Pobjeda [ Objavio: O.Z. ]

BANKAMA 7,7 MILIONA

Što se uštedi na kamati, plati se na naknadi

Banke su istovremeno sa smanjenjem kamata počele da podižu i uvode naknade i provizije kako kažu klijenti, na sve i svašta. U većini banaka ni najosnovnija usluga kakvo je podizanje gotovine, plata i penzija, otvaranje i zatvaranje računa, provjera stanja, SMS informacije nijesu besplatni.

To potvrđuje i podatak da su banke za tri mjeseca ove godine za provizije i naknade od klijenata uzele 7,74 miliona eura. Najviše su inkasirale CKB 1,8 miliona eura i po 1,2 miliona Hipotekarna banka i Atlas banka. Najmanje ili ni euro nije uzela Invest banka Montenegro. Prihod Zirat banke je svega hiljadu eura, piše Pobjeda.

Uskoro će biti objelodanjen i podatak koliko su uzele za pola godine jer se očekuje objava finansijskih iskaza.

Isplate, provjere...

Banke naplaćuju na desetine raznih stavki u tarifama za fizička lica koje su raščlanjene kroz otvaranje transacionog računa, njegovo vođenje, izvode sa računa i dodatne štampe sa izvoda i naloga, gašenje računa, uplata i isplata gotovine, prenos na račune, trajni nalog, mjenični poslovi, eskrou račun... Tako, recimo, u CKB naplaćuju sve isplate gotovine na šalterima.

Za sve klijente sa redovnim primanjima, koji su istovremeno i klijenti bez transakcija debitnim karticama za isplatu se naplaćuje 0,13 odsto minimun 10 centi, a ako imaju ove kartice 0,07 odsto ili isto minimum od 10 centi. Za sve penzionere koji su klijenti bez transakcija debitnim karticama 0,10 odsto ili minimum pet centi, a sa karticama 0,05 odsto ili takođe pet centi minimum navodi se na sajtu banke. Otvaranje žiro računa u CKB ne naplaćuju, ali je održavanje za penzionere 49 centi, a za sve ostale 99 centi. Zvanični izvještaj o računu naplaćuju tri eura, prenos na račun fizičkog lica 15 centi, plaćanje putem trajnog naloga eksterno 40 centi...

U Hipotekarnoj banci, koja je, takođe, među tri sa najvećim prihodina, ne naplaćuju podizanje gotovine na šalterima i bankomatima banke i plaćanjima ka računima unutar banke, ali ka drugim bankama naplaćuju 30 centi. Održavanje računa u ovoj banci košta 90 centi mjesečno. Naknada za deblokadu kartice je dva eura, a za hitno izdavanje 10 eura.

U Societe general banci ne naplaćuju isplate sa računa. Podizanje gotovine na automatima i POS drugih banaka u zemlji naplaćuju 2,5 odsto, min 4,5 eura jednokratmo, provjera stanja na bankomatima banke 50 centi, mjesečna članarina platne kartice viza elektron 1,20 eura, la rata 1,90, viza rivolving 3,40 eura, zamjena plastike i PIN-a kartice fizičkog lica pet eura.

U NLB otvaranje računa za penzionere košta 49 centi, a za ostale klijente 99 centi, zvanični izvještaj banka naplaćuje tri eura, mjenice i ostale obrasce dva eura... U HAAB, sada Adiko banci, isplata sa osnovnog transakcionog računa košta 0,50 odsto ili minimum 50 centi, a za penzionere besplatno. Za vođenje redovnog transakcionog računa naplaćuju 25 centi, a za penzionere euro.

U Erste banci, kako se takođe vidi iz sajta ove banke, isplate na blagajni na teret transakcionog računa su besplatne, vođenje računa je 75 centi mjesečno, a za penzionere 30 centi. Upit u stanje na bankomatima košta 30 centi, a na stanja drugih banaka 50 centi Erste SMS SMS notifikacija (debitna kartica) i rivolving košta 60 centi...

To su samo neke od brojnih usluga platnog prometa čiji cjenovnik banke moraju da imaju objavljen sa sajtu i da ga redovno ažuriraju.

CBCG da reaguje

Na visinu provizija i naknada često se žale klijenti, kaže i bankarski ombudsman dr Halil Kalač.

"Banke su sa smanjenjem kamata počele da podižu naknade i provizije. Umjesto pojeftinjenja bankarskih proizvoda, sa podizanjem naknada i provizija oni postaju skuplji. Bankari to dobro znaju, ali misle da će to tržište prihvatiti. Smatram da nijesu u pravu, odnosno da se bankari zavaravaju jer na tržištu Crne Gore konkurencija postaje sve oštrija i ne mogu se održati ni tako visoke bankarske marže, naknade i provizije", kaže Kalač za Pobjedu.

On smatra da Centralna banka uvijek može da reaguje u regulisanju ponude i tražnje na bankarskom tržištu.

"Preporuke Centralne banke i bankarskog ombudsmana o smanjenju kamata i ukupnih troškova (naknade, provizije), banke nijesu odbile, ali su se, praktično, o njih oglušile. Ipak, vjerujem da će jaka konkurencija i tržišne zakonitosti djelovati na smanjenje kamata, naknada i provizija, ali to može dovesti do toga da neke banke nestanu sa ovog tržišta", ocijenio je Kalač.

Banke, kaže on, moraju uvesti dobru "bankarsku praksu", ako hoće povjerenje klijenata. Crnogorskom bankarstvu mnogo fali dobre bankarske prakse i profesionalnosti u radu sa klijentima ocijenio je Kalač.

Damjanović: Limitirati visinu provizija

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović za Pobjedu kaže da su prihodi od raznovrsnih naknada za usluge u platnom prometu neuobičajeno visoki naročito kada se uporede sa prihodima banaka od takozvane osnovne djelatnosti kao što su kamate za kredite.

On smatra da Centralna banka treba da reaguje.