ĐUROVIĆ OCIJENILA

Svi snosimo odgovornost za "beznađe"

Glas u Crnoj Gori nikad nije bio jeftiniji, anulirane su sve vrijednosti socijaldemokratije, a radnička klasa više i ne postoji, ocijenila je predsjednica Opštinskog odbora SNP-a u Herceg Novom, Danijela Đurović, komentarišući stanje u novskim preduzećima.

„U Herceg Novom je u posljednjih mjesec dana, u jeku turističke sezone, uveden stečaj u dva najjača privredna subjekta, a na pomolu je i treći, što dovoljno govori u prilog teze da se sva privredna aktivnost u gradu polako gasi, a izlaz se ne nazire. Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela okupljaju se već danima pred kapijom preduzeća tražeći svoja prava. Očekuje se da im se i radnici Vektra Boke pridruže, jer je i kod njih uveden stečaj, a privredni objekti koji su bili u vlasništvu ovog preduzeća su nestali ili su opterećeni velikim hipotekama. Radnici Instituta Igalo žive u strahu od danas do sjutra čekajući objavu stečaja“, navela je Đurović.

Ona smatra da obespravljen i ekonomski zavisan položaj stanovnika „ubija bilo kakvu volju“ za djelovanjem i stvaranjem svijesti da je promjena neophodna.

Grci su, kako je navela,  dostojanstveno rekli „NE“ ekonomskoj zavisnosti i „diktaturi EU“, birajući teži, ali, po mišljenju Đurovićeve, demokratski dostojanstveniji put opstanka.

„U Crnoj Gori je ubijena nada i pravo na slobodu mišljenja. Jer, sloboda mišljenja je u direktnoj korelaciji sa ekonomskom slobodom, što je najjednostavijom računicom u našoj državi svedeno na nulu. U zdravim državama Univerzitet i intelektualci čine okosnicu kritičke misli i polaznu osnovu konstruktivnog djelovanja u ispravljanju anomalija društva. U Crnoj Gori je danas više nego ikada Univerzitet pod strogom političko-partijskom diktaturom, a slobodni intelektualci su malobrojni, jer ih je većina u službi režima, opet zahvaljujući ekonomskim lancima i po principu štapa i šargarepe. Sve ih je više koji zbog ličnih razloga svoj intelekt stavljaju u direktnu službu režima. Radnička klasa više ni ne postoji“, dodala je.

Protestna okupljanja radnika privatizovanih preduzeća i onih koja su u stečaju čine pojedinačne slučajeve koje, ističe Đurović, svi pratimo putem medija, ali je najčešća reakcija – „dobro je dok nije kod nas“.

Dodaje da ne postoji kolektivni osjećaj odgovornosti i potrebe za promjenom, jer je, kako tvrdi, tolika ekonomska zavisnost da se prihvata i ono najmanje, ispod nivoa ljudskog dostojanstva.

„Vlast nas je dovela u poziciju da je čovjek čovjeku vuk i sa nama razjedinjenim uspješno vlada već više od dvije i po decenije. Toliko smo obespravljeni i poniženi da glas nikada nije bio jeftiniji u Crnoj Gori. Izmanipulisani radnici, ali i sindikati stvaraju privid borbe za promjenama, ali se vrlo brzo takvi pokušaji guše kroz zadovoljavanje najminimalnijih zahtjeva“, navodi u saopštenju.

Đurović smatra da su u društvu neoliberalnog kapitalizma anulirane sve vrijednosti socijaldemokratije, što, po njenim riječima, čini sistem pogodnim za bogaćenje pojedinaca koji su se snašli u procesu tranzicije.

„Naše društvo vapi za jasnom kritičkom svijesti i potrebom mjenjanja iznutra  sistema i moralnih vrijednosti. Odgovornost je na svima. Ne samo na političkim partijama već na svakom pojedincu. Ne dozvolimo da upravljaju nama na bazi podjela bilo koje vrste. Tražimo jasan put i izlazak iz ovog beznađa, a on može biti samo u precizno definisanim pravilima, jasnom izbornom zakonodavstvu i poštenim izborima. Svaki naš glas ipak vrijedi, ali mu vrijednost ne smije biti iskazana u novcu“, zaključila je Đurović u saopštenju.