- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
24. 04. 2016. 08:15 >> 13:11 11
EKSPLOATACIJA NAFTE
Jedino CG bez bušotina
Eksploatacijia nafte i plina u Jadranskom moru nije novost u gotovo svim zemljama koje dijele more decenijamaje prisutna - osim u Crnoj Gori koja, čini se, sa zakašnjenjem ulazi u tu priču i to u njenu početnu, istražnu fazu.
V.d. direktora Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević smatra, međutim, da se ne može govoriti o nepovoljnom regionalnom kontekstu koji prati nastojanje države da od te oblasti ostvari benefite, na šta ukazuju organizacije za zaštitu životne sredine i protivnici eksploatacije fosilnih energenata.
"U Jadranu se nafta i gas istražuju i proizvode više od 40 godina. Trenutno ima preko 1.500 istražnih i proizvodnih platformi. U italijanskom dijelu Jadrana je 1.358 istražnih bušotina, a u hrvatskom 133. Na italijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih gasnih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a gasnih je 18. U Albaniji se istraživanja sprovode već decenijama. Grčka je prošle godine raspisala tender za istraživanje nafte i gasa na deset blokova koji pokrivaju njenu cijelu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran. Dakle, okruženje ne da nije nepovoljno prema ovim procesima, naprotiv, gotovo sve zemlje u Jadranu već decenijama istražuju i proizvode ugljovodonike", kazao je Dubljević za Pobjedu.
Ključni prigovor organizacija koje se zalažu za zaštitu okoline i mora je da postoji visok rizik od eksploatacije u basenu kakav je jadranski. To, smatra Dubljević, ne znači da naftna industrija isključuje valorizovanje turističkih kapaciteta.
"Postoji veliki broj primjera u Jadranu, ali i šire gdje se ove industrije uporedo odvijaju. Samo primjer Hrvatske, gdje je 18 proizvodnih gasnih platformi skoncentisano u Istri, koja je i turistički potencijal naših susjeda. Takođe, najviše bušotina, kako istražnih tako i proizvodnih, nalazi se upravo u italijanskom dijelu Jadrana, a i pored toga je Italija poznatija kao turistička destinacija. Grčka ima proizvodnju u zoni ostrva Tasos, naftno polje Prinos. Platforme se nalaze na osam do 18 km od obale, u dijelu u kom je u Grčkoj vrlo razvijen turizam", rekao je on.
Коментари11
Остави коментар