ZABRINJAVAJUĆI PODACI

Svako peto dijete gojazno

Ukoliko je tačna izreka da su djeca ogledalo svojih roditelja, može se reći da je sve veći broj njih u Crnoj Gori koji nedovoljno vode računa o ishrani i kilaži svoje djece. Prema podacima koje Portal RTCG saznaje iz Centra za zdravstvenu ekologiju, čak svako peto dijete u našoj zemlji je gojazno.

Brza hrana, neaktivnost, manjak vremena koje roditelji posvećuju djeci zbog posla, uticali su na to da sve češće na našim ulicama primijetimo gojazno dijete.  Gojazna djeca su uglavnom i meta zadirkivanja u školi  što se može odraziti na njihovu psihu, naručito u periodu puberteta.

Svako peto dijete i adolescent, odnosno 21,2 odsto njih,uzrasta od sedam do 19 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu, pokazali su podaci iz Akcionog plana za ishranu i bezbjednost hrane Crne Gore od 2010 do 2014. Prema tom istraživanju, tri četvrtine djece i adolescenata imalo je zdravu težinu.

Međutim, nepravilne navike u ishrani su konstatovane kod velikog broja djece tako da samo 49,4 odsto djece i adolescenata je pilo redovno mlijeko.

"Dnevni unos svježeg voća je prijavilo 41,5 odsto djece i adolescenata uzrasta sedam do 19 godina koji idu u školu, a znatno manje u ruralnim područjima (34,7odsto). Svježe povrće svakog dana jede 33,4 odsto djece,  dok je 31,1 odsto njih imalo ribu u ishrani manje od jednom nedjeljno", saopšteno je Portalu RTCG Centra za zdravstvenu ekologiju, Instituta za javno zdravlje.

Takođe, 38,6 odsto djece i adolescenata nikada nije razmišljalo o svom zdravlju prilikom donošenja odluke o tome šta će jesti, što predstavlja najveći problem.

Gojaznost narušava zdravlje djeteta

 Gojaznost  djecu čini nesrećnom i narušava njihovo samopouzdanje u razvoju. Takođe, taj poremećaj težine ostavlja trajne posljedice i na fizičko zdravlje.

"Gojazna djeca često imaju povišene vrijednosti krvnog pritiska ili povećane vrijednosti masnoća u krvi, a u životu ranije i češće obolijevaju od hroničnih masovnih nezaraznih bolesti  koje su vodeći uzrok smrti u razvijenom svijetu: kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, moždanog udara, dijabetesa tipa II, hipertenzije, bolesti lokomotornog sistema", saopšteno je našem Portalu iz Centra za zdravstvenu ekologiju IJZ.

Nepravilna ishrana može, takođe, da rezultira i pretjerano niskom tjelesnom masom, razvojem anemija (malokrvnosti) zbog nedostatka gvožđa, uopšte smanjenom otpornošću organizma, objašnjavaju stručnjaci iz Centra.  

Pravilna ishrana je najvažnija

Pojavu prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti djece uslovljavaju neuravnotežena ishrana i prekomjeran unos hrane sa jedne strane, i način života odnosno malo ili nimalo fizičke aktivnosti, sa druge strane.

Raznovrsna ishrana je osnov za pravilan rast i razvoj organizma, jednom riječju za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja i povećanje otpornosti na bolesti.

"Hrana mora biti u ravnoteži sa tjelesnim potrebama i mora da sadrži dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina, minerala, a takođe i tzv. nenutritivne materije (dijetna vlakna i druge) koji imaju protektivno dejstvo na zdravlje" , kažu stručnjaci iz Centra za zdravstvenu ekologiju i naglašavaju da je osnovno pravilo da u dnevnoj ishrani bude zastupljena bar po jedna iz svake grupe namirnica.

Osnovu ishrane čine proizvodi od žitarica, uključujući pirinač, tjesteninu i hljeb  i preporučuje se  crni ili integralni, jer je bogat vlaknima. Ovi proizvodi su odličan izvor vitamina B i mineralnih materija.

"Svakodnevno bi trebalo jesti puno povrća, naročito obojenog npr. zelenog lisnatog, kao što su spanać i blitva. Veoma je značajno redovno konzumiranje i svježeg voća. Te namirnice su bogat izvor vitamina i minerala, kao i biljnih vlakana, a osim toga sadrže i nisku količinu masti", savjetuju stručnjaci iz Centra.

Treću stepenicu piramide čine mliječni proizvodi (jogurt, mlijeko, svjež sir), krto meso, piletina, riba i jaja. Mlijeko i mliječni proizvodi su veoma važni u ishrani djece jer su glavni izvor kalcijuma, koji utiče na rast i razvoj, povećava čvrstinu kostiju i štiti od osteoporoze u zrelim godinama.

Na samom vrhu piramide nalaze se namirnice koje sadrže visok procenat masti, šećeri so, koje bi trebalo uzimati u malim količinama.

Treba izbjegavati drastične restrikcije

Djeca školskog uzrasta bi trebalo da imaju pet obroka dnevno, tri glavna (doručak, ručak i večeru) i dva međuobroka.

Obroke bi trebalo uzimati u pravilnim vremenskim razmacima.

"Doručak je izuzetno važan obrok, koji se ne smije preskočiti. Takođe je značajno da djeca svakodnevno konzumiraju  kuvani obrok od povrća i mesa u vidu ručka koji uglavnom ne vole i radije ga zamjene nekim sendvičom. Dobro bi bilo i da jednom nedjeljno dijete jede ribu", savjetuju stručnjaci.

Večera obezbjeđuje od 20 do 25 odsto energije i takođe se ne smije preskakati samo je akcenat da bude ranija ( ne poslije 20 sati) i da bude od lako svarljivih namirnica.

Iz Centra za zdravstvenu ekologiju savjetuju da treba ograničiti konzumaciju gaziranih sokova, grickalica i slatkiša, jer su tu skrivene kalorije koje se vrlo lako "lijepe". Slatkiši i šećerni koncentrati ne smiju da budu samostalan obrok i u dnevnom energetskom unosu ne smiju da pređu 10 odsto.

Za pravilan rast i razvoj pored pravilne ishrane je veoma značajna i svakodnevna fizička aktivnost. Preporuka je da djeca  svakodnevno provedu u dva navrata bar pola sata u bavljenju nekom umjerenom fizičkom aktivnošću.

Maša Mališić