RIBOLOVCI TVRDE

Mutne su nikšićke vode

Grupa sportskih ribolovaca iz Nikšića pozvala je sve nadležne institucije da zaustave "javašluk" na nikšićkim vodama, za koji optužuju, najprije, Sportsko ribolovni klub (SRK) "Nikšić", ali i Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

Našoj redakciji nedavno se obratila grupa sportskih ribolovaca iz Nikšića, tvrdeći da se na teritoriji te opštine, takoreći svakodnevno, krši Zakon o slatkovodnom ribarstvu Crne Gore, te da SRK „Nikšić“, koji gazduje vodama, neprofesionalno obavlja svoje dužnosti.

Ribolovci, čija su imena poznata redakciji Portala RTCG, tvrde da je spisak prekršenih članova Zakona dug. Ovi, kako za sebe kažu, zaljubljenici u ribolov odlučili su da negodovanje i zabrinutost zbog navodno nezakonitog postupanja SRK „Nikšić“ iznesu u javnost, pa su saznanja proslijedili medijima.

Tvrde da autohtone vrste riba u Nikšiću prati “autohtona vrsta ljudi” s tog područja, ili popularno nazvana “braća”, koji, kako kažu ribolovci,  “brižno vode računa da ne dođe do širenja ribljeg fonda koristeći savremene alate poput mreža, dinamita, agregata, osti, vrša, podvodnih pušaka.” Dodaju i da se u posljednje vrijeme koriste električni nečujni motori za pokretanje čamaca u noćnim časovima, te da je veliki broj i ribolovaca “mesara” koji ribu, protivno zakonu i etici sportskog ribolova, prodaju restoranima i zainteresovanim kupcima. U Nikšiću je, dodaju, poznato gdje se riba može nabaviti i po kojim cijenama.

Osim navedenih, tu je i niz drugih optužbi – od toga da SRK “Nikšić” ne poribljava vode u skladu s ribolovnom osnovom, da ribolovne vode nijesu obilježene adekvatnim oznakama, da se mrestilišta i plodišta ne čuvaju, niti obilaze, do toga da zaposleni ribočuvari u SRK „Nikšić“ nemaju položen stručni ispit, te da im uprava Kluba ne uplaćuje redovno poreze i doprinose na zarade.

Redakcija Portala RTCG kontaktirala je upravu SRK „Nikšić“ i od sekretara Kluba, Marjana Mijanovića, dobila odgovor u kome se negira veći dio navedenih tvrdnji.  „Rad našeg kluba je javan, prepoznatljiv, dokazan i uz pohvale priznat”, rekao nam je Mijanović.

On je istakao da je ribočuvarska služba oduzela preko tri hiljade metara mreža, pet podvodnih pušaka i druga nedozvoljena sredstva, o čemu su, kaže, sačinjavani odgovarajući zapisnici i obavještavani nadležni organi.

“Pitanje prodaje ribe od strane pojedinih članova, ako postoji, osim što je sankcionisano Zakonom, vezano je i za ukupni sportski kodeks samog člana. Postoje sumnje da toga ima, ali još niko nije podnio bilo kakav dokaz”, kaže Mijanović.

On, takođe, tvrdi da su obilježja postavljena na svim predviđenim mjestima, te da Klub ispunjava obaveze utvrđene ugovorom s Ministarstvom, donosi odgovarajući godišnji plan i da za to postoje dokazi, kao i zapisnici inspektora.

Mijanović kaže da se mlađ, kojom se porbiljavaju vode nikšićkog područja, nabavlja preko registrovanih i ovlašćenih ribnjaka, uz odgovarajuću dokumentaciju, a da svako poribljavanje prati inspekcija Ministarstva poljoprivrede.

Ribolovci su nam proslijedili fotografije Slanog jezera, na kojima se vide štapovi za pecanje blizu zatvaračnice na brani jezera. Mijanović, pak, negira da se riba, protivno zakonu, lovi na odstojanju manjem od 200 metara od zatvaračnice. Takođe je negirao da bez odobrenja u vode unose nove vrste riba. “I ovo se može u potpunosti demantovati, jer naša ribočuvarska služba upozorava da je nedozvoljen ribolov na rastojanju manjem od 200 metara od pomenutih objekata. Takođe je u potpunosti netačno da se unose nove vrste riba, jer i mi bismo rado saznali gdje se te vrste riba proizvode. Pojava neželjenih vrsta je aktivnost neodgovornih pojedinaca koji iz drugih ribolovnih područja ulove i sa sobom ponesu neželjenu ribu, koju ubace u nikšićke vode”, tvrdi Mijanović.

On je dodao da u toku godine inspektor za slatkovodno ribarstvo najmanje jednom mjesečno kontroliše rad Kluba, prisustvuje svim  aktivnostima i sačinjava zapisnike.

Na pitanje o stručnosti zaposlenih ribočuvara, Mijanović je odgovorio da pet zaposlenih na tom radnom mjestu  “posjeduju veliko iskustvo u obavljanju posla”, dodajući da su trojica bili policajci, a da dvojica posao rade više od 25 godina. “Za polaganje stručnog ispita Komisiju će obrazovati nadležno Ministarstvo u skladu sa Zakonom”, rekao je Mijanović.

Istakao je da ribočuvari posjeduju službena odijela i legitimacije. Ribolovcima je, s druge strane, sumnjivo to što u Izvještaju o materijalno finansijskom poslovanju Kluba za 2014, nema troškova za odijela, dok se novac trošio za pretplatu za kablovsku televiziju ili kupovinu auta od 300 eura, kao i to da su troškovi oko akcija poribljavanja iznosili svega 36 eura. Prema Izvještaju, koji su nam ribolovci dostavili, ukupni prihodi Kluba u prošloj godini iznosili su 60 490, 56 eura, a rashodi 60 467, 78 eura. Dakle, dobit Kluba u 2014. je 22 eura i 78 centi.

U Izvještaju je, kao bruto prihod od rada kluba, naveden iznos od 36 hiljada eura. Ribolovci tvrde da su to, zapravo, prihodi kafane kojom SRK “Nikšić” gazduje, te da se oko tog objekta “mnogo toga vrti".

Inspekcija: Sve je regularno

Uprava za inspekcijske poslove saopštila nam je da nijesu pronašli ništa neregularno u radu SRK “Nikšić”. Iz njihove službe za odnose s javnošću rečeno nam je da je kontrola Kluba izvršena 28. i 30. aprila, da nijesu utvrđene nepravilnosti, pa da Poljoprivredna inspekcija nije imala osnova za postupanje protiv tog sportsko ribolovnog kluba.

„Prilikom kontrole konstatovano je da poseduju ribarsku osnovu za nikšićko područje (Slano, Krupac, Liverovići i rijeka Zeta) izdatu od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i da je ovo društvo donijelo Plan unaprijeđenja ribljeg fonda na ribolovnim vodama opštine Nikšić u decembru 2014. za 2015. godinu i da su isti dostavili Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja“, saopšteno nam je iz Uprave za inspekcijske poslove.

„Kontrolišući dalji rad SRK 'Nikšić', utvrđeno je da je organizovan rad ribočuvarske službe i da u klubu radi osam radnika, od čega su pet stalno zaposlenih ribočuvara. Utvrđeno je da svi zaposleni kao ribočuvari imaju službena odijela i službene legitimacije. SRK 'Nikšić', odnosno ribočuvarska služba opremljena je sa dva automobila i dva čamca sa spoljnim motorima“, dodaju iz Uprave.

Oni ističu da inspektor za poljoprivredu redovno kontroliše poribljavanje ribolovnih voda kojima gazduje SRK „Nikšić“ i da se ono vrši u skladu s planom  poribljavanja  koje je odobrilo Ministarstvo i u skladu s ugovorom između SRK „Nikšić“ i Elektroprivrede (EPCG), koja je vlasnik akumulacija na vodama.

„Poribljavanja su vršena 17. marta 2015. na jezerima Slano i Krupac s hiljadu kilograma kalifornijske pastrmke i 20. marta 2015. na jezeru Liverovići s 460 kilograma potočne pastrmke“, saopšteno je iz Uprave.

 EPCG: Izvršavamo obaveze

Prema članu 41 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, vlasnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su da uzgrade i održavaju odgovarajuće uređaje koji sprečavaju ulaz ribe u kanale, a korisnici brana su dužni da obezbijede adekvatne riblje prolaze (staze), ukoliko za to ima biološkog opravdanja. Vlasnik akumulacija na teritoriji Nikšića je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG).

“S obzirom na to da su akumulacije nastale još prije oko 50 godina vjerovatno se pitate kako je moguće da baraži još nijesu izgrađeni. Ne samo baraži, već i riblji prolazi jer za vrijeme bioloških minimuma ogromna količina ribe ostaje u djelovima vode koji se odvoje od jezera i postaje plijen popularnih 'mesara' i 'braće' “, tvrde ribolovci.

Objašnjavaju da se za vrijeme velikih vodostaja jezera i Zeta prelivaju. “Pošto baraža nema, ogromne količine ribe izlaze iz akumulacija i završavaju u kanalima, dok je njihovo krajnje odredište Slivlje – Norin, gdje se nalazi kompenzacioni bazen napravljen za potrebe HE Perućica. Tu riba postaje lak plijen za popularnu 'braću' “, kažu ribolovci.

U EPCG nam je rečeno da pokušavaju na najefikasniji način da riješe problem i da su angažovali grupu eminentnih stručnjaka s domaćih univerziteta, koji su uradili idejni projekat s više varijanti izgradnje baraža.

“Najefektivnije rješenje biće implementirano kada se steknu svi neophodni uslovi, jer se radi s jedne strane o vrlo zahtjevnom, kako finansijskom tako i tehničkom projektu, a s druge strane, osnovna svrha akumulacija je da služe za proizvodnju električne energije u HE Perućica i njen normalan rad nikako se ne može dovesti u pitanje”, rečeno nam je u EPCG.

Oni su objasnili da je epilog sudskog spora koji je EPCG vodila sa SRK “Nikšić”  - sporazum o poravnjanju iz 2008, te da su Klubu iz Nikšića uplatili 100 hiljada eura. Ističu da su, iako se u jednom članu tog poravnjanja oslobađaju obaveze izgradnje baraža, posvećeni i svjesni važnosti zaštite ribljeg fonda.

“EPCG je, u saradnji sa SRK 'Nikšić' i Ministarstvom poljoprivrede, prethodnih godina poribljavala vještačke akumulacije Krupac i Slano i na taj način iskazuje spremnost da doprinosi razvoju zajednice i očuvanju životne sredine”, rekli su nam u toj kompaniji.

Ipak, ribolovci tvrde da zbog nemara EPCG svake godine ugine više tona ribe. “Šteta je ogromna, mjeri se stotinama hiljada eura”, kažu ribolovci. Oni se pitaju da li je moguće da se to dešava u ekološkoj državi i pozivaju državne organe da se pozabave tim pitanjem.

O uginućima ribe, koja je, po Zakonu, dobro od opšteg interesa, mediji su godinama pisali, a stručnjaci upozoravali da se zbog pomora svijetu šalje ružna slika o našoj zemlji.

Sportski ribolovci uputili su inspekciji dopise sa saznanjima o navodnim nezakonitostima i očekuju odgovor.

Poručuju da ne odustaju od cilja – nikšićke vode je potrebno razbistriti, jer su, kažu, suviše mutne.

Dragana Žarić