaj u ovoj zemlji još više pogorša. Zato, po ko zna koji put, pozivamo skupštinsku administraciju da našu inicijativu iz 2007. godine o ukidanju Aleksandrovog akta o ujedinjenu crkava stavi na dnevni red Skupštine i oglasi nevažećom", saopštio je Vučinić.

On je rekao da se na referendumu 21. maja 2006. godine nije odlučivano o posljedicama podgoričke skupštine, nego o budućem statusu države.

"Sve njene pravne i političke posljedice su konzumirane i nije ih moguće poništiti, sem jedne. To su činjenice koje su postojale i postoje u prostoru i vremenu, proistekle iz trgovačkih, bračnih, nasljednih, ugovornih, privrednih i drugih poslova. A ta jedna posljedica koju je moguće poništiti je Aleksandrov akt o ujedinjenju crkava od 17. jula 1920 godine koji nije bio predmet referenduma", kazao je on.

Podgorička skupština zasijedala je, kako je rekao, od 26. do 29. novembra 1918. godine. Sačinjavalii su je mahom poslanici koji nijesu razumijevali da beogradskim vlastodršcima jugoslovenska ideja služi kao instrument za dominaciju nad južnoslovenskim narodima.

"Pa su umišljeni da Crnoj Gori čine dobro povjesnih razmjera izglasali aneksiju Crne Gore Srbiji. Vjerovali su da će im nova kraljevina respektovati žrtve date za spas srpske vojske 1914 - 15. godine i dobre namjere i namah riješiti crnogorsko siromaštvo koje je bilo biblijskih razmjera. Odluka AVNOJ-a o poništenju akata kraljevine Jugoslavije počev od 1. decembra 1918. godine hronološki ne zahvata u odluke podgoričke skupštine, donijete četiri dana prije, 26. novembra 1918 godine, i ne tiče se ni nje ni njenih odluka", rekao je Vučinić.