Kol centar za 1000+ PDF Štampa El. pošta
03. septembar 2010.

1000stanovaKol centar 19915, koji će zainteresovanim građanima obezbijediti neophodne informacije o projektu Hiljadu plus, od danas je u funkciji.

Iz Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine objašnjeno je da će Kol centar biti aktivan do zatvaranja oglasa za građane za učešće u projektu, odnosno oko dva mjeseca.

»Građanima će pozivom Kol centra, na broj 19915, biti dostupne opšte informacije o projektu i dokumentaciji potrebnoj za prijavu«, naveli su iz Ministarstva.

Na sajtu projekta naredne sedmice će, kako su kazali, biti dostupna interaktivna mapa, kao i svi stanovi koji će biti njime obuhvaćeni.

Oglas za građane za učešće u projektu Hiljadu plus neće biti objavljen danas, kako je bilo ranije bilo najavljeno, već najvjerovatnije naredne sedmice. Iz Ministarstva su objasnili da su pregovori oko definisanja uslova još u toku i da će nakon njihovog utvrđivanja sa bankama biti poznat tačan termin objavljivanja oglasa.

Za učešće u projektu dodjele kredita za domaćinstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje prijavilo se šest banaka. U predviđenom roku ponude su dostavile NLB Montenegrobanka, Hypo Alpe Adria, Crnogorska komercijalna, budvanska Komercijalna, Societe General Podgorička banka i Erste banka.

Projekt je vrijedan 50 miliona eura, od čega polovinu obezbjeđuje država preko aranžmana sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), a 22,5 miliona domaće komercijalne banke. Građani će sopstevnim minimalnim učešćem obezbijediti 2,5 miliona eura.

Građevinske kompanije ponudile su u okviru projekta Hiljadu plus više od 1,3 hiljada stambenih jedinica u 11 crnogorskih gradova.

Vlada je u junu pozvala preduzeća da ponude izgrađene i neizgrađene stambene jedinice, koje će konkurisati u projektu. Pravo učešća u projektu Hiljadu plus stanova imaju građevinska preduzeća i investitori koji posjeduju građevinsku dozvolu od januara 2006. godine i ispunjavaju minimalne tehničke uslove iz javnog poziva.

 

Izdvajamo

Danas obilježavamo važan datum – šest godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Prema riječima predsjednika Crnogorskog društva nezavisnih književnika Milorada Popovića, sijenku na velik jubilej baca sporenje oko identitetskih pitanja. Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da smo imali sreću što smo državu obnovili kad ekonomska kriza nije bila ni u najavi, ali zamjera što nismo valorizovali poljoprivredna dobra. Na polju evropskih integracija nam se, pak, nema šta prigovoriti, smatra Gordana Đurović, dok beogradski analitičar Dušan Janjić objašnjava zašto se dio zvanične Srbije i dalje ne miri sa činjenicom da smo nezavisni.