RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/rss.html me http://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/rss.html Da, prvi sam proglasio nezavisnost CG http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241311/da-prvi-sam-proglasio-nezavisnost-cg.html Dugogodišnji sportski novinar Nacionalnog javnog servisa Milorad Dugo Đurković prvi je koji je proglasio nezavisnost Crne Gore, nakon referenduma održanog 21. maja 2006. godine. ]]>

U razgovoru za Pobjedu prisjeća se uzavrele atmosfere uoči istorijskog galsanja i navodi da je ideja da se referendumska noć prenosi na Televiziji Crne Gore (TVCG) 21. maja 2006. godine potekla od tadašnjeg direktora TVCG Branka Vojičića.

"Atmosfera u društvu je tih dana bila naročito usijana, tenzije su rasle, strasti uzavrele. Trebalo je naći nekoga iskusnog ko će biti u stanju da koliko-toliko smiri situaciju. Mlađim kolegama koji su se iz štabova dva bloka uključivali direktno u program sugerisao sam da ne daju procjene, prije nego što se svi glasovi ne prebroje. Tokom te noći i sjutradan, od svih opozicionih lidera dobio sam čestitke. Naravno, pobjednicima nije palo na pamet da učine bilo što slično… I, da: prvi sam proglasio nezavisnost Crne Gore", rekao je Đurković.

Ako su novinarstvo, kultura i sport onakvi kakvo je društvo, što bismo mogli da kažemo - kakvo je bilo društvo u kojem ste bili jugoslovenska televizijska zvijezda? 

ĐURKOVIĆ: Jugoslavija je bila uređena država, naročito ako je posmatramo iz perspektive postjugoslovenskih zemalja, od kojih svaka za sebe tvrdi da je ,,lider u regionu“. Ljudi koji danas imaju trideset, četrdeset godina nikada nijesu živjeli u zemlji u kojoj se zna red, u kojoj se poštuju određene vrijednosti, u kojoj čovjek, ako je vrijedan i darovit, može da uspije, da napravi ime. A Jugoslavija je zaista imala velika imena kuture, umjetnosti, sporta. 

Dejana Savićevića, recimo

ĐURKOVIĆ: Dejo je neponovljiv! Sticajem okolnosti, stanovali smo u istoj zgradi. Dok sam bio mlađi, volio sam kafanu i često kući znao da se vratim u zoru. Ljeta su u Podgorici uvijek bila nepodnošljiva, pa bih krevet ponekad izbacio na terasu i tu pokušavao da zaspim. Vraga! Jedno dijete je po cijelu noć igralo lopte po dvorištu… Dejo je uvijek bio poseban, specifičan u svakom pogledu. To samo majka rodi. Znalo se da će biti veliki. Jednostavno se znalo! 

Kako ste Vi napravili ime? 

ĐURKOVIĆ: Rođen sam u Vilusima i, budući da je moj otac bio željezničar, odrastao sam na pruzi Nikšić-Sarajevo. Osnovnu školu sam završio u Bileći, gdje smo se doselili kada je otac dobio premještaj. Sjećam se da sam kao dječak, kada god bih od majke dobio neki dinar, jurio na kiosk da kupim novine. I to sportske. Najčešće beogradski Fudbal, u kojem ću, kao student prve godine svjetske književnosti, početi da pišem 1965. godine. Gimnaziju „Stojan Cerović“ završio sam u Nikšiću, a Filozofski fakultet upisao 1965. Iste godine objavio sam prvi tekst u novinama. 

U kojim novinama? 

ĐURKOVIĆ: U Politici. Na fakultetu smo dobili zadatak da napišemo prikaz predstave koja je u to doba bila veoma popularna - Ko se boji Virdžinije Vulf, sa Cicom Perovićem i Ljiljanom Krstić u glavnim ulogama. Nijesam mogao da vjerujem kada sam u Politici vidio svoj tekst, svoje ime. Uprkos oduševljenju, bilo mi je jasno da me mnogo više od pozorišta interesuje sportsko novinarstvo. Tako sam završio u Fudbalu, novinama za koje su nekada pisala velika imena beogradske i jugoslovenske štampe. Urednik je bio Đorđe Pavić, a redakciju su činili Sergije Lukač, Pavle Lukač, Jovica Veličković, Ljubiša Mišović… Većina njih je potekla iz uglednih, starih beogradskih familija. Prije Drugog svjetskog rata završili su visoke škole u inostranstvu, bili obrazovani ljudi, govorili po nekoliko jezika, ali i imali zajedničku „falinku“: svi su očito bili protivnici nove jugoslovenske socijalističke vlasti, koja ih je zbog toga smjestila na sigurno - u Fudbal. Prvi tekst koji sam objavio u Fudbalu bio je posvećen FK Sutjeska. Naslov: Dokle će Sutjeska dovoditi igrače sa strane. Naravno, u Nikšiću je nastao lom. Ko je čovjek koji je ovo napisao, pitali su se. 

Ko je u to vrijeme bio na čelu FK Sutjeska?

ĐURKOVIĆ: Savo Stanišić, značajan sportski radnik i direktor Onogošta, zatim Buba Golović… 

Nijeste mi rekli što je presudilo da se opredijelite za sportsko novinarstvo. Ipak ste studirali svjetsku književnost, Politika je objavila Vašu pozorišnu kritiku… 

ĐURKOVIĆ: Kao mladić sam igrao košarku, malo i rukomet. Naravno, najviše sam volio fudbal, iako, ovako dugačak, u tom sportu nikada nijesam bio dovoljno dobar. Posebno ne u tako jakoj ,,reprezentaciji“ kakvu je u to vrijeme imao Nikšić. Uvijek sam fudbalska majstorstva tih ljudi posmatrao sa strane, van terena. Hoću da kažem da je nedostatak fudbalskog dara u izvjesnoj mjeri doprinio da se opredijelim za sportsko novinarstvo. Doduše, i prije Fudbala sam objavljivao u Studentu, i to uglavnom kraće priče, više crtice iz studentskog života. 

Učestvovali ste u studentskim demonstracijama 1968? 

ĐURKOVIĆ: Jesam. Stanovao sam u Studentskom gradu i te junske noći sam, zajedno sa masom studenata, krenuo na Beograd. Zaustavljeni smo kod Podvožnjaka, gdje su neki od nas dobili batine. Naravno, to nas nije obeshrabrilo, pa smo naredne dane provodili viseći u Sali heroja na Filološkom fakultetu ili u „Petici“ na Pravnom, gdje smo slušali govore profesora, javnih ličnosti, debatovali… Uzgred, uvijek mi je bio interesantan način na koji su, mnogo godina kasnije, neke moje tadašnje kolege opisivale svoje „velike uloge“ u studentskoj pobuni ’68. Tokom demonstracija, studenti su veoma često prozivali i kritikovali tadašnjeg šefa beogradskog SUP-a, Nikolu Bugarčića, koji je istovremeno bio direktor Crvene zvezde. Kao novinar Fudbala, imao sam zadatak da pratim Crvenu zvezdu, gde sam, silom prilika, upoznao i Bugarčića. Vozio je „mercedesa“ registarskih tablica 50-00. 

I to ste zapamtili?! 

ĐURKOVIĆ: Znaš li zašto? Zato što mi je jednom, u jeku studentske pobune, vraćajući se sa stadiona, ponudio da me odbaci do kuće. ,,Gde ideš?“; pitao me je. ,,’Ajde, sedi da te povezem!“ Iako sam se uplašio da me neko od studenata ne vidi kako izlazim iz automobila šefa policije, sjeo sam, šta ću. Bugarčić je morao da pretpostavi da kao student demonstriram protiv njega; ipak, tokom te preduge vožnje od Zvezdinog stadiona do Studentskog grada o demonstracijama nije progovorio riječ. Ništa! Negdje u to vrijeme u jugoslovenskoj i beogradskoj štampi pojavilo se novo ime: Boro Krivokapić. 

Boro Krivokapić je svoj prvi tekst objavio u Studentu 1969: otvoreno pismo tadašnjem ministru policije Srbije. 

ĐURKOVIĆ: Tako je. Boro je počeo u ,,crvenom“ Studentu. I niko nije pisao tako dobro kao Boro Krivokapić, niko! 

Čije ste sve tekstove voljeli da čitate u novinama?

ĐURKOVIĆ: Pored Ljube Vukadinovića, rado sam čitao Politikine dopisnike iz inostranstva i velikane beogradske štampe koje sam lično poznavao - Jurija Gustičiča, Franu Barbijerija, Sašu Nenadovića, Mira Radojčića, Dragana Markovića… O Predragu Milojeviću da i ne govorim. 

Upoznali ste Predraga Milojevića? 

ĐURKOVIĆ: Jesam. Veoma sam volio i hrvatske novinare, posebno one koji su pisali za Sportske novosti - Zvonu Mornara koji je dugo bio glavni urednik, Jovana Kosijera… Rado sam čitao i Igora Mandića, Mirka Galića, koji je napravio zagrebački Danas. Kada je riječ o televizjiskim zvijezdama tog vremena, u Beogradu su decenijama status neprikosnovenih autoriteta imali Dragan Nikitović i Vladanko Stojaković, u Zagrebu Mladen Delić i Milka Babović. Veliki novinari, uvijek spremni da pomognu mladima. 

Po čemu su se razlikovale dvije škole jugoslovenskog sportskog novinarstva – beogradska i zagrebačka? 

ĐURKOVIĆ: Uslovno, beogradska škola je malo više improvizovala. Kada to kažem, ne mislim ništa loše; naprosto, radili su na osjećaj, na trenutak. Istovremeno, zagrebački novinari bili su pripremljeniji, izvještavali su više radijski – precizno, tačno, mnogo podataka, malo improvizacije. 

Kojoj školi ste bili bliži?

ĐURKOVIĆ: Bio sam negdje između. Trudio sam se da budem tačan, precizan, opskrbljen podacima. Ostalo je na novinaru... Najvažnije je da je čovjek obrazovan, da mu rječnik sadrži više od stotinu riječi. Među nama je Boris Mutić bio najobrazovaniji. Svi su veliki, ali Boris je... Nažalost, umro je mlad. Iako sam radio i u novinama i na televiziji, moram da priznam da sam uvijek više cijenio pisano novinarstvo. 

Zašto? 

ĐURKOVIĆ: Ovdje, nažalost, odavno niko ništa ne čita, skoro ni čitulje. To se vidi… Prije nego dobije autorsku emisiju, svakom novinaru bih preporučio malo rada u novinama. Ta se škola mora proći, mora! Uostalom, u ondašnje dvije velike televizijske kuće – TV Beograd i TV Zagreb – većina ozbiljnih i obrazovanih novinara i urednika stizala je iz novina. A selekcija je bila rigorozna. U Jugoslaviji se nekada pisala i veoma ozbiljna televizijska kritika. Tekstovi objavljeni u zagrebačkom Studiju ili u beogradskoj TV reviji za nas su predstavljali svojevrsne presude od kojih smo strepjeli. U našim medijima je, kao i mnogo šta, odavno umrla i TV kritika. Sa kojom je, nažalost, nepovratno nestala i strepnja o kojoj sam govorio. 

Kad već spomenuste Crvenu zvezdu… 

ĐURKOVIĆ: U Jugoslaviji su postojala četiri velika kluba – Crvena zvezda, Partizan, Dinamo i Hajduk. Znalo se da je Partizan pod kontrolom JNA, dok je Zvezda policijska - beogradskija, da ne kažem - više srpska. Među ta dva tima je uvijek postojao sportski rivalitet, nikako ideološki ili politički. Isto tako, Hajduk je bio jugoslovenski klub, Dinamo više hrvatski. Ipak, sve te razlike držane su u dubokim rukavicama. 

Božo Koprivica kaže kako je splitski Hajduk u Nikšiću imao mnogo navijača. 

ĐURKOVIĆ: Ne samo u Nikšiću; Hajdukovih je navijača bilo po cijeloj Crnoj Gori. Hajduk je, naime, bio specifičan ne samo zbog igre, nego i zbog svog partizanskog, jugoslovenskog pedigrea. Naravno, u nekada crvenom Splitu te stvari niko ne smije ni da pomene. Rat je sve uništio, sve. Kada je počelo devedesetih… Mogao bih da kažem da sam sa većinom hrvatskih komentatora zaista bio veoma dobar prijatelj - od Mladena Delića do... Ipak, nakon crnogorske ratne epizode sa Dubrovnikom i Konavlima, na Olimpijadi u Barseloni 1992. u liftu hotela naletio sam na dvojicu sportskih komentatora HRT-a koji nijesu htjeli da mi kažu ,,dobro jutro“. Bio sam zapanjen. Požalio sam se Božu Sušecu. „To je… Pusti!“, rekao mi je slegnuvši ramenima. Iako me je reakcija tih ljudi veoma pogodila, danas im ne zamjeram. 

Ne zamjerate im? 

ĐURKOVIĆ: Ne. Jer - imali su pravo! Crnogorci se trude da nekako zaborave tu dubrovačku stranicu, da zatrpaju činjenicu da su bili saučesnici u tom sramnom ratu. Ne može! Moramo se sa tim suočiti. Kada je devedesetih počelo ratno prebrojavanje, svog sina, koji je tih godina bio jedan od žestokih vođa pokreta za Crnu Goru, silu na sramotu sam iz trećeg razreda gimnazije nekako uspio da pošaljem u Ameriku. Tamo je završio i srednju školu i fakultet. Iako sam ga od toga odvraćao, dugo je govorio da će da se vrati u Crnu Goru. Danas živi u Njujorku. Dobro je što je tamo. U Dubrovnik sam, nakon ratova devedesetih, odlazio više puta i uvijek se loše i neprijatno osjećao. Iako njesam radio, tih sam godina ostao na televiziji, nijesam dao otkaz.

Kada ste počeli da radite na TV Titograd? 

ĐURKOVIĆ: Kada sam se, zbog smrti oca, iz Beograda vratio u Crnu Goru. Te 1970. godine Fudbal su preuzele zagrebačke Sportske novosti. Direktor Vjesnika bio je Josip Vrhovec, a direktor Sportskih novosti Vladimir Orešković, brat Marka Oreškovića, španskog borca i narodnog heroja Jugoslavije. Tokom sastanka dijela redakcije Fudbala sa novim vlasnicima, održanog u beogradskom „Manježu“, Orešković mi je saopštio da ostajem njihov novinar. Zahvalio sam mu i rekao da se, zbog bolesti oca, hitno moram vratiti u Crnu Goru. Na poziv Radivoja Rabrenovića uskoro sam počeo da radim u Televiziji Titograd. ,,Ne smiješ se baviti sportskim novinarstvom“, rekao mi je Rabrenović, „mi sport nikada nećemo imati“. 

Kako nećemo imati sport?! 

ĐURKOVIĆ: Kako?! To je ta svijest! Pa, i danas malo ko vidi da je Crna Gora pod strašnom medijskom okupacijom. Kako to da vrhunski crnogorski sport prenose strane televizije?! Kako?! Sve što ovdje valja prenose drugi, što najrječitije govori o odnosu naše države prema sportu. Nedopustivo je da utakmice crnogorske reprezentacije ne prenosi RTCG, baš kao što je nedopustivo i to da one budu komentarisane na ekavici. Može li neko zamisliti da meč srpske ili hrvatske reprezentacije komentariše novinar koji ne govori srpski, odnosno hrvatski jezik?! Nama je to prihvatljivo. U ovdašnjim sportskim TVprenosima nema crnogorskog jezika! I onda se pitamo zašto djeca govore ekavicu. Pa, govore ono što čuju!... Star sam čovjek, svejedno mi je, ali neke stvari moram da kažem. 

Govorili ste o tome kako ste došli na TV Titograd. 

ĐURKOVIĆ: Prvi direktor Televizije Titograd, Mišo Brailo, negdje 1975/1976. je, suprotno volji tadašnjeg crnogorskog rukovodstva, kupio reportažna kola i počeo da emituje Dnevnik. ,,Šta će nama Dnevnik?!“ pitali su ga. Nema novinarske forme u kojoj se nijesam oprobao na TV Titograd: od Telesporta i emisije Kroz Crnu Goru, koju sam radio sa darovitim Miloradom Radetićem, do Dnevnika i Nedeljnog popodneva, u kojem smo imali i po sedam sati živog programa. Istovremeno, izvještavao sam sa deset ljetnjih i sa jedne zimske olimpijade. 

Bili ste u Minhenu 1972?

ĐURKOVIĆ: To je bila moja prva Olimpijada. Terorizam o kojem me pitaš pamtim kao kroz san. Međutim, veoma dobro sam zapamtio kada je pored mene, dok sam sjedio u šminkernici, prošao Vili Brant, koji je došao da podrži njemačku reprezentaciju. 

Kako se Vaša generacija informisala u vremenu u kojem nije bilo interneta? 

ĐURKOVIĆ: Često smo putovali po svijetu, razgovarali sa sportistima, sa kolegama, kupovali strane novine i tako pravili sopstvenu dokumentaciju. Krajem osamdesetih sam za JRT prenosio i komentarisao italijansku ligu. Kako? Budući da su utakmice počinjale u 15 sati, svake nedjelje sam išao na Ćemovsko polje – tamo sam imao bolji prijem – i u kolima slušao radio prenose utakmica. Poslije toga sam jurio da odgledam kultnu emisiju RAI Devedeseti minut (Novantesimo minuto), u kojoj su prikazivani najinteresantniji momenti upravo odigranih mečeva. Tako sam, dobivši kompletnu sliku, ulazio u studio i komentarisao ono što sam prethodno čuo i vidio. Manje-više smo se svi pripremali na sličan način. Naravno, tokom prenosa nikada nijesmo pred gledaoce istresali sve što smo saznali. Čekali bismo povod, priliku. 

Hoćete da kažete da ste, za razliku od većine današnjih sportskih komentatora, znali i da zaćutite? 

ĐURKOVIĆ: Naravno. Veoma je važno znati ućutati, gledaoca pustiti da sam nešto prepozna, da donese zaključak. 

Kao komentator ste znali i da navijate, da pokažete emocije? 

ĐURKOVIĆ: Jesam. Ipak, Mladen Delić je u tom smislu bio neprikosnoven. Doduše, kao kod svakog velikog komentatora, kod njega je to dolazilo spontano, što je publika razumjela, prepoznavala, prihvatala i pamtila. Baš kao što je, kažu, zapamtila prenos finala Svjetskog prvenstva u vaterpolu - Madrid 1986. - i gol Igora Milanovića, koji je Jugoslaviji obezbijedio zlatnu medalju. „Milanović, Milanović, gool, gooool… “, viknuo sam. Prenosio sam fudbal, vaterpolo, plivanje, boks… Ipak, ostao sam upamćen po vaterpolu. Što je u redu, budući da su, dok sam radio, i Jugoslavija i Crna Gora osvojile sve što se u vaterpolu moglo osvojiti.

Čija je ideja da prenosite referendumsku noć na TVCG 21. maja 2006? 

ĐURKOVIĆ: Tadašnjeg direktora TVCG Branka Vojičića. Atmosfera u društvu je tih dana bila naročito usijana, tenzije su rasle, strasti uzavrele. Trebalo je naći nekoga iskusnog ko će biti u stanju da koliko-toliko smiri situaciju. Mlađim kolegama koji su se iz štabova dva bloka uključivali direktno u program sugerisao sam da ne daju procjene prije nego što se svi glasovi ne prebroje. Tokom te noći i sjutradan, od svih opozicionih lidera dobio sam čestitke. Naravno, pobjednicima nije palo na pamet da učine bilo što slično… I, da: prvi sam proglasio nezavisnost Crne Gore.

(Izvor: Pobjeda)

 

]]>
Wed, 22 May 2019 07:25:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241311/da-prvi-sam-proglasio-nezavisnost-cg.html
Kavarić: Danonoćno tražimo pedijatre http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241310/kavaric-danonocno-trazimo-pedijatre.html Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić saopštio je da danonoćno tragaju za pedijatrima kojih nema na tržištu rada. ]]>

"Demografska kretanja unutar Crne Gore čine da broj stanovnika, pa i djece, raste na području glavnog grada, pa i Zete. Nažalost, porast interesovanja za pedijatrima nije posljedica povećanog nataliteta u Crnoj Gori koji je loš, nego premještanje stanovnka iz pojedinih djelova. Za sve građane i djecu iz svih djelova Glavnog grada, pa i Zete, imamo sedam lokacija na kojima su pedijatrijske službe. To su Blok pet, Stara varoš, Nova varoš, Zagorič, Konik, Stari aerodrom, Golubovci i Tuzi. Kad iz razloga odsustva pedijatra, koji kao i svi građani imaju zdravstvene probleme i razbole se, a nema zamjene na toj lokaciji, javite se najbližem objektu i bićete primljeni", kaže Kavarić za Dan.

List piše i da je prije nekoliko mjeseci u Domu zdravlja u Golubovcima pedijatar ordinirao tokom cijelog dana, a danas imamo situaciju da od 13 do 17 časova u ovoj stanici nije obezbijeđen doktor za djecu, da bi nakon 17 sati svaki dan dolazio drugi ljekar što nije dobro, jer su u pitanju najmlađi i najzahtjevniji pacijenti, ukazala je odbornicda SNP-a Slađana Kaluđerović.

"Od 13 do 17 časova pedijatra nema, onda stiže neko iz tima određenog da ordinira u Zeti. To prosto znači da se može desiti da dijagnozu i terapiju odredi jedan, kontrolu radi drugi, analizu terapije treći... Kod roditelja takvo stanje izaziva nesigurnost. Napominjemo, da niko ne sumnja u stručnost i posvećenost, ali da bi itekako bilo poželjno da dijete bude upućeno na istog pedijatra. Olakšanje je i za djecu kada idu kod doktora koji predstavlja za njih 'poznato lice'", kaže Kaluđerović.

Podsjećamo, prema ranijim informacijama Domu zdravlja Podgorica fale specijalisti pedijatri, a postojeći kadar je izuzetno opterećen zbog manjka zaposlenih i priliva stanovništva iz drugih gradova Crne Gore.

]]>
Wed, 22 May 2019 07:14:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241310/kavaric-danonocno-trazimo-pedijatre.html
Potrebni novi kapaciteti i oprema http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241309/potrebni-novi-kapaciteti-i-oprema.html Direktorica Opšte bolnice “Danilo Prvi” na Cetinju Sonja Radojičić kazala je da postoji realna potreba za nabavkom rendgen aparata i savremenih ultrazvučnih aparata za potrebe kardiologije, ginekologije i radiologije, kao i opremanje biohemijske i patohistološke laboratorije. ]]>

Ona ističe da bilježe rast broja pacijenata, te da su u prethodnoj godini obavili više od 26.000 specijalističkih pregleda. Radojičić za Dan najavljuje nabavku nove opreme, koja bi umnogome unaprijedila dijagnostičke procedure u toj ustanovi.

“U ovoj godini ljekari naše ustanove koji su već godinama na edukaciji završiće specijalizacije iz oblasti epidemiologije, patologije, neurologije, dermatovenerologije, anestezije i ginekologije, a u narednih nekoliko godina vratiće se specijalisti iz oblasti radiologije, infektologije, oftalmologije, anestezije i biohemije. Očekujemo saglasnost resornog Ministarstva zdravlja za potrebne specijalizacije iz oblasti hirurgije, interne medicine, anestezije i otorinolaringologije zbog postojeće starosne strukture na tim odjeljenjima, kako bi se kadar na vrijeme edukovao do odlaska ljekara u penziju. Postignuti rezultati na nivou prethodne godine su veoma dobri, tako da smo imali povećanje broja porođaja, povećanje broja operacija, kao i svih specijalističkih pregleda. Ukupan broj specijalističkih pregleda je iznosio 26.729. Kroz urgentne prijemne ambulante pregledano je 10.226 pacijenata”, ističe Radojičić.

Ona objašnjava da je proces unapređenja uslova i nabavke nove opereme i aparature dugotrajan i iziskuje višegodišnja ulaganja.

Bilježe rast broja pacijenata

“Moram zaista napomenuti da imamo uspješnu saradnju i potpuno razumijevanje od strane Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje, pa je u skladu sa petogodišnjim porogramom za našu ustanovu realizovana nabavka četiri (od planiranih šest) nova medicinska aparata u vrijednost oko 90.000 eura. Opredijeljenim sredstvima prošle godine smo obezbijedili dio medicinske opreme za ORL, laboratoriju, pedijatriju i ginekologiju i urađena je rekonstrukcija operacionog bloga u kojem su ugrađeni novi Hepa filteri i ventilatori. Ukupna vrijednost navedenih ulaganja iznosi oko 20.000 eura. Tokom prošle godine donacijom CEDIS-a nabavljen je novi operacioni sto (MEERA) ukupne vrijednosti 35.000 eura”, navodi Radojičić.

Radojičić kaže da iako se veliki broj građana iz Podgorice i sa primorja liječi u toj zdravstvenoj ustanovi, sa postojećim kadrom i novcem uspijevaju svima da pruže zdravstvenu pomoć.

“Sa postojećim kadrom i opredijeljenim sredstvima nastojimo pružiti najkvalitetniju zdravstvenu zaštitu svim osiguranicima”, istakla je Radojičić.

Na pitanje da li planiraju proširenje te ustanove s obzirom na porast broja pacijenata, navodi da imaju namjeru da uvećaju dijagnostičke kapacitete.

“U planu je proširenje prostornih kapaciteta za potrebe dijagnostike (smještaj skenera i histopatološke laboratorije), kao i prostora za specijalističke ambulante koje su već godinama smještene u prostorijama susjednog Doma zdravlja. U ovoj godini očekujemouspješnurealizaciju donatorskog projekta Rotari kluba Budva putem kojeg bi ponovili veliki dio medicinske opreme na odjeljenjima pedijatrije, ginekologije i hirurgije”, navodi Radojičić.

Ona je nedavno kazala da ustanova insistira već dugi niz godina na rekonstrukciji zgrade nekadašnje Dječije bolnice, što bi bilo veoma važno za Cetinje.

“Opredijeljenim sredstvima prošle godine smo obezbijedili dio medicinske opreme za ORL, laboratoriju, pedijatriju i ginekologiju i urađena je rekonstrukcija operacionog bloka Dječije bolnice. Projekat je zamišljen na taj način da imamo miniurgentni blok, polikliniku sa specijalističkim ambulantama i prostor za laboratorijske analize. Tu bi se mogla smjestiti i radiološka dijagnostika, jer je ovo jedina bolnica koja, nažalost, nema skener”, naglasila je Radojičić.

Za godinu 128 vantjelesnih oplodnji

Radojičić navodi da su prošle godini na odjeljenju humane reprodukcije odradili ukupno 128 ciklusa vantjelesne oplodnje IVF tehnologijom sa izuzetnim procentom uspješnosti od 36 odsto.

“Već za prvih pet mjeseci ove godine odrađena su 72 ciklusa. Ukupan broj operacija na nivou bolnice je iznosio 1.648. Broj ginekoloških operacija je bio 215, a ukupan broj porođaja 284. Samo u prvom kvartalu ove godine imamo povećanje skoro za 50 odsto broja porođaja i on iznosi 81 (dok je u prvom kvartalu prošle godine bilo 48 porođaja). U radiološkoj dijagnostici imali smo 11.051 uslugu, a u laboratorijskoj dijagnostoci 198.801”, zaključila je Radojičić.

0

]]>
Wed, 22 May 2019 07:00:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241309/potrebni-novi-kapaciteti-i-oprema.html
Njegošev sat u Cetinjskom manastiru http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241294/njegosev-sat-u-cetinjskom-manastiru.html Njegošev sobni sat, koji se nalazi na spisku trezorskih vrijednosti Muzeja Cetinje iz 1975, ali koji nije uveden u knjige inventara Državnog, niti Njegoševog muzeja, izložen je u Riznici Cetinjskog manastira, saopšteno je iz Narodnog muzeja. ]]>

Kako su istakli, sat se nalazi na spisku trezorskih vrijednosti upućenom Narodnoj banci Jugoslavije, koji je 1975. godine potpisao tadašnji direktor Muzeja Cetinje.

"Napominjemo da ovaj predmet nije uveden u knjige inventara Državnog muzeja, kao ni Njegoševog muzeja. U knjizi Jevta Milovića, `Njegoš u slici i riječi` nalazi se fotografija sata sa legendom ispod - Njegošev sobni sat, ali bez obrazloženja gdje je snimljen ili gdje se nalazi", istakli su iz Narodnog muzeja.

Oni su podsjetili da se u Njegoševom muzeju nalazi sat iz 19. vijeka, koji je Narodnom muzeju Crne Gore, poklonio antikvar Dušan Ivanović iz Pariza, koji je 1986. posjetio Cetinje, i kako je zapisano u ondašnjoj štampi, godinu dana kasnije poslao taj vrijedan poklon Narodnom muzeju Crne Gore.

"Činjenica je da ta dva sata nijesu evidentirana u zakonom propisanim knjigama, što je predstavljalo dodatne probleme u radu Revizione komisije. Narodni muzej Crne Gore će i u narednom periodu, pažljivo preispitivati sve evidentirane i prijavljene nedostatke muzejskog materijala, kako bi za sve nedostajuće predmete, bili pokrenuti postupci kod nadležnih organa", kazali su iz Narodnog muzeja.

Podsjetimo, Osnovno javno tužilaštvo na Cetinju formiralo je predmet po krivičnoj prijavi muzejskog tehničara Aleksandra Berkuljana, u kojoj se tvrdi da je iz Narodnog muzeja Crne Gore nestalo više od 2.900 predmeta, među kojima 15 skulptura, dvije slike, sedam komada oružja, više slika i grafika i više od 20 komada originalnog Njegoševog namještaja iz Biljarde.

]]>
Tue, 21 May 2019 19:25:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241294/njegosev-sat-u-cetinjskom-manastiru.html
UN čestitale CG Dan nezavisnosti http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241291/un-cestitale-cg-dan-nezavisnosti.html Sistem Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori uputio je čestitku povodom Dana nezavisnosti. ]]>

"Srećan Dan nezavisnosti, Crna Goro. UN tim čestita na izuzetnom napretku u oblastima ljudskih prava i održivog razvoja otkako je zemlja pristupila Ujedinjenim nacijama, odmah nakon obnove nezavisnosti prije 13 godina", navodi se na tvioter nalogu UN Montenegro.

]]>
Tue, 21 May 2019 18:36:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241291/un-cestitale-cg-dan-nezavisnosti.html
NATO najveći uspjeh, greške na unutrašnjem planu http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241248/nato-najveci-uspjeh-greske-na-unutrasnjem-planu-.html Crna Gora za 13 godina od obnove nezavisnosti, na spoljnopolitičkom planu, nije napravila ni jednu grešku, ali je na unutrašnjem planu, posebno u kulturno-duhovnoj sferi, situacija potpuno drugačija. To je, u intervjuu za Radio Crne Gore, ocijenio književnik Milorad Popović. Najveći uspjeh države od 2006. je, kako ističe Popović, ulazak u NATO. ]]>  

"Za jednu malu unutarpodijeljenu zemlju na balkanskim vjetrometinama, članstvo u NATO je od izuzetnog značaja, jer su nacionalizmi balkanski još živi i jednako destruktivni. S te strane možemo biti veoma zadovoljni, što se tiče spoljnopolitičkog kursa države", ističe Popović.

Na unutrašnjem planu, posebno u kulturno-duhovnoj sferi, situacija je, smatra Popović, potpuno drugačija.

"Tu nije mnogo napravljeno, naprotiv, mislim da se tu dosta griješilo. Ni od strane vlasti ni od intelektualne elite, koja je bila državotvorna, nije bilo dovoljno zrelosti, dovoljno znanja, dovoljno posvećenosti, prije svega da se izgrade institucije, koje su neophodne za svaku modernu naciju i državu", poručuje Popović. 

Popović smatra da su na tom polju pravljeni loši i neodrživi kompromisi. To je posebno, kako kaže, vidljivo kod naziva nastavnog predmeta maternjeg jezika. Situacija je slična i po pitanju crkve, koja je uz jezik glavni element nacionalnog identiteta. Predloženi Zakon o slobodi vjeroispovjesti za Popovića je, kako kaže, ohrabrenje.

"Mi danas imamo jednu paradoksalnu situaciju da poslije 13 godina nezavisnosti Crne Gore, ne samo u domenu crkve, vjere i religije, nego gotovo u svim domenima kulturnog života, oni kulturni subjekti i stvaraoci koji su bili prepoznatljivi u stvaralačkom i nacionalnom smislu su danas na margini", naglašava Popović.

Popović kaže i da bi prije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti država morala, preko svojih pravosudnih organa, da riješi pitanje vlasništva nad sakralnim objekatima.

"Realnost pokazuje da je srpska crkva u Crnoj Gori u mnogim segmentima jača od države. Da ona ovdje propisuje pravila koja njoj odgovaraju, da radi što hoće, vrši nacionalnu diskriminaciju, da njihov pravosvještenik vrijeđa nacionalne Crnogorce. To je jedan eklatantni govor mržnje, dok država nema snage da dovede srpsku crkvu u pravni poredak" , kaže Popović.

Vlast u sferi identiteta donosi pogrešne odluke iz neznanja, odnosno ide linijom manjeg otpora, poručuje Popović.

"Vlast u velikoj mjeri nije svjesna značaja ovih kulturoloških pitanja, prevashodno za opstanak i stabilizaciju Crne Gore. Jer , bez održive crnogorske nacije koja treba da bude stožer multikulturalizma, nije moguća Crna Gora", naglašava Popović.

Antifašizam je veoma važan za Crnu Goru, jer bez njega ne bi ni došlo do obnove nezavisnosti, smatra Popović.

Korupcija koja je sveprisutna u našem društvu nije sistemski problem već dio mentaliteta, zaključio je književnik Milorad Popović.

]]>
Tue, 21 May 2019 17:43:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241248/nato-najveci-uspjeh-greske-na-unutrasnjem-planu-.html
Bira se logotip i slogan nacionalnog brenda http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241276/bira-se-logotip-i-slogan-nacionalnog-brenda.html Ministarstvo ekonomije raspisalo je konkurs za izbor logotipa i slogana nacionalnog brenda Crne Gore. Konkurs je međunarodnog karaktera i biće otvoren do 4. jula, a glavna nagrada je 10.000 eura. ]]>

Simbolično, na Dan nezavisnosti, otvoren je konkurs za izbor logotipa i slogana nacionalnog brenda Crne Gore. Logotip treba da sadrži grafički znak i ime države - Crna Gora, kao i internacionalni naziv - Montenegro.

"Autori treba da dostave obje verzije, i sa crnogorskim i sa internacionalnim nazivom i uz to prateći slogan koji treba da predstavlja neku sublimiranu rečenicu koja je namijenjena za pozicioniranje države u inostranoj javnosti", kazao je Televiziji Crne Gore Jovo Rabrenović iz Ministarstvo ekonomije.

Na konkurs, koji će trajati 45 dana, mogu se prijaviti svi pojedinci i grupe iz Crne Gore i inostranstva koji su dužni da poštuju pravila navedena u tekstu konkursa.

"Da su ti autorski radovi jedinstveni, unikatni, da nijesu ranije korišćeni, da autor djela koje pobijedi na konkursu u potpunosti prihvati da sva svoja prava ugovorom prenese na državu Crnu Goru. Naravno, obavezan je da, ako se radi o grupi autora, samo jedan autor se potpiše. Jedan autor može konkurisati s više rješenja, da li kao pojedinac ili kao dio grupe", naveo je Rabrenović.

Prijave će ocjenjivati komisija sastavljena od sedam članova, a najbolje rješenje biće nagrađeno s 10 000 eura. Brendiranje će, smatra Rabrenović, doprinijeti ekonomskom napretku Crne Gore, jer je njegova osnovna svrha, kako kaže, da država bude vidljiva i pozitivno prepoznata u svijetu.

Više o uslovima konkursa pogledajte na OVOM LINKU.

]]>
Tue, 21 May 2019 16:28:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241276/bira-se-logotip-i-slogan-nacionalnog-brenda.html
Crnogorci iz Argentine 21. maj slave na Cetinju http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241274/crnogorci-iz-argentine-21-maj-slave-na-cetinju.html Dan nezavisnosti Crne Gore je dan ostvarenja sna brojnih Crnogoraca, koji su nakon sloma crnogorske države 1918. utočište našli u Argentini. Iako to oni nijesu dočekali, njihove snove danas žive treća i četvrta generacija koji su Dan nezavisnosti željeli da provedu baš na Cetinju. ]]>  

Olivera Vukadinović, TVCG

]]>
Tue, 21 May 2019 15:50:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241274/crnogorci-iz-argentine-21-maj-slave-na-cetinju.html
CG će moći da uvježbava sajber odbranu http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241272/cg-ce-moci-da-uvjezbava-sajber-odbranu.html Učešće u procesu organizacije i izvođenja najveće NATO vježbe u domenu sajbera, predstavlja veliki benefit, jer će Crna Gora moći da testira i uvježbava sajber odbranu, kao i da ojača međusobno povjerenje u zajedničkom djelovanju i razmjeni informacija. To je saopšteno na Glavnoj planskoj konferenciji za NATO vježbu „Cyber Coalition 2019 – Major Planning Conference“ (CC19 – MPC), čiji je domaćin Ministarstvo odbrane. ]]>

Konferencija, koja će trajati tri dana, je okupila oko 100 sajber eksperata iz zemalja članica i zemalja partnera NATO, a posvećena je usaglašavanju scenarija i planova za izvođenje vježbe, koja će se održati krajem ove godine u Estoniji.

Direktorka Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane, Alma Ljuljanaj-Jovićević je, otvarajući Konferenciju, kazala da je zajednička aktivnost na ovom planu ključ uspješne borbe protiv sigurnosnih izazova.

“Vježba Cyber ​​koalicije predstavlja dobru priliku za obuku i testiranje naših sajber branitelja a, što je još važnije, za izgradnju uzajamnog povjerenja i razmjene informacija sa krajnjim ciljem da se zaštiti sajber prostor i podrže operacije saveznika u tom pogledu”, kazala je Ljuljanaj-Jovićević.


Ona je podsjetila da se Crna Gora pridružila Cyber koaliciji prošle godine u svojstvu posmatrača, ali da će od ove godine nadalje, Crna Gora uzeti aktivno učešće u ovoj vježbi, ne samo kao posmatrač.

Izvršni direktor Cyber koalicije, Robert Bakls je pozdravio Konferenciju u ime NATO Komande za transformacije (NATO Allied Command Transformation, ACT).

On se posebno zahvalio na tome što se Konferencija održava u Crnoj Gori, najmlađoj članici NATO, i to upravo na Dan njene nezavisnosti.

”Naš Savez su suočava sa velikim izazovima u domenu sajber napada, kojima se ne možemo suprotstaviti pojedinačno. Moramo usavršiti vježbe koje mogu testirati naše kapacitete za nacionalne odgovore, za zaštitu naše mreže unutar naših područja, integrišući se sa ostalima”, kazao je Bakls.

 

Konferenciji je prisustvovala i ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Alison Kemp.

Cilj CC19 je da poboljša koordinaciju i saradnju između NATO i saveznica, ojača sposobnost zaštite sajber prostora Alijanse i da sprovede vojne operacije u sajber domenu. Vježba će takođe testirati NATO i nacionalne procedure o razmjeni informacija, situacionoj svjesnosti u sajber prostoru i donošenju odluka.

]]>
Tue, 21 May 2019 15:12:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241272/cg-ce-moci-da-uvjezbava-sajber-odbranu.html
Kvadrat stana u prosjeku 1.129 eura http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241258/kvadrat-stana-u-prosjeku-1129-eura.html Prosječna tržišna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine iznosila je 1.129 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja cijena kvadrata 674 eura. ]]>

Kako pokazuju podaci MONSTAT-a, na osnovu te dvije cijene, Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu iznosila 1.024 eura i manja je za 11,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

“Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u prvom kvartalu godine iznosila je 960 eura, (bez solidarne stambene izgradnje 1.076) u primorskom regionu je iznosila 1.433 eura, u središnjem regionu 590 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 795 eura”, saopšteno je iz MONSTA-a.

Navode i da razlike tokom godina u prosječnim cijenama kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavise od učešća stanova solidarne stambene izgradnje.

“Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća”, poručuju iz MONSAT-a.

]]>
Tue, 21 May 2019 12:55:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241258/kvadrat-stana-u-prosjeku-1129-eura.html
Premostimo podjele koje usporavaju razvoj društva http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241239/premostimo-podjele-koje-usporavaju-razvoj-drustva.html Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević čestitao je građanima Crne Gore Dan nezavisnosti. Dan nezavisnosti je praznik crnogorskog građanina, crnogorskog društva i crnogorske države. Na ovaj datum posebno se sjećamo duge i bogate istorije države Crne Gore, naše slobodarske tradicije i naših najboljih običaja, rekao je Pavićević. ]]>

Pavićević je poručio da obilježavajući ovaj veliki praznik treba da baštinimo zajedničke uspomene iz prošlosti, ali i da gledamo u budućnost nastojeći da što efikasnije rješavamo zajedničke probleme i da učvršćujemo zajedništvo.

"Trinaest godina po obnavljanju nezavisnosti, naša je obaveza da premošćavamo podjele koje usporavaju razvoj crnogorskog društva i crnogorske države. To je naš prioritetni cilj i Crnogorska će biti istrajna u borbi za Crnu Goru koja će biti utemeljena na koncepciji ustavnog patriotizma, koja podrazumijeva okupljanje oko pune lojalnosti državi i potvrđivanju građanske lojalnosti našoj državi", poručio je Pavićević.

On je u čestitki zaključio da je obaveza svih aktera u savremenoj crnogorskoj politici da privrženošću velikom načelu vladavine prava stalno potvrđuju privrženost svojoj državi i precima koji su svoje živote dali za njeno stvaranje.

]]>
Tue, 21 May 2019 12:35:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241239/premostimo-podjele-koje-usporavaju-razvoj-drustva.html
Izdali 134 sertifikata u organskoj poljoprivredi http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241242/izdali-134-sertifikata-u-organskoj-poljoprivredi.html Društvo za izdavanje sertifikata u organskoj poljoprivredi, Monteorganika, izdalo je u prošloj godini njih 134. ]]>

"U prošloj godini je izdato 134 sertifikata od čega 107 za organsku proizvodnju, 24 za proizvodnju u prelaznom periodu i tri sertifikata i za organsku i za proizvodnju u prelaznom periodu", kazali su predstavnici Monteorganike agenciji Mina biznis.

Oni su saopštili da u ovoj godini, s obzirom da je početak sezone, do maja nijesu izdavani novi sertifikati.

Iz Monteorganike su naveli da je od 2015. do prošle godine primjetan rast broja proizvođača u procesu sertifikacije, pa je samim tim evidentno interesovanje poljoprivrednika za proces sertifikacije organske proizvodnje.

"Biljnom proizvodnjom bavi se 325 proizvođača od čega voćarskom 273, ratarskom 62, povrtarskom sedam, vinogradarskom dva i sakupljanjem šumskih plodova i ljekovitog bilja četiri proizvođača", precizirali su iz Monteorganike.

Oni su kazali da se stočarskom proizvodnjom bavi 40 proizvođača od čega pčelarskom 31 proizvođač, ovčarstvom šest, govedarstvom četiri i živinarstvom i kozarstvom po jedan.

"Učešće površina pod voćarskom proizvodnjom je najveće sa 59,53 odsto. Za njom slijede površine pod ratarskom proizvodnjom sa 40,16 odsto, dok su površine u povrtarskoj i vinogradarskoj proizvodnji zastupljene sa 0,24 odsto odnosno 0,06 odsto u odnosu na ukupne obradive površine koje se nalaze u procesu sertifikacije", zaključili su iz Monteorganike.

]]>
Tue, 21 May 2019 11:57:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241242/izdali-134-sertifikata-u-organskoj-poljoprivredi.html
CG za 13 godina stekla međunarodni ugled http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241236/cg-za-13-godina-stekla-medjunarodni-ugled.html Crna Gora danas obilježava 13 godina od održavanja referenduma na kojem je obnovila državnu nezavisnost. Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu 2006. godine glasalo je 419.240 građana ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača. ]]>

Iako je mala država po površini, po broju stanovnika, po ekonomskim kapacitetima, ipak je Crna Gora neko ko znači dosta u političkom smislu u regiji, ocijenio je analitičar Srđan Vukadinović.

Crna Gora danas obilježava trinaest godina od obnove nezavisnosti. U prethodnom periodu Crna Gora je na planu integracija najviše napredovala od svih zemalja u regiji, postala punopravna članica NATO-a i država koja je najbliža članstvu u EU. Brojke pokazuju da su plate i penzije rasle u proteklih trinaest godina, ali i zaduženje države.

Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak – premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću. Analitičari smatraju da su blokovske razlike danas čak i veće nego 2006. godine.

Zapaženi vanjskopolitički rezultati

Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila zapažene rezultate. Prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO-u, ostvaren je 5. juna 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile tzv. prosrpske partije, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.

Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013, kada je Crna Gora otvorila pregovore sa EU, pa do danas, otvoreno je 32 od ukupno 33 prgovaračka poglavlja, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena.

Analitičar Srđan Vukadinović, u razgovoru za AA ističe da je Crna Gora za kratko vrijeme stekla međunarodni ugled.

“Crna Gora je jedna od zemalja regiona koja je najdalje otišla u procesu integracija. Članica je NATO-a. Iako je mala država po površini, po broju stanovnika, po ekonomskim kapacitetima, ipak je Crna Gora neko ko znači dosta u političkom smislu u regiji”, kaže Vukadinović.

Politička kriza

Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Bojkot parlamenta opozicije zbog sumnji u regularnost izbora, na sceni je već drugi mandat. Za navedeni period u Crnoj Gori održavani su mnogobrojni protesti.

Posljednji parlamentarni izbori 2016. godine ostali su upamćeni po optužnici za pokušaj državnog udara na dan izbora, za šta su, između ostalog, lideri opozicionog Demokratskog fronta 9. maja osuđeni na po pet godina zatvora.

“Politička kriza je danas veća nego 2006. Ona je prouzrokovana u parlamentu i može se riješiti u parlamentu. Tu krizu ne može riješiti niko iz svijeta, nikakve ambasade, protesti, šatori, bojkot, već dijalog unutar parlamenta. Ta podijeljenost Crne Gore veća je danas nego 2006. godine. Crnogorski parlament radi, ali je limitiran u kapacitetu donošenja odluka, jer se ni jedna odluka sa dvotrećinskom većinom ne može donijeti. To znači da treba razmisliti i o tome da srpski korpus, odnosno srpske stranke moraju biti dio vlasti, da se postigne saglasnost”, ističe Vukadinović.

Prethodni period obilježio je i povratak Mile Đukanovića na političku scenu, nakon kratkog predaha od državničkih funkcija. Đukanović je na predsjedničkim izborima u aprilu 2018. odnio pobjedu u prvom krugu. Đukanović je političar sa najdužim stažom u Crnoj Gori. Šest puta je biran za premijera, a sada po drugi put vodi državu u ulozi predsjednika.

Plate i penzije znatno su veće u odnosu na period prije referenduma, ali je takođe i zaduženje države znatno veće.

Rasle plate i penzije

Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle.

Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u februaru 2019. godine iznosila je 514 eura.

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 289 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 hiljada na 129 hiljada.

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju prošle sedmice iznosio 37.649.

Visok javni dug

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 miliona, da bi na kraju prošle narastao na 3,09 milijardi. Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 67,1 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a. Visokom javnom dugu doprinio je kredit koji je Crna Gora podigla kod jedne kineske banke za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar - Boljare. Za 41 kilometar dionice autoputa, država će platiti skoro milijardu eura. Prva dionica autoputa biće završena naredne godine i to će biti prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori.

Poreski dug je na kraju 2005. godine iznosio 258,8 eura. U godini obnove crnogorske nezavisnosti porastao je za 76 miliona i iznosio je 334,9 miliona eura. Posljednji podaci o iznosu poreskog duga koji datiraju s početka ove godine pokazuju da je taj iznos na nivou 420 miliona eura.

Bruto domaći proizvod 2006. je iznosio 2,1 milijardu eura, do bi na kraju 2008. narastao na 3,08 milijardi. Naredne godine je pao na 2,9 milijardi, da bi se kasnije održavao između 3,1 i 3,2 milijarde. Procjenjuje se da je na kraju prošle godine iznosio 4,6 milijardi eura.

Za trinaest godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milion, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 odsto. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 2,5 milijardi eura, dok je izvoz bio 400 miliona.

Analitičar Srđan Vukadinović poručuje da se na ekonomskom planu vidi da prosječan lični dohodak raste, kao i da značajne investicije ulaze u Crnu Goru.

„One znače nova radna mjesta. Taj ekonosmki razvoj ne ide onim tokom kako bi građani željeli, ali bolje da ide ovako sporo, ali da ide naprijed, nego da stagnira ili da ide nazad“, kaže Vukadinović.

Sportisti donijeli najviše radosti

Od sticanja crnogorske nezavisnosti 21.maja 2016. godine, građane i javnost ove države najviše puta obradovali su sportisti.

Država od 625 hiljada stanovnika uspjela je za trinaest godina samostalnosti ostvariti veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu.

Kada je 21.maja 2006. godine i zvanično postala samostalna država, krenuo je proces stvaranja reprezentativnih selekcija. U taj ne baš jednostavan posao Crna Gora je ušla sa svega tri bazena, fudbalskim terenima koji nijesu ispunjavali osnovne propise i svega desetak dvorana.

Istorijski dan za crnogorski sport u cjelini, a posebno fudbal odigrao se 24.marta 2007. godine. Tada je u istorijskom meču na stadionu pod Goricom u Podgorici fudbalska reprezentacije Crne Gore odigrala svoj premijerni meč protiv selekcije Mađarske. Poslije preokreta slavila je Crna Gora 2:1.

Meč protiv Mađarske bio je poseban jer je bio premijerni. Ipak, pravi uspjesi za Crnu Goru kreću godinu dana kasnije. U januaru 2008. godine muška rukometna reprezentacija Crne Gore ostvarila je ogroman uspjeh, izborivši plasman na Evropsko prvenstvo u Norveškoj. To je bio prvijenac Crne Gore kada je u pitanju učešće na nekom velikom takmičenju u ekipnim sportovima. Popularni „lavovi“ čak su i izborili prolaz u drugu rundu takmičenja.

Zlatne "ajkule"

Ta 2008. godina donijela je nezaboravnu titulu šampiona Evrope u vaterpolu. U Malagi, Crna Gora je bila bolja od Srbije 6:5. To je rezultat koji će zlatnim slovima ostati upisan u sportskoj istoriji Crne Gore. Nošeni patriotizmom, energijom, željom za dokazivanjem, popularne „ajkule“ su učinile da cijela nacija tada postane reprezentacija. Rezultat iz Malage lansirao je crnogorske vaterpoliste u sam vrh svjetskog vaterpola. Predvođeni selektorom Petrom Porobićom, kapitenom Veljkom Uskokovićem, braćom Janović i drugima, na 13. jul, nacionalni praznik Crne Gore, u Malagi, ali i cijeloj Cori tada se orilo „Crna Gora je šamipon Evrope“.

Da je vaterpolo definitivno sport broj jedan u Crnoj Gori potvrdio je i rezultat kotorskog Primorca, koji je 2009. godine izazvao pravi sportski zemljotres, osvojivši Ligu šampiona. Sjajnom igrom i borbenošću, u Rijeci je savladan italijanski Pro Reko, rezultatom 8:7. Na klupi Primorca bio je Ranko Perović. Godinu kasnije, Primorac je opet igrao u finalu protiv istog rivala, ali ovoga puta slavio je italijanski tim.

Novi veliki rezultat ostvaren je na prvenstvu Evrope u Holandiji, u januaru 2012. godine, kada je Crna Gora osvojila srebro. U finalu je bila bolja Srbija 9:8. „Ajkule“ su se pojavile i na Olimpijadi u Londonu, 2012. godine, osvojivši 4. mjesto. Nastavak dobrih igara viđen je i narednih godina, kada su osvojena srebrena odličja odličja na Evropskom i Svjetskom prvenstvu 2013. i 2016. godine.

Titule rukometašica

Osim vaterpolista, ponos Crne Gore su i rukometašice. Podgorička Budućnost je dan uoči referenduma osvojila Kup kupova, koji je bio uvertira za dobre rezultate koji će uslijediti u nezavisnoj Crnoj Gori. U 2010. godini Budućnost je ponovo podigla pehar Kupa kupova, da bi dvije godine kasnije, pobjedom nad mađarskim Đerom, rukometašice Budućnosti postale šampionke Evrope. Ta 2012. godina ostaće takođe zlatnim slovima upisana u istoriji crnogorskog sporta, jer su rukometašice Crne Gore, popularne „lavice“, na Olimpijadi osvojile srebro, a nakon toga na prvenstvu Evrope u Srbiji osvojile zlatnu medalju. Crnogorski ženski rukomet od tada je neizostavni dio elite. Na čelo reprezentacije Crne Gore i Budućnosti nalazio se tada i sada, Dragan Adžić, koji je u dva navrata proglašavan za najboljeg svjetskog rukometnog trenera. Rukometašice Budućnosti se nijesu zaustavile, pa su 2015. godine ponovo pokorile Evropu, pobijedivši u finalu Larvik.

Muška košarkaška reprezentacija svoj put je započela u B diviziji, da bi nakon prvog ciklusa izborila A diviziju. Dva puta pojavili su se na Evropskim prvenstvima. Ipak, utisak je da kvalitet kakav Crna Gora ima kada su košarkaši u pitanju nije na najbolji način iskorišten.

Kada je odbojka u pitanju, muška odbojkaška reprezentacija napravila je najveći uspjeh, osvajanjem Evropske lige, 2014. godine.

Fudbaleri su krenuli 24.marta 2007. godine. Selekcija predvođena Mirkom Vučinićem stigla je do baraža za Evropsko prvenstvo 2011. godine, ali je tada bolja bila selekcija Češke. Ostaće upamćeni dueli protiv Engleske, kada se Crna Gora ravnopravno nosila sa selekcijom koja je „kolijevka fudbala“. Tada je Crna Gora bila na 16.mjestu na rang listi FIFA-e.

Crna Gora je na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine imala 33 kvalifikovanih sportista, što je bio svjetski rekord u odnosu na broj stanovnika.

]]>
Tue, 21 May 2019 10:45:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241236/cg-za-13-godina-stekla-medjunarodni-ugled.html
Sunce i 30 stepeni tek krajem maja http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241230/sunce-i-30-stepeni-tek-krajem-maja.html Stabilizaciju vremena ne možemo očekivati do kraja ove sedmice, dok sunce i temperature od 30 stepeni prognostičari najavljuju tek za posljednje dane maja. ]]>

“Kako danas tako i narednih dana očekuje se promjenljivo vrijeme. Biće sunačnih intervala, ali i uslova za kišu ili kratkotrajan pljusak. Vjetar će biti slab do umjeren”, kazala je za TVCG meteorolog Daliborka Gojković-Bajčeta.

Kako pojašnjava nekih dana će biti više sunčanih intervala, nekih manje, ali do kraja sedmice će biti svakodnevno uslova za kišu.

“Stabilizaciju vremena i temperature od 30 stepeni možemo očekivati tek krajem maja, odnosno posljednih dana ovog mjeseca”, navela je Gojković-Bajčeta.

]]>
Tue, 21 May 2019 09:30:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241230/sunce-i-30-stepeni-tek-krajem-maja.html
Kiša nije pokvarila proslavu na Cetinju http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241228/kisa-nije-pokvarila-proslavu-na-cetinju.html Proslava, zamišljena kao doček Dana nezavisnosti, održana je sinoć na Dvorskom trgu na Cetinju. Zbog kiše, koja je padala tokom večeri, nije izveden dio najavljenog programa, pa su pred cetinjskom publikom nastupili Bojan Marović i Indira Forca. ]]>

Crnogorska kulturna mreža (CKM) desetu godinu za redom organizuje narodne proslave povodom najznačajnijeg datuma novije crnogorske istorije - 21.maja. Prema riječima Aleksandra Damjanovića iz CKM-a, organizaciju manifestacije pod nazivom "Crna Gora iznad svih" pratili su brojni problemi.

"Pored svih poteškoća koje su nas pratile tokom ovogodišnje organizacije proslave Dana nezavisnosti, smogli smo snage, iz poštovanja prema Prijestonici, da obezbijedimo određena budžetska sredstva i organizujemo proslavu kakva dolikuje 21. maju. Žao mi je što nam vremenske prilike u jednom trenutku nijesu išle u prilog, ali ja uvijek kažem – bog je Crnogorac i bog je i ovoga puta bio uz Crnu Goru kao 2006. godine, tako da će večeras publika imati priliku da uživa u koncertu Bojana Marovića i Indire Force - kazao je Damjanović.

Za Indiru Levak, bivšu članicu grupe „Colonia“, koja sada nastupa pod imenom Indira Forza, uvijek je zadovoljstvo stati pred crnogorsku publiku.

"Ja volim ove ljude i oni vole mene. Mi smo u velikoj ljubavi i to traje godinama. Već dvadeset dvije godine sam na muzičkoj sceni i nećete me se tako lako riješiti", poručila je Indira.

Za Bojana Marovića, koji već devetnaest godina traje na muzičkoj sceni, svaki nastup je poseban.

"Ja sam neko ko uvijek traži više, uvijek bolje, i kad budem rekao – e, sad je sve OK, onda ću prestati da se bavim ovim poslom. Jer, ovo je moja ljubav, ovo je nešto kao žena koju stalno grliš, ali imaš osjećaj da je jako malo, želio bi još... I zato sam srećan što sam tu gdje jesam. Bog mi je dao sve, nema tih novaca koji mogu da zamijene ovo večeras", kazao je Marović.

Specijalni gosti proslave "Crna Gora iznad svih" bili su članovi grupe D-mol, koji su tačno u ponoć izveli pjesmu "21. maj", koju CKM u čast decenije rada poklanja Crnoj Gori.

]]>
Tue, 21 May 2019 09:02:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241228/kisa-nije-pokvarila-proslavu-na-cetinju.html
Vantjelesna oplodnja strancima onemogućena http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241225/vantjelesna-oplodnja-strancima-onemogucena.html Država je odlučila da stane na put "privremenim" strancima u Crnoj Gori koji zbog olakšanih procedura za dobijanje statusa osiguranika u našoj zemlji ostvaruju pravo na vantjelesnu oplodnju. ]]>

Naime, uočeno je da se iz godine u godinu povećava broj stranih državljanki koje u ostvaruju to pravo u Crnoj Gori o trošku države, pišu Dnevne novine.

Tako je tokom 2017. godine 41 žena koja nije državljanka naše zemlje prošla postupak vantjelesne oplodnje što je državu koštalo 66.000 eura. Za prošlu godinu taj broj je gotovo udvostručen, pa je iz budžeta izdvojeno oko 122.000 eura za postupke vantjelesne oplodnje 73 žene strankinje.

Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno je da na vantjelesnu oplodnju mogu parovi samo ukoliko je jedan od partnera crnogorski državljanin.

"Izmjenama smo predvidjeli jedno ograničenje u dijelu postupka medicinski potpomognute oplodnje, i to u smislu da se ista može sprovesti o trošku države, odnosno Fonda za zdravstveno osiguranje ukoliko je jedan od bračnih, odnosno vanbračnih supružnika, odnosno žena koja ne živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, crnogorski državljanin. Svjedoci smo nedavnih tekstova u medijima, o ‘zloupotrebi’ ovog prava od strane stranaca, koji dođu na mjesec ili dva u Crnu Goru, prijave se i zahtijevaju da se postupak sprovede o trošku države", kazala je generalna direktorica Direktorata za harmonizaciju propisa i međunarodnu saradnju u zdravstvenom resoru Slađana Pavlović.

Osvrćući se na ključne izmjene i dopune Zakona, Pavlović naglašava da je tokom javne rasprave pristigao veliki broj komentara i sugestija, te da je značajan broj njih uvršten u novi tekst predloga.

Naime, izabrani doktor ubuduće će građanima izdavati bolovanja umjesto do 15, do 30 dana. Ukida se dopunsko zdravstveno osiguranje, a precizno će biti definisane kategorije građana koji plaćaju participaciju, a sam spisak zdravstvenih usluga i iznos participacije, kao i način plaćanja propisivaće Vlada Crne Gore. Ono što je svakako privuklo najviše pažnje jesu izmjene zakona u dijelu regulisanja sprečavanja zloupotrebe bolovanja.

Zakonom se sada definiše i rok u kojem se utvrđuju okolnosti kada osiguraniku ne pripada naknada zarade za privremenu spriječenost za rad, o čemu se moraju donijeti nalazi i mišljenja u roku od 10 dana od dana saznanja za sumnju na ove okolnosti ili od dana podnošenja zahtjeva za provjeru osnovanosti utvrđivanja privremene spriječenosti za rad od strane poslodavca.

"Dodatno smo ukazali i na potrebu pravilnog utvrđivanja činj enica za privremenu spriječenost za rad, jer će u suprotnom izabrani tim, izabrani doktor ili nadležna ljekarska komisija biti kažnjeni novčanom kaznom. Dakle, uvedene su kaznene odredbe u slučaju zloupotrebe prava na privremenu spriječenost za rad", pojašnjava Pavlović.

Takođe, umjesto dosadašnjih 70 odsto naknade zarade, refundiraće se 100% naknade zarade za građane čija su djeca oboljela od malignih bolesti.

"Pored navedenog, naglašavam da se sada pratilac odobrava i osiguranom licu koje je oboljelo od malignih bolesti i osiguranom licu koje ima oštećenje mišića, neuromišićne bolesti ili plegični sindrom, što do sada nije bio slučaj. Na kraju, zakonom j e predviđeno i usklađivanje odredbi sa novim Zakonom o državnoj upravi, naročito u dijelu sastava i funkcionisanja Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje, a predviđeno je i izmještanje objedinjenog postupka javnih nabavki iz Fonda", objašnjava Pavlović, precizirajući da ova verzija teksta izmjena i dopuna Zakona nije razmatrana od strane relevantnih institucija.

]]>
Tue, 21 May 2019 08:30:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241225/vantjelesna-oplodnja-strancima-onemogucena.html
Zakonom se ne konfiskuju niti nacionalizuju vjerski objekti http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241220/zakonom-se-ne-konfiskuju-niti-nacionalizuju-vjerski-objekti.html Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tokom izrade predloženog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, od 2015, konsultovalo se sa predstavnicima svih vjerskih zajednica, te su naveli da je za njih bila neprihvatljiva sugestija da se izbriše odredba kojom je propisano da vjerske zajednice moraju da dokažu pravo svojine na imovini za koju se utvrdi daje izgrađena prije 1918. godine. ]]>

Ministarstvo je to istakao u izvještaju o toku ranije javne rasprave koji je, uz predloženi zakon, Vlada takođe usvojila prošle sedmice na sjednici, piše Pobjeda.

“Apsolutno nijesmo saglasni da je riječ o bilo kakvom obliku konfiskacije i nacionalizacije vjerskih objekata, već samo uvođenje pravnog reda u imovinske podatke vjerskih zajednica i utvrđivanje što predstavlja, a što ne predstavlja državnu svojinu. Ovim odredbama se “ne oduzima imovina” niti jednoj vjerskoj zajednici, već, naprotiv, štiti se pravo svojine svim vjerskim zajednicama koje dokažu da imaju pravo svojine na vjerskim objektima i zemljištu”, istaknuto je u izvještaju ministarstva.

U ponuđenom zakonu navedeno je da vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina.

Vjerski objekti, kako je istaknuto, koji su izgrađeni na zajedničkim ulaganjima građana do tog datuma, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina.

Ovim aktom propisano je i da se u određenim situacijama može zabraniti djelovanje vjerske zajednice. Precizirano je da se vjerskoj zajednici može odbiti upis u registar ili evidenciju ili se zabraniti djelovanje, ako podstiče rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu diskriminaciju i nasilje, netrpeljivost, razdor ili progon ili na drugi način ugrožava ili vrijeđa ljudsko dostojanstvo.

Odredbe ovog člana primjenjuju se i na neregistrovane ili neevidentirane vjerske zajednice navedeno je u predloženom aktu.

Kako je pojašnjeno, postupak za zabranu djelovanja vjerske zajednice pokreće državno tužilaštvo nadležnom sudu, ako se legitimni cilj u interesu javne bezbjednosti, zaštite javnog poretka, zdravlj ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih, nije mogao postići na djelotvoran način izricanjem novčane kazne, uskraćivanjem poreskih olakšica ili drugom primjerenom mjerom ograničenja u odgovarajućem postupku.

Prije donošenja odluke o zabrani djelovanja vjerske zajednice sud, kako je istaknuto, može vjerskoj zajednici ostaviti primjeren rok da uskladi svoje djelovanje sa javnim poretkom i moralom.

Ukoliko u određenom vremenskom periodu, koji je odredio sud, vjerska zajednica ispuni zahtjev suda za usklađivanjem svojeg djelovanja sa javnim poretkom i moralom, nadležni sud može obustaviti postupak za zabranu njenog djelovanja. O imovini vjerske zajednice brisane iz registra, odnosno evidencije, nakon izmirenja dugova, odlučuje se na način određen aktima vjerske zajednice. Ako aktima vjerske zajednice nije određen način postupanja, imovina vjerske zajednice postaje državna imovina napisano je u ponuđenom zakonu.

]]>
Tue, 21 May 2019 07:49:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241220/zakonom-se-ne-konfiskuju-niti-nacionalizuju-vjerski-objekti.html
Bez države nema života http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241216/bez-drzave-nema-zivota.html Crna Gora nikada nije priznavala poraz i nikada nije klonula, jer je imala duh i svijest o tome da bez države nema života, kazao je akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Radovan Radonjić, gostujući u emisiji Argumenti, Televizije Crne Gore. ]]>

"Ovaj datum, prije 13 godina, iznijet na tim ramenima, i da mu se zato najveći dio građana ove zemlje tako silno radovao, pokazalo se, bez obzira na mnoge teškoće koje su poslije došle, s velikim razlogom, jer se promjena u Crnoj Gori vidi gotovo na svakom koraku, i ako to, naravno, ne znači da nema mjesta i potrebe za vrlo ozbiljnim primjedbama na ono što se radilo u odnosu na ono što se moglo raditi", kazao je Radonjić.

On je naveo i da je Crna Gora opstala i krenula svojim putem i potvrdila svoju hiljadugodišnju oslobodilačku istoriju.

"Beskrajno zahvaljujem crnogorskoj dijaspori, jer to su bili ljudi koji su bili svjesni da je važno da imaju svoju zastavu na Ist Riveru, da kažu da nisu fukare ili splačine, već narod koji ima svoju državu, zastavu i dostojanstvo", kazao je u emisiji publicista Rajko Cerović.

]]>
Tue, 21 May 2019 07:02:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241216/bez-drzave-nema-zivota.html
Stanove nije trebalo graditi na mjestima prepoznatim kao geto http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241156/stanove-nije-trebalo-graditi-na-mjestima-prepoznatim-kao-geto.html U Crnoj Gori stanove za pripadnike Roma i Egipćana nije trebalo graditi u djelovima gradova koji su prepoznati kao geto, odnosno prostori u kome žive izbjeglice pripadnici tih naroda, smatra projekt koordinator u Romskoj organizaciji mladih "Koračajte sa nama – Phiren amenca", Serđan Baftijari. ]]>

On je rekao da su izbjeglički Kampovi na Koniku, u kojima su bili smiješteni Romi i Egipćani dugo vremena u očima međunarodnih organizacija bili pitanje koje treba hitno riješiti.

"Zahvaljujuči regionalnom programu za stambeno zbrinjavanje, problem je naizgled riješen. Kažem naizgled zato što smatram da stambene jedinice nijesu smijele da se grade na mjestu koje je prepoznato kao geto", kazao je Baftijari agenciji Mina.

On je istakao da je činjenica da je izgradnjom stambenih jedinica unaprijeđen kvalitet života ljudi koji su 17 godina živjeli u uslovima kojim je bilo narušeno ljudsko dostojanstvo.

Baftijari smatra da se izgradnjom stambenih jedinica u kojima žive samo Romi, dugoročno nije razmišljalo o procesu socijalne inkluzije koji je Crna Gora započela još 2005. godine.

"Ako radimo na socijalnoj uključenosti Roma u crnogorskom društvu onda bi trebali da stvorimo uslove gdje će se ljudi osjećati da pripadaju društvu, a ne da ih izoluje i getoizira", upozorio je Baftijari.

On je rekao da je uvjeren da prava inkluzija ne može da se desi sve do onog trenutka kada će u istoj zgradi u istoj ulici živjeti i Romi i Crnogorci i Srbi i drugi.

Baftijari je kazao da kada se govori o Koniku, najčešći odgovor koji u toj organizaciji dobijaju od večine stanovništva su da je tamo Kamp, izbjeglice, Romi.

On je kazao da na Koniku boravi većina pripadnika romske i egipćanske populacije, pogotovo od 1999. godine kada su usljed ratnih dešavanja Romi sa Kosova izbjegli u Crnu Gori.

"Slučajno ili namjerno, istorijski još za vrijeme okupcije od Turaka ovaj dio grada je bio rezervisan za one koji su stranci, večina izbjeglih Roma i Egipćana sa Kosova je smiješteno na Koniku u izbjegličkim kampovima", podsjetio je Baftijari.

On je kazao da je zanimljiva situacija i u drugim gradovima (Berane, Bar, Nikšić), gde su romska naselja, kao i u Podgorici, u većini sluačaja na periferiji grada, takođe izolovana od drugih zajednica.

 

]]>
Mon, 20 May 2019 23:25:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241156/stanove-nije-trebalo-graditi-na-mjestima-prepoznatim-kao-geto.html
Izložba osnovaca povodom Dana nezavisnosti http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241160/izlozba-osnovaca-povodom-dana-nezavisnosti.html Skupština Crne Gore je povodom Dana nezavisnosti Crne Gore priredila izložbu fotografskih radova učenika osnovnih škola na temu „Moj grad-Moja domovina“. ]]>

"Izložba je imala za cilj da podstakne učenike da svojim kreativnim izrazom, u vidu fotografije predstave detalje iz svog okruženja koji ih asociraju na zadatu temu", kazali su iz Skupštine.

U okviru postavke, predstavljeno je 100 radova 37 osnovnih škola, iz 14 crnogorskih opština.

"Ovim povodom učenici Osnovne škole „Pavle Kovačević“ iz Grahova, imali su priliku da posjete Skupštinu Crne Gore i upoznaju se sa radom, nadležnostima i funkcijama, istorijatom i aktivnostima radnih tijela i poslaničkih klubova. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, kao i više poslanika prisustvovali su otvaranju izložbe. Izložba će biti postavljena do srijede, 22. maja u holu Skupštine Crne Gore", naglasili su iz Skupštine.

]]>
Mon, 20 May 2019 21:38:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/241160/izlozba-osnovaca-povodom-dana-nezavisnosti.html