BOŠKOVIĆ PORUČIO

Promijeniti upisnu politiku fakulteta

Ministarstvo prosvjete razmotriće opravdanost postojanja pojedinih studijskih programa na kojima je angažovan veliki broj profesora, a koji imaju malo studenata, najavio je šef tog resora Predrag Bošković, navodeći da je isplativije tim studentima platiti školovanje na prestižnim fakultetima u inostranstvu.

Bošković je u intervjuu agenciji Mina kazao da je prioritet svake reforme podizanje kvaliteta nastave.

“Kvalitetna nastava se može izvoditi samo ako časove pohađa optimalan broj studenata, tako da je težnja da se promijeni upisna politika tako što će fakultet moći da raspiše konkurs za prijem onog broja studenata koji mu je dozvoljen prilikom licenciranja ili dopune licenciranja”, kazao je on.

To, kako je naveo, znači da će se utvrditi maksimalni broj studenata koji organizacione jedinice na studijskim programima koje realizuju mogu da upišu.

“To će dovesti do smanjenja broj samofinansirajućih studenata, veću narednoj školskoj godini”, rekao je Bošković.

Prema njegovim riječima, cilj Ministarstva je da Univerzitet Crne Gore (UCG) bude potpuno finasiran iz državnog Budžeta.

“Takođe moramo razmatrati opravdanost postojanja pojedinih studijskih programa na kojima je angažovan veliki broj profesora, a koji na svim godinam imaju mali broj studenata. Za državu je isplativije da studentima plati školovanje na prestižnim fakultetima u inostranstvu, i tako smanji troškove a taj novac uloži u neke druge insvesticije, koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta nastave”, naveo je Bošković.

Kako je kazao, jedan od ciljeva Ministarstva je reforma UCG, sa aspekta kadrova, infrastrukture, a prije svega bolje nastave.

“Sve ovo će uticati na povećanje konkurentnosti UCG na tržištu obrzovanja, što će uticati na podizanje kvaliteta obrazovanja na privatnim univerzitetima”, smatra Bošković.

Komentarišući stanje srednjeg stručnog obrazovana, on je rekao da je u toj oblasto dosta toga urađeno.

“Ali nas i čeka još puno posla kako bi unaprijedili ovaj obrazovni sistem koji treba da bude usklađen sa potrebama tržišta rada, ali i tehnološkim promjenama”, kazao je Bošković.

On je ocijenio da su srednje tručne škole svoje programe, način rada i izvođenje prakse veoma unaprijedile u odnosu na prethodni period, u cilju stvaranja kadra sa konkurentnim znanjima, vještinama i kompetencijama, osposobljenim za uključivanje na tržište rada, što omogućava pojedincu lični i profesionalni razvoj i uspjeh.

“Kada sam došao na mejsto ministra prosvjete, bio sam prijatno iznenađen onim što su stručne škole uradile u cilju modernizacije programa rada, tehnologija, nastavnog kadra, praktične nastave. Nažalost za pojedine od njih još postoji percepcija u javnosti da nijesu dostigle standarde koje srednja stručna škola treba da ispunjava u današnjem vremenu, i upravo je to ono na čemu, između ostalog, moramo raditi ”, naveo je Bošković.

Moraju se, smatra on, još više približiti učenicima osnovnih škola, ali i njihovim roditeljima, programi, mogućnosti, sadržaji i ono što učenici dobijaju po završetku srednje stručne škole, a što im omogućava sigrunu egzistenciju, tačnije - mogućnost zaposlenja i pokretanja biznisa.

Bošković je kao jedan od pozitivnih primjera naveo Srednju stručnu školu “Spasoje Raspopović” iz Podgorice, koja u okviru nastave, a posebno praktične, pruža učenicima mogućnost za sticanje znanja, vejština i kopetencija koje im omogućavaju zaposlenje i konkurentnost na tržištu rada.

Pravi pokazatelj za uspjeh su, smatra on, učenici koji tokom školovanja započinju svoj biznis, kao što je slučaj sa nekoliko učenika te škole, koji su tokom školovanja postali preduzetnici otvaranjem frizerskih salona i pokretanjem plasteničke proizvodnje.

“Upravo je to ono što nam treba - preduzetnički duh, ali i svijest o značaju srednjeg stručnog obrazovanja i mogućnostima koje ono pruža”, kazao je Bošković.

Kako je naveo, sve više je odličnih đaka, pa i lučonoša, koji se upisuju u srednje stručne škole i pokazuju zrelost pri izboru budućeg zanimanja, i na taj način grade svoj put koji će im omogućiti mobilnost na tržištu rada.

“Zato ćemo nastaviti sa aktivnostima na podizanju kvaliteta srednjeg stručnog obrazovanja koje će da slijedi potrebe i prioritete privrede, ali i potrebe pojedinca i društva u cjelini”, poručio je Bošković.

Na pitanje da li učenici srednjih stručnih škola po završetku školovanja mogu odgovoriti potrebama turističkih poslenika tokom turističke sezone, on je ocijenio da mogu, pogotovu oni koji su prošli dualni oblik obrazovanja.