- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
21. 05. 2013. 19:58 >> 23. 05. 2013. 08:54 3
NAKON 7 GODINA
VIDEO: Nadali se boljem
Svjetska ekonomska kriza, ali i brojni drugi unutrašnji ekonomski i socijalni problemi, učinili su da sedam godina nakon obnove nezavisnosti, građani ne žive onako kako su očekivali, saglasni su u oba crnogorska sindikata.
Zoran Đurišić iz Saveza Sindikata Crne Gore SSCG, kaže za Portal RTCG da su ekonomski efekti obnove nezavisnosti bili dobri i vidljivi do 2009. godine - početka svjetske ekonomske krize.
„Imali smo rast plata, standarda, otvorile su se perspektive za rast ekonomije. Pozitivna energija referenduma odrazila se i na pozitivan ekonomski ciklus i sve je to prekinuto i zaustavljeno ekonomskom krizom od 2008. godine“, kazao je Đurišić.
On dodaje, da je nakon toga, ekonomska situacija prilično teška i komplikovana.
„Što se radnika tiče 2008. smo živjeli bolje, imali smo bolje plate, perspektive za razvoj i bilo je više optimizma, danas je situacija takva da su banke, krupni kapital, monopolisti preuzeli najvažnije sektore ekonomije. Realna privreda, Željezara, KAP, Luka Bar, posluju u gubicima ili na ivici rentabilnosti, Crnu Goru su doveli na granicu prezaduženosti i za to se mora naći rješenje“, poručio je Đurišić.
U realnom sektoru je drastično smanjen broj zaposlenih, a povećan je broj radnika u uslužnim djelatnostima i trgovini, kaže naš sagovornik.
On kaže da je priorite SSCG bio očuvanje radnih mjesta što je donekle i učinjeno. „Međutim prema podacima ZZCG 30.000 ljudi nema radno mjesto, prema podacima MONSTAT-a 50.000 i to su zabrinjavajući podaci“, kaže Đurišić.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković, kaže za naš portal, da je Crna Gora kao država koja ima mali broj stanovnika trebalo od sticanja nezavisnosti da grabi bržim koracima, ka poboljšanju životnog standarda.
On kaže da institucije sistema ne rade adekvatno svoj posao.
„Vlada ne vodi ekonomsku politiku u čijem je centru radnik, država se ne obračunava sa korupcijom sa privrednim i drugim kriminalom na pravi način, a u konačnom tu su i posljedice svih štetnih privatizacionih ugovora, gdje sad plaćamo penale, a sve na štetu budžeta i radnika“, poručio je Keković.
Kostić: Oporavak slab i neizvjestan
I ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da je crnogorska ekonomija poslije kratkotrajnog značajnog rasta od 2006. do 2009. zabilježila oštro opadanja, pod uticajem svjetske krize, ali i pod uticajem ozbiljnih strukturnih problema.
“Oporavak je slab i neizvjestan, a posljedice krize značajne i sve više vidljive. Vidljive su takođe neophodne, ali i nepopularne mjere koje se preduzimaju u cilju suzbijanja daljih negativnih efekata krize - prvenstveno na planu stabilizacije javnih finansija odnosno fiskalne konsolidacije”, kaže Kostić za Portal RTCG.
On ističe da je cilj - da se fiskalnom strogošću javne finansije učine održivim, sam po sebi dovoljno restriktivan.
Pored neuravnoteženosti eksternog bilansa i budžeta nezaobilazna karakteristika crnogorske ekonomije je niska stopa zaposlenosti koja je rijetko prešla 50 odsto.
“Deindustrijalizacija je takođe jedan od očiglednih pratilaca procesa tranzicije sa više nego lošim posljedicama po ekonomski razvoj Crne Gore. Uz sve rečeno, crnogorska ekonomija izuzetno zavisna od spoljnjeg finansiranja je više nego osjetljiva tj., ranjiva na sva pomjeranja u ekonomskim prilikama u regionu i šire, što naravno nije dobra okolnost”, poručuje Kostić.
U konačnom, Kostić ističe da crnogorska ekonomija jeste rasla, ali se ne može reći da je taj rast pratila i kvalitativna promjena u strukturi njene privrede.
“Moglo bi se reći da je taj elemenat izostao. Rast makroekonomskih pokazatelja nije imao značajnijeg odraza na standard građana sem tokom kratkotrajnog buma pa oni iz tog rasta nijesu imali prevelike koristi, koliko bi se inače moglo pretpostaviti kada bi uzeli u obzir podatke o makroekonomskom rastu. Ipak, ne treba zaboraviti ono što je ključno da je Crna Gora ustanovljavanjem svoje državnosti ostvarila prvi put ekonomsku samoodrživost”, zaključio je Kostić.
Prilog Tanje Debeljević:
Коментари3
Остави коментар