Industrijski otpad - problem PDF Štampa El. pošta
04. novembar 2011.

predrag_sekulic_2Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić i direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović potpisali su ugovor sa konsultantima za izradu pripremne faze projekta "Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje".

Riječ je o projektu koji realizuje Vlada Crne Gore u saradnji sa Svjetskom bankom.

 Sekulić upozorava da je najveći problem kada je ekologija u pitanju već decenijama je odlaganje industrijskog otpada.

"Početak realizacije ovog projekta je i početak bolje budućnosti ne samo za one koji stanuju u blizini tih deponija već i za čitavu Crnu Goru i djecu naše djece. Činjenica da će u narednih nekoliko godina biti uloženo više od 60 miliona eura za rješavanje ovog problema govori ne samo o ozbiljnosti ovog projekta nego i o odnosu Vlade prema prošlijm problemima", kazao je Sekulić i dodao da se nada da će za nekoliko godina svi moći da kažu da su uradili nešto dobro za Crnu Goru.

Projekti su, kaže Daliborka Pejović, namijenjeni prije svega građanima.

"Nadam se da ćemo ubijediti građane da je ovo prije svega namijenjeno njima i njihovom zdravlju. Na ovaj način riješićemo problem koji je dugo vremena prisutan u našoj državi i tako otvoriti jednu kvalitetniju i ozbiljniju stranicu bavljenja ekološkim problemima u našoj državi", kazala je Pejović.

Projekta se sastoji iz tri dijela. Prvi dio je izrada studije izvodljivosti, detaljna analiza lokacija, uzorkovanje i analiza svih segmenata životne sredine kako bi se postiglo pronalaženje najboljeg rješenja za izvršenje konkretne sanacije pet lokacija na kojima se nalazi industrijski otpad- Termoelektrana Pljevlja, Kombinat Aluminjuma, Željezara Nikšić, Gradac Pljevlja i Brodogradilište Bijela.

Drugi dio projekta je izrada Studije izvodljivosti, ispitivanje lokacija i predlog najopodobnije lokacije za izgradnju deponije i postrojenja za opasan otpad na nacionalnom nivou, dok se treći dio odnosi na proceduru preliminarne izrade procjena uticaja na životnu sredinu.

 

Izdvajamo

Crna Gora mora poštovati svoje ustavno utvrđene državne simbole. Oni su simbolička promocija naše nezavisnosti, iskaz naše tradicije i državna legitimacija u međunarodnoj zajednici. Niti sam smatrao, niti smatram, da Ustav u dijelu državnih simbola treba mijenjati. Naprotiv, mislio sam i mislim da ga treba poštovati. Kao predsjednik svih građana dužan sam da uvažim realnost Crne Gore i iskažem očekivanje zakonskih izmjena koje će, poštujući Ustav, stvoriti kompromis. Ništa ne smije da uspori naše evropske integracije i dovede u pitanje određivanje datuma pregovora – kaže u intervjuu za Pobjedu predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.