- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
01. 04. 2015. 17:21 >> 17:15
PROBLEMATIKA SLOBODE GOVORA
Prva knjiga o samoregulaciji medija
Pred čitaocima i stručnom javnošću nedavno se pojavila još jedna publikacija iz oblasti medija, prva, kada je u pitanju samoregulacija na prostorima Crne Gore. Autor mr Amer Ramusović u pet poglavlja knjige pod nazivom “Samoregulacija medija”, u izdanju Samoregulatornog Savjeta za lokalnu štampu, obrađuje značajnu problematiku samoregulacije koja nevidljivo-vidljivim nitima treba da spaja medije i građane.
"Prvi dio publikacije pojašnjava slobodu izražavanja, slobodu i pluralizam medija. U drugom dijelu govori se o pojmu medijske samoregulacije. Treći dio ukazuje na neophodnost ravnoteže interesa i govori uopšte o samoregulaciji. Četvrto poglavlje posvećeno je zaštiti časti i ugleda na međunarodnom i nacionalnom planu dok se u petom poglavlju govori o samoregulaciji na internetu", saopštio nam je autor publikacije, Amer Ramusović.
On podjeća da je sloboda izražavanja fundamentalno pravo zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zaštita prava na slobodu izražavanja je u osnovi demokratije i upravo slobodi izražavanja autor i posvećuje dužnu pažnju komentarišući Evropsku konvenciju i pojedine članove tog dokumenta koji je i posvećen kategoriji ljudskih prava.
"Pogotovo član 10 koji se odnosi na zaštitu profesionalno zaposlenih lica u medijima s jedne, i s druge strane na same korisnike informacija odnosno građane od mješanja vlasti u pravo građana da budu informisani i da koriste informacije", navodi se u saopštenju.
Ramusović između korica, na jednom mjestu, daje javnosti na uvid i crnogorski medijski normativni okvir kada je sloboda izražavanja u pitanju.
Pojmu medijske regulacije autor posvjećuje drugi dio publikacije. Aktuelizujući regulaciju u medijima posebno podvlači pitanje nezavisnostii slobode medija. Autor se poziva na stav eksperta OSCE-a Mikloša Haraštija koji smatra da medijska samoregulacija predstavlja zajednički napor medijskih profesionalaca na uspostavljanju dobrovoljnih uređivačkih smjernica i njihovih poštovanja kroz process učenja koji je dostupan javnosti.
Tim važnim temeljnim postulatima, kada je funkcionisanje i opstajanje medija danas u pitanju, autor dodaje i potrebu za samoregulacijom medija dovodeći samoregulaciju u neraskidivu vezu sa demokratskim obilježjima jednog društva koje ima težnju da nosi prefix demokratsko.
Ukazujući na značaj i onog etičkog u medijima kao i neophodne kritičke opservacije autora kada je medijska pismenost u pitanju treba istaći da su u publikaciji mjesto zauzela i iskustva drugih zemalja kada je riječ o samoregulaciji medija. Svidjelo se to ili ne, tek autor je pri stavu da najbolji oblik samoregulatornog organizovanja ne postoji.
Promovisanje kulture tolerancije u medijima posebna je sfera interesovanja Ramusovića kao i koja je pozicija pojedinca u odnosu na medije. Taksativno prenosi šta Rezolucija Savjeta Evrope preporučuje vladama-članicama kao minimum da pozicija pojedinca u odnosu na medije bude u saglasnosti sa usvojenim principima.
"Svakako da", smatra autor, "Rezolucija zapravo na odgovor da je relacije dvije temeljne vrijednosti oličene u ravnoteži između slobode izražavanja i poštovanja privatnoga života."
Da li dati prednost samoregulaciji ili zakonskom regulisanju novinarskih prekoračenja, dilema je koju razrješava autor, ali je to pitanje koje može da bude problemsko i predmet istraživanja i drugih autora.
Problem samoregulacije na društvenim mrežama odnosno na internetu iako obrađen u poslednjem poglavlju Ramusovićeve knjige ništa manje nije značajano od poštovanja prava na slobodu izražavanja i poštovanju drugih sloboda. Tematika kojom se u publikaciji posvećenoj internet komunikaciji autor bavi treba ne samo da se prilagođava dobu digitalnih performansi već da ukaže na zamke u komunikaciji u koju nas mogu uvući postojeći digitalni trendovi.
Evidentni problemi u toj oblasti moraju da se rješavaju primjenom određenih propisanih i (ne)pisanih pravila. Jedino tako mogli bismo da postanemo dio društvene zajednice u kome važe pravila “samoregulisanog komuniciranja”.
"Umjesto zaključka citiraću Miloša Lalevića koji u predgovoru Ramusovićeve knjige kaže da “publikacija predstavlja prikaz samoregulacije kao oblika dobrovoljnog udruživanja medija u cilju stvaranja adekvatnog profesionalnog i etičkog okvira njihovog funkcionisanja kao nužnog preduslova za odgovoran odnos medija prema građanima”", kazao ej Ramusović.
Коментари0
Остави коментар