Protiv predloga izmjena i dopuna šest zakona iz oblasti obrazovanaj glasali su članovi Odbora iz Socijalističke narodne partije, dok je predstavnik albanske parije Perspektiva bio uzdržan. Raspravi nijesu prisustvovali predstvnici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene.

Izmjenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju sužava se pravo finansiranja privatnih ustanova iz budžeta jer se daje mogućnost finansiranja samo nastavnih programa za koje se procijeni da su od državnog interesa, rekao je resorni ministar Slavoljub Stijepović.

„Prema postojećem Zakonu imali smo mogućnost finansiranja privatnih visokoobrazovnih ustanova, a predloženim izmjenama ta će mogućnost postojati za samo one programe u okviru te ustanove za koji se procijeni da je od državnog interesa, što će biti određeno Vladinom uredbom", rekao je Stijepović.

On je naveo da set zakona iz oblasti obrazovanja, od osnovnog do visokog, sadrži dosta novih rješenja koja će ubrzati reforme u toj oblasti i poboljšati kvalitet znanja učenika i studenata. Ta rješenja će omogućiti izvođenje nastave na crnogorskom jeziku, kao i mogućnost na stranim jezicima, zabranu diskriminacije, angažovanje školskih medijatora.

Svetozar Golubović iz SNP-a ocijenio je da izmjene i dopune zakona iz oblasti obrazovanja dovode do centralizacije, odnosno da je puno toga u rukama ministra.

On smatra da se izmjenama i dopunama zakona o opštem obrazovanju „na mala vrata uvodi crnogorski jezik u obrazovni sistem, čime se, kakao je kazao, prejudiciraju rezultati predstojećeg popisa i narušavaju oni iz prethodnog. „Bolje bi bilo da u tom aktu stoji da se nastava izvodi na službenom i jezicima u službenoj upotrebi, jer je to i Ustavno rješenje", rekao je Golubović, najavljujući da će SNP u tom smislu djelovati amandmanski. Golubović je kazao i da izmjene i dopuna zakona o vikom obrazovanju omogućavaju finansiranje privatnih fakulteta i upitao ministra zašto bi se finansirale pojedine privatne studije koje postoje na državnom Univerzitetu. On je smatra da nedostaje analiza sprovođenja bolonjskog procesa u Crnoj Gori, kao i da više pažnje treba posvetiti naučno-istraživačkoj oblasti.

Stijepović je odgovorio da ne smatra da nova rješenja dovode do centralizacije u oblasti obrazovanja već da je u pitanju dovođenje u sklad odgovornosti Ministarstva sa ovlašćenjima tog resora. On je kazao i da crnogorski jezik „nije uveden na mala vrata već na Ustavna".

Stijepović je, govoreći o finansiranju privatnih fakulteta, rekao da se sa normom koja se na to odnosi manipuliše, i da se ona analizira tendenciozno i zlonamjerno. „Finansiranje privatnih visokoobrazovnih ustanova iz budžeta bilo je i u postojećem zakonu. Novim se taj prostor sužava i ta rješenja su u skladu sa evropskim standardima", rekao je ministar. On je saglasan da naučno istraživačkoj oblasti treba posvetiti više pažnje i najavio je da će poseban zakon koji to reguliše biti na jesen u proceduri.

Ministar prosvjete je kazao da je implementacija bolonjskog procesa takođe evropska obaveza, ocjenjujući da univerziteti imaju punu autonomiju za svoje aktivnosti.

Iz Demokratske partije socijalista su ocijenili da su predložene izmjene i dopune zakona dobre i da će boboljšati kvalitet obrazovanja. „Moramo učiniti da kvalitet diplome bude adekvatan kvalitetu znanja i pospiješiti naučno-istraživačku djelatnost. Mora biti napravljeno još studentskih domova, obezbijediti još sredstava za kredite", rekao je Radojica Luburić.

Tokom rasprave o izmjenama i dopunama zakona o obrazovanju djece sa invaliditetom, predstavnici nevladinog sektora saopštili su da su nezadovoljni rješenjem koje se odnosi na to da asistenti u nastavi budu volonteri.

Milan Šaranović iz Udruženja mladih sa hendikepom rekao je da je asistiranje u nastavi težak posao i da zahtijeva određenu nadoknadu i dodao da je predloženo rješenje neozbiljno. I Anka Đurišić iz Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju smatra da je to rješenje sporno. Te dvije NVO pripremile su amandman na predložene izmjene i dopune tog zakona.

Predsjednik Odbora Zoran Ćulafić objasnio je da je prethodno Odbor za rad, zdravstvo i socijalno staranje predložio izmjenu tog rješenja, odnosno da u tekstu stoji da su asistenti „po pravilu" volonteri.

Stijepović tvrdi da će svakome, kome bude potrebana tehnička pomoć, to biti obezbijeđeno, navodeći da ta odredba nije sporna. On je kazao da će Crna Gora da uradi sve što je evropski standard i obaveza države, kada je u pitanju obrazovanje djece sa invaliditetom. Prema njegovim riječima, predlagač nije mogao da bude neozbiljan i unese nešto za šta ne može da garantuje, navodeći da bi, kada bi to bilo drugačije definisano, trebalo zaposliti oko hiljadu ljudi, kao i da za to treba obezbijedii novac. On je kazao da pare nijesu problem, kao i da norma koju je predložio Odbor za rad, zdravstvo i socijelno staranje, a koju predlagač prihvata, omogućava da pomoć bude dostupna svima kojima bude potrebna.