- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
08. 01. 2015.
13:12 >> 13:07
PLAN ZA 2015.
Gradiće dom za stare u Pljevljima
Planom za 2015. godinu planirana je gradnja trećeg doma za stare u Crnoj Gori, koji će biti lociran u Pljevljima. U našoj zemlji u ovom trenutku kapacitet domova za stare je 530 mjesta.
Uprkos činjenici da je Crna Gora konzervativna i tradicionalna sredina, svijest građana se mijenja kad je riječ o smještaju starijih osoba u specijalizovane ustanove.
“Možemo reći da se svijest građana o boravku i smještaju starih osoba u dom za stare mijenja i to na bolje. Tako je sve više onih koji su spremni da svoju starost porvedu u domu u uslovima koji ispunjavaju sve standard i gdje se o njima brine stručno osoblje”, kazala je u razgovoru za Portal RTCG Marija Jovović, portparol Ministarstva rada i socijalnog staranja.
U cilju poboljšanja uslova, planirana je, kako je saopštila Jovović, izgradnja i trećeg doma za stare u Pljevljima.
Koliki su kapaciteti…
“Tako su okviru drugog talasa Regionalnog stambenog programa obezbijeđena sredstva u iznosu od 2.612.407.00 eura. U njemu će se smjestiti 68 prevashodno starih raseljenih osoba. Dom će imati i dnevni boravak za stare, koji će moći da primi njih 30. Glavni projekat je završen i dostavljen implementacionoj jedinici doo Prokon radi pripreme postupka javne nabavke“, kazala je ona.
Kad je riječ o organizovanju zaštite starih u okviru sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori, Ministarstvo rada i socijalnog stranja (MRSS), kao dio sistema, svojim aktivnostima radi na unaprijeđenju materijalnog položaja starih osoba, redovnom isplatom starosnih penzija i davanja iz oblasti socijalne i dječije zaštite, ali i socijalnih usluga, kao što su dnevni boravci za stare, pružanje pomoći u kući, psiho-socijalna pomoć, pomoć ljekara i pomoć u kući za stare osobe sa seoskog područja i druge.
“U junu 2013. godine usvojena je Strategija razvoja sistema socijalne zaštite starih osoba u Crnoj Gori 2013-2017. godine u cilju preduzimanja neophodnih aktivnosti na poboljšanju socijalno-ekonomskog položaja starih. Institucionalna zaštita starih pruža se u okviru u postojećih institucionalnih kapaciteta, tačnije 11 centra za socijalni rad i tri rezidencijalne ustanove za smještaj korisnika, i to JU Dom starih ''Grabovac'' u Risnu, JU Dom starih ''Bijelo Polje'' u Bijelom Polju i JU Specijalni zavod ''Komanski most''. Poslednjih godina razvija se još jedan vid zbrinjavanja starih u domovima za smještaj starih osoba koji su u privatnom vlasništvu. Ovi domovi nijesu u sistemu socijalne zaštite i ne mogu se smatrati institucionalnim resursom u ovom momentu, ali su svakako značajan činioc ukoliko budu integrisani u sistem socijalne zaštite”, rekla je Jovović.
Govoreći o kapacitetima domova za stare u Crnoj Gori, ona je kazala da “Grabovac” u Risnu ima 300 mjesta.
“I trenutno su svi kapaciteti popunjeni. Kapacitet Doma za stare u Bijelom Polju, koji je osnovan 2010. godine, je 230 mjesta, a trenutno su u njemu smjestene 123 osobe. Treba napomenuti da je, 6. februara 2012. godine, u Nikšiću počeo sa radom Dnevni boravak za stare. U njemu boraviti 20 osoba, starijih od 65 godina, svakog radnog dana od osam do 16 sati”, kazala je ona.
Razlozi za smještaj u Domu
Na pitanje koji su najčešći razlozi za smještaj osobe u nekom od domova za stare, te koje je uslove potrebno ispuniti, Jovović objašnjava da se mogu smjestiti osobe sa navršenih 67. godina života koje su pristale na smještaj, i koje ispunjavaju zakonom propisane uslove.
“Najčešći razlozi za smještaj starih osoba u dom su loše zdravstveno stanje i nemogućnost brige o sebi, loši stambeni i higijenski uslovi života, samoća, kao i poremećeni porodični odnosi, te samim tim nemogućnost boravka u takvom okruženju”, rekla je Jovović, navodeći da smještaj može biti povremeni, privremeni i dugotrajni.
Da bi osoba bila smještena u Dom za stare, potreban je zahtjev za smjestaj u slobodnoj formi u kojoj je jasno izražena volja, izvještaj ljekara specijaliste o opštem zdravstvenom stanju.
“Tačnije da ne boluje od zaraznih infektivnih bolesti, potom izvještaj psihijatra da je korisnik sposoban za kolektivni život, dokaz o visini penzije, ovjerena zdravstvena knjižica, uvjerenje iz katastra na ime osobe koje želi da bude smješteno, dokaz o visini prihoda srodnika, koji su članovi domaćinstva, a koji će participirati u troškovima smještaja do pune cijene ukoliko stara osoba to ne može da pokrije svojim primanjima, kao i druga dokumentacija koja zavisi od svakog konkretnog slučaja i čija se potreba utvrđuje tokom samog postupka”, rekla je Jovović, pojašnjavajuči da pravo na smještaj u domovima starih u Risnu i Bijelom Polju mogu ostvariti crnogorski državljan i osobe koje imamju status stranca sa stalnim nasanjenjem u Crnoj Gori.
Smještaj od 300 do 450 eura
Kad je riječ o uslugama smještaja, one se plaćaju u iznosu od 300, odnosno 450 eura za smještaj osoba na odjeljenju palijativne njege.
“Osoba može svoj smještaj platiti u punom iznosu, ili djelimično u zavisnosti od uslova smještaja i mogućnosti plaćanja. Za 75% korisnika koji su smješteni u Domu starih u Risnu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja plaća smještaj u punom iznosu ili participira do pune cijene. Za 49% korisnika koji su smješteni u Domu starih u Bijelom Polju, MRSS plaća puni iznos smještaja. Tako je MRSS u 2013. godini za smještaj starih osoba u dva doma platilo 441.460,62 eura, a u ovoj godini, do sada,391.998,06 eura”, rekla je Jovović.
Svim licima koja su smještena u domovima, na raspolaganju je stručni kadar u trajanju od 24 sata - psiholozi, socijalni radnici, psihijatri, medicinsko osoblje i drugo osoblje koje organizuje život u domovima.
„Osobe koje su smještene u domovima imaju organizovanu radno-okupacionu terapiju, ali i slobodne aktivnosti koje se odnose na organizovanje izložbi radova urađenih u okviru radne terapije, književnih večeri, druženja, roštilja i rođendanska slavlja korisnika, posjete muzejima, kulturnim manifestacijama i slično“, pojasnila je Jovović.
Igor Pejović
Коментари0
Остави коментар