Nove vrste registrovane su duž čitavog Jadrana, a u crnogorskom dijelu za sada samo tri: četvorozupka, truba i carska iglica.

- Jedina opasna za čovjeka među novajlijama je četvorozupka, u narodu poznata kao fugu riba. Ulovljena je marta 2006. godine ispred Budve. Na obalama Mediterana četvorozupka je ranije viđena, ali je ovo prvi put da je i ulovljena. Našu pažnju je izazvala i zbog veličine – ovaj primjerak bio je dug 40,5 cm, što je skoro njena maksimalna dužina po literaturnim podacima.

- Ustanovili smo da je bila ženka – puna ikre – kaže direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru dr Aleksandar Joksimović.

On dodaje kako je to dokaz da nije bila sama i da je bila spremna za mrijest.

Četvorozupka (Spheroides cutaneus,) je na lošem glasu zbog tetrodoksina, bistrog otrova bez ukusa i mirisa, koji je 13 puta jači od arsenika. Prema literaturi, neke vrste ove ribe imaju dovoljno otrova da usmrte čovjeka. Međutim, specijalno obučeni kuvari vješto uklanjaju većinu otrova prije nego je posluže kao specijalitet nacionalne kuhinje Kine i Japana. Ono što ostane – dovoljno je tek da zabride usne.

Na jelovniku Dalekog istoka specijalitet je i riba truba - druga nova vrsta otkrivena u našim vodama.

- Truba (Fistularia commersonii) je pronađena na obali, na Velikom pijesku između Bara i Ulcinja. Primjerak je bio dug 70 cm. Riječ je o autohtonom stanovniku Indijskog i Tihog okeana kojem je čitav vijek trebalo da se kroz Suecki kanal domogne naše obale. U mediteranskim vodama otkrivena je 2000. godine, u Izraelu. Nešto kasnije ribari su je pronašli u Turskoj, što nagovještava da lagano osvaja Mediteran. Ime potiče od ,,trombeta" kako je zovu u Italiji, a što u prevodu znači truba – objašnjava dr Joksimović. Podatak o nalazu ove ribe je 2008. godine objavljen u naučnom časopisu Marine biodivrsity.

Treći novajlija u crnogorskom dijelu Jadranskog mora je carska iglica latinskog naziva Tylosurus acus imperialis koja je otkrivena jula 2007. godine u plitkom pojasu ispred Budve. Prije desetak godina bilo je prijava da je viđena na zapadnim obalama Jadrana, u vodama ispred Barija, ali je prvi dokazani nalaz za istočni dio Jadranske obale ovaj sa Crnogorskog primorja.

Saradnja sa hrvatskim naučnicima

Naš sagovornik nagovještava da ovo, vjerovatno, nije konačan spisak invazivnih vrsta, kako naučnici nazivaju pridošlice.

- Treba naglasiti da postoje vrste koje nijesu opisane jer borave na velikim dubinama južnojadranske kotline, upravo ispred i ispod obala Crne Gore. Nova istraživanja na tim dubinama i bacanje eksperimentalnih ribarskih alata (mreže, parangali, vrše) možda će dati nove podatke za nauku. U međuvremenu, očekujemo da se četvorotupki, trubi i carskoj iglici pridruže vrste koje su se pojavile u Mediteranu – riba Siganus rivulatus (nemamo naš naziv, liči i na bukvu, ali i na salpu ) i Scomberomorus comersonii, tigrasta skuša. Ova skuša je identična običnoj, ali je nadmašuje veličinom – može dostići do dva i po metra – kaže dr Joksimović. On napominje i da će igrati važnu ulogu u poremećaju ravnoteže, takozvane ekološke niše, jer je veoma jak predator, pa može uticati na dosadašnji raspored u lancima ishrane.

Dragocjenu pomoć u identifikovanju novih vrsta stručnjacima Instituta za biologiju mora pružaju ribari. Zato im je upućen apel da obrate pažnju i da svaku nedoumicu riješe na pravom mjestu – u Institutu, tako što će uhvaćenu robu zamrznuti, fotografisati i dostaviti stručnjacima.

- Struje kroz Otrantska vrata ulaze i uz obale Albanije, Crne Gore i Hrvatske idu uz istočnu obalu. Zato očekujemo da ulcinjski ribari prvi otkriju nove vrste. S druge strane, ribari su često, zapravo mnogo češće na moru nego mi, pa su u prilici da uoče i ulove interesantne primjerke. Zato je neophodno da sarađujemo kako bi ne samo naučna nego i javnost uopšte bila upoznata o novim vrstama – kaže Joksimović.

Pojavu novih vrsta u Jadranskom moru prati i hrvatski Institut za okeanografiju i ribarstvo iz Splita, sa kojim kotorski institut ima dobru saradnju.

- Do sada je otkriveno oko 40 novih vrsta riba za Jadran, od kojih je 11 porijeklom iz Crvenog mora. Sve je veći broj ribljih vrsta koje preko Sueckog kanala prodiru u istočni Mediteran. One koje su već uspostavile svoje populacije sada šire areal prema zapadnom dijelu Mediterana i Jadranu – kaže za Pobjedu voditelj laboratorije za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za okeanografiju i ribarstvo Split, prof. dr sc. Jakov Dulčić.

Novim vrstama ovaj naučnik će posvetiti knjigu koju će uskoro predstaviti i u Crnoj Gori.

Tropikalizacija Jadrana

Razlog za dolazak ovih vrsta u Jadransko more za naučnike nije misterija.

- Događa se proces ,,tropikalizacije" ihtiofaune, odnosno sve veći priliv toploljubnih vrsta kao i njihova dominacija u fauni. Uočeno je povećanje brojnosti vrsta koje su u Jadranu bile rijetke ili vrlo rijetke, a sada su uobičajene uzduž istočne obale. Njihove populacije pomjeraju se prema sjevernom dijelu Jadrana – objašnjava prof. Dulčić.

- Ukoliko bi vremenom stopa porasta temperature imala linearan karakter mogao bi se očekivati i konstantan porast egzotičnih vrsta riba i drugih morskih organizama u Jadranu – kaže Dulčić.

Dr Joksimović dodaje da su u pitanju prirodni ciklusi i promjene kojima se prilagođava i morski svijet.

- Salinitet, temperatura, morske struje... utiču na dešavanja. More je, ne samo velik, već i dinamičan eko-sistem koji nam stalno priređuje iznenađenja. Dobro je da je tako, jer znači da se u njemu odvija život. Zato će Jadransko more sigurno naseljavati ne samo nove vrste riba, već i planktona, fitoplanktona, algi, meduza, morskih sisara...Biće među njima i onih opasnih, ali razloga za brigu nema. Na sreću, nijedna od ovih vrsta nije direktno opasna po čovjeka, ali će svakako imati veliki uticaj na promjene u dosadašnjem ekološkom stanju Jadrana– kaže dr Aleksandar Joksimović.

Raj za delfine

Institut za zaštitu i istraživanje okoline iz Rima, udruženje ,,Plavi svijet", Institut za istraživanje i zaštitu mora i Hrvatski prirodoslovni muzej, sproveli su prvo istraživanje Jadranskog mora iz vazduha. Hiljade glavatih kornjača, stotine delfina, morskih pasa, raža i pet primjeraka gotovo neuhvatljivih vrsta kitova oduševili su naučnike i pokazali da je Jadran puno bogatiji sisarima nego što se to dosad mislilo.

- Prvi obrađeni podaci pokazuju da u Jadranu ima puno više životinja nego što se dosad mislilo. Iznenađeni smo brojnošću vrsta za koje smo mislili da samo povremeno dolaze u Jadran - kaže za Pobjedu hrvatski predstavnik ekipe Draško Holcer.

Naučnici su fascinirani velikim brojem glavatih i prugastih delfina - čak 100 opažanja. Iako su najbrojnija vrsta u Sredozemnom moru prisustvo prugastih delfina je u Jadranu bilježeno sporadično. Međutim, tokom ispitivanja u avgustu zabilježeno je gotovo 1.000 delfina u grupama od desetak do stotinu životinja.

- Zato, bez posebne analize možemo zaključiti da su prugasti delfini sastavni dio faune Jadranskog mora – kaže Holcer.

Istraživanje je pokazalo i da je Jadran omiljeno mjesto morskih kornjača - u sjevernom dijelu viđeno čak 1.000, kao i sabljarki, morskih pasa modrulja i goluba uhana, koji su viđeni kod Jabukovače.

- Golub uhan je zaštićena, a možda, i endemska vrsta. Ova fascinantna životinja ima raspon peraja od pet metara. U južnom Jadranu, viđan je sporadično, a mi smo registrovali pedesetak primjeraka – kaže Holcer.

Veliko iznenađenje bio je Kuvijerov kljunasti kit, snimljen u albanskom dijelu Jadrana, koji se rijetko viđa zbog skrovitog načina života - njegovi uroni u najveće dubine traju i preko 30 minuta. No, naučnike je bez daha ostavio prizor kod Palagruže gdje su spazili odraslog kita dugog oko 18 metara.

Istraživači su se nadali da će doći i do ohrabrujućih podataka o kratkokljunom običnom delfinu, nekada najbrojnijoj vrsti u Jadranu. Nažalost, nije bilo tako.

- Pretpostavljali smo da preživljava u dubokim vodama južnog Jadrana. Ali, osim nekoliko pojedinačnih opažanja unutar grupa prugastih delfina, nijesmo ga uočili – kaže Holcer.

Kada je riječ o o takozvanim dobrim delfinima zbog kojih je cijeli projekat i pokrenut, zabilježeni su u više od 100 opažanja u gotovo cijelom Jadranu, osim u dubokim južnim vodama.

Tokom 18 dana, koliko je trajalo istraživanje koje je započelo 30. jula iz Treviza (Italija), tim u kojem su sa Holcerom bila i dva italijanska naučnika - Katerina Fortuna i Elio Filidei, preletio je 20.000 kilometara Jadranskog mora – od Slovenije, Hrvatske, preko Crne Gore i Albanije do Otrantskih vrata.

Iako trenutni podaci ukazuju veliku raznolikost faune morskih sisara u Jadranu, Holcer kaže da treba sačekati konačne rezultate koje će predstaviti krajem godine.

Crnoj Gori treba naučno- istraživački brod

Institut za biologiju mora spreman je kadrovski da odgovori na sve izazove. Petnaest mladih naučnika, koji će zauzeti mjesta u laboratorijama ove institucije, mogu da se nose sa kolegama iz razvijenijih sredina. Nedostaje im ,,samo" istraživački brod.

- More se proučava na moru, a za to nam treba naučno - istraživački brod. Ovaj koji posjedujemo je zapravo barka, a iz barke se ne rade naučna istraživanja – kaže dr Joksimović, uz napomenu da brod treba Crnoj Gori, a ne samo Institutu.

On se nada će se naredne godine, kada ova institucija slavi 50 godina postojanja, u budžetu države naći i pola miliona eura koliko košta brod sa odgovarajućim laboratorijama, koji bi koristio ministarstvima i institucijama u Crnoj Gori koje su nadležne za more.

U međuvremenu, koristiće strane istraživačke brodove, a najviše nedavno kupljen brod hrvatskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo, koji će sa splitskim kolegama dijeliti za zajedničke, ali i posebne projekte.

Bokokotorski zaliv – centar raznolikosti

U Jadranu je do sada nađeno oko 1500 vrsta algi. Od toga najveći broj čine jednoćelijske planktonske alge (fitoplankton), dok višećelijskih bentoskih vrsta ima oko 600. Ovdje žive i četiri vrste morskih cvjetnica, dok još desetak vrsta angiospermi živi u zoni supralitorala koja je pod uticajem udara valova ili kapljica morske vode. Opisano je 180 vrsta sunđera, 700 vrsta rakova, 320 vrsta školjki, 25 vrsta glavonožaca, preko 400 vrsta riba (oko 70 odsto vrsta zabilježenih za Mediteran), tri vrste morskih kornjača i četiri vrste delfina.

- Po značaju za očuvanje biodiverziteta, na Crnogorskom primorju izdvajaju se Bokokotorski zaliv i ušće Bojane. Na ova dva područja treba staviti poseban akcenat i jedna od ideja je da se uz pomoć FAO-a (organizacije za hranu i poljoprivredu) u Institutu obnovi akvarijumski prostor u cilju očuvanja i reprodukcije nekih ugroženih vrsta riba, rakova, glavonožaca. Vremenom bi ovaj dio Instituta prerastao u regionalni centar za očuvanje marinskog biodiverziteta. Kako je 2010. godina proglašena godinom biodiverziteta, Institut i njegovi saradnici su učestvujući na nekoliko međunarodnih konferencija, predstavili biodiverzitet Crnogorskog primorja i južnog Jadrana i time dali doprinos prepoznavanju važnosti Jadranskog mora na karti svjetskih mora i okeana – kaže Joksimović.

Egzotični rakovi

Na promjene u moru ne reaguju samo ribe već i drugi morski organizmi, prije svega planktonski, rakovi i puževi. Tako su u Jadranu po prvi put zabilježene i vrste koje vuku porijeklo iz tropskih područja.

- U ovom trenutku zanimljivi su plavi rak, za Jadran egzotična vrsta, koji je uspostavio populaciju na širem području ušća rijeke Neretve i morski pacov koji predstavlja do sada neopisanu vrstu za zoologiju – kaže profesor Dulčić.

I u crnogorskom dijelu Jadrana zabilježene su za ovaj dio neobične vrste, poput takozvane kompas meduze koja je otkrivena u Dobroti.

Preuzeto sa www.pobjeda.me