NEZVANIČNO

Kamataši godišnje ostvare profit do 70 miliona

Hapšenje tri osobe osumnjičene za zelenašenje u posljednjih mjesec i po i najavljena policijska čistka kamataša pokazuju da je ovaj vid nezakonitog poslovanja uzeo maha u našoj državi. Upravo i podaci iz policije potvrđuju da zelenašenje sve više postaje najzastupljeniji oblik kriminalnog djelovanja.

Procjenjuje se da se u Crnoj Gori nalazi najmanje 30 miliona eura gotovog novca koji su dati na pozajmicu pod zelenaš kom kamatom. Ovo se navodi u javnoj verziji dokumenta „Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori“.

Ipak, kako piše Pobjeda, tajna verzija izvještaja sadrži i identitet 200 osoba koje su uključene  u ovaj biznis, a godišnje ostvare profit do 70 miliona eura.

Kako ističe sagovornik iz policije, rezultati obavještajnog rada sa terena pokazali su da je zelenašenje za pojedine kriminalne grupe dodatni posao koji doprinosi njihovom jačanju.

„Takođe, postoje ljudi koji se bave kamatašenjem u vidu profesije i „obrću“ velike pare. Ne treba zaboraviti da imamo jedan broj ljudi koji na takve finansijske aranžmane daju svoju ušteđevinu jer im je to način da poboljšaju svoje prihode. Najčešća kamatna stopa je 10 odsto mjesečno“, priča sagovornik Pobjede.

Policijski dokumenti pokazuju da je zelenašenje gorući problem u Crnoj Gori. Kamataši godišnje ostvare profit do 70 miliona eura. Procjenjuje se da se u Crnoj Gori nalazi najmanje 30 miliona eura gotovog novca koji su dati na pozajmicu pod zelenaškom kamatom svog klijenta - neko ko je upao u kockarske dugove ili neku drugu finansijsku nevolju.

Kao zalog za pozajmljena novčana sredstva uzima nepokretnosti nesrazmjerno veće vrijednosti u odnosu na pozajmljenu količinu novca. Dokazivanje je otežano jer u najvećem broju žrtve ne prijavljuju slučaj policiji. Problem je još veći kada je žrtva kamatašenja javno eksponirana, tada nema ni govora da će pristati da sarađuje sa istražiteljima.

Sagovornik Pobjede iz policije ističe da je do 2013. godine najveći problem bila zakonska formulacija krivičnog djela zelenašenja. Bilo je predviđeno kažnjavanje onog koji bi za sebe prilikom pozajmljivanja novca ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog.

„Ovo je u praksi uvijek teško dokazati, jer žrtve, po pravilu svjesno idu da pozajmljuju novac, pristajući na zelenaške uslove. Čak i ako bi se dogodilo da neko, na primjer, od kamataša pozajmi novac za operaciju koja bi njemu, ili članu njegove porodice, spasila život, teško se može dokazati da je zelenaš iskoristio teške prilike onog kome pozajmljuje novac ako mu ta osoba nije rekla zašto traži novac“, pojasnio je sagovornik Pobjede.

Ovaj problem je otklonjen kada je 2013. godine donijet novi Krivični zakonik. Pored pomenutih oblika zelenaštva koji su novim KZ klasifikovani kao teži, propisan je još jedan, sada osnovni, oblik koji predviđa da će se kazniti onaj ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist.

Sagovornik Pobjede navodi da je dodatni problem u dokazivanju ovog djela i kada se kod pojedinih notara sklapaju ugovori u kojima je kamata unaprijed uključena u glavnicu. Međutim, prema njegovim riječima, svakako postoje načini za suprotstavljanje i rješavanje ovog problema.

„Očigledno je da dosadašnji reaktivni pristup policije i Tužilaštva nije dao rezultate. Neophodan je proaktivan pristup rješavanju ovog problema. Koncept tužilačke istrage gdje Tužilaštvo ima inicijativu, još nije zaživio. Potrebno je da Tužilaštvo ne daje samo formalne i pisane naloge policiji, već da se neposredno uključuje i rukovodi policijskim aktivnostima“, smatra sagovornik.

On navodi da bi se kroz promjene propisa preventivno smanjio i ograničio manevarski prostor zelenašima da se bave kriminalnim aktivnostima, a istražiteljima bi bio olakšan posao dokazivanja.