Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

01. 04. 2015. 17:21   >>  17:15

PROBLEMATIKA SLOBODE GOVORA

Prva knjiga o samoregulaciji medija

Pred čitaocima i stručnom javnošću nedavno se pojavila još jedna publikacija iz oblasti medija, prva, kada je u pitanju samoregulacija na prostorima Crne Gore. Autor mr Amer Ramusović u pet poglavlja knjige pod nazivom “Samoregulacija medija”, u izdanju Samoregulatornog Savjeta za lokalnu štampu, obrađuje značajnu problematiku samoregulacije koja nevidljivo-vidljivim nitima treba da spaja medije i građane.

"Prvi dio publikacije pojašnjava slobodu izražavanja, slobodu i pluralizam medija. U drugom dijelu govori se o pojmu medijske samoregulacije. Treći dio ukazuje na neophodnost ravnoteže interesa i govori uopšte o samoregulaciji. Četvrto poglavlje posvećeno je zaštiti časti i ugleda na međunarodnom i nacionalnom planu dok se u petom poglavlju govori o samoregulaciji na internetu", saopštio nam je autor publikacije, Amer Ramusović.

On podjeća da je sloboda izražavanja fundamentalno pravo zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Zaštita prava na slobodu izražavanja je u osnovi demokratije i upravo slobodi izražavanja autor i posvećuje dužnu pažnju komentarišući Evropsku konvenciju i pojedine članove tog dokumenta koji je i posvećen kategoriji ljudskih prava.

"Pogotovo član 10 koji se odnosi na zaštitu profesionalno zaposlenih lica u medijima s jedne, i s druge strane na same korisnike informacija odnosno građane od mješanja vlasti u pravo građana da budu informisani i da koriste informacije", navodi se u saopštenju.

Ramusović između korica, na jednom mjestu, daje javnosti na uvid i crnogorski medijski normativni okvir kada je sloboda izražavanja u pitanju.

Pojmu medijske regulacije autor posvjećuje drugi dio publikacije. Aktuelizujući regulaciju u medijima posebno podvlači pitanje nezavisnostii slobode medija. Autor se poziva na stav eksperta OSCE-a Mikloša Haraštija koji smatra da medijska samoregulacija predstavlja zajednički napor medijskih profesionalaca na uspostavljanju dobrovoljnih uređivačkih smjernica i njihovih poštovanja kroz process učenja koji je dostupan javnosti.

Tim važnim temeljnim postulatima, kada je funkcionisanje i opstajanje medija danas u pitanju, autor dodaje i potrebu za samoregulacijom medija dovodeći samoregulaciju u neraskidivu vezu sa demokratskim obilježjima jednog društva koje ima težnju da nosi prefix demokratsko.
Ukazujući na značaj i onog etičkog u medijima kao i neophodne kritičke opservacije autora kada je medijska pismenost u pitanju treba istaći da su u publikaciji mjesto zauzela i iskustva drugih zemalja kada je riječ o samoregulaciji medija. Svidjelo se to ili ne, tek autor je pri stavu da najbolji oblik samoregulatornog organizovanja ne postoji.

Promovisanje kulture tolerancije u medijima posebna je sfera interesovanja Ramusovića kao i koja je pozicija pojedinca u odnosu na medije. Taksativno prenosi šta Rezolucija Savjeta Evrope preporučuje vladama-članicama kao minimum da pozicija pojedinca u odnosu na medije bude u saglasnosti sa usvojenim principima.

"Svakako da", smatra autor, "Rezolucija zapravo na odgovor da je relacije dvije temeljne vrijednosti oličene u ravnoteži između slobode izražavanja i poštovanja privatnoga života."

Da li dati prednost samoregulaciji ili zakonskom regulisanju novinarskih prekoračenja, dilema je koju razrješava autor, ali je to pitanje koje može da bude problemsko i predmet istraživanja i drugih autora.

Problem samoregulacije na društvenim mrežama odnosno na internetu iako obrađen u poslednjem poglavlju Ramusovićeve knjige ništa manje nije značajano od poštovanja prava na slobodu izražavanja i poštovanju drugih sloboda. Tematika kojom se u publikaciji posvećenoj internet komunikaciji autor bavi treba ne samo da se prilagođava dobu digitalnih performansi već da ukaže na zamke u komunikaciji u koju nas mogu uvući postojeći digitalni trendovi.

Evidentni problemi u toj oblasti moraju da se rješavaju primjenom određenih propisanih i (ne)pisanih pravila. Jedino tako mogli bismo da postanemo dio društvene zajednice u kome važe pravila “samoregulisanog komuniciranja”.

"Umjesto zaključka citiraću Miloša Lalevića koji u predgovoru Ramusovićeve knjige kaže da “publikacija predstavlja prikaz samoregulacije kao oblika dobrovoljnog udruživanja medija u cilju stvaranja adekvatnog profesionalnog i etičkog okvira njihovog funkcionisanja kao nužnog preduslova za odgovoran odnos medija prema građanima”", kazao ej Ramusović.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније