[ Izvor: Mina biznis, Objavio: I. P. ]

MONSTAT SAOPŠTIO

Nacrt revizije korpe podložan promjenama

Nacrt revizije metodologije minimalne potrošačke korpe podložan je promjenama, jer nije riječ o finalnom dokumentu, koji bi trebalo da bude objavljen u decembru ili januaru, saopštio je pomoćnik direktora za sektor socijalnih statistika i demografije Monstata, Vuk Čađenović.

On je kazao da je riječ o Nacrtu revizije metodologije, pri čemu je taj dokuemnt podložan mogućim promjenama tamo gdje one budu opravdane.

"Mi smo na pola procesa. Otvoreni smo za sve komentare kako bi došli do najoptimalnijeg rješenja, pri čemu se moraju poštovati medotološke i statističke procedure", kazao je Čađenović na konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima, neozbiljno je da se komentariše nešto što je prva verzija bilo kojeg dokumenta.

Minimalna, a ne prosječna potrošačka korpa

Čeđenović je saopštio da je predloženo da se iz Nacrta izostavi imputirana renta, što ne znači da će ona biti isključena. Takođe, nije isključena ni opcija da bude objavljena kao posebna stavka ili da se stavi minimalna rata za stambeni kredit.

"Mediji govore o prosječnoj potrošačkoj korpi, a ovdje je riječ o minimalnoj. Mi tu govorimo o minimumu koji je potreban za održiv život čojeka, kako u kalorijskom smislu, tako i u neprehrambenim proizvodima i uslugama. Radi se o referentnoj populaciji čija je potrošnja ispod prosjeka", objasnio je Čađenović.

On je podsjetio da se u Nacrtu revizije iznos od 2,08 eura podrazumijeva po članu domaćinstva, što iznosi 8,3 eura za jedno domaćinstvo dnevno.

Saglasnost na predloženi Nacrt revizije minimalne potrošačke korpe dali su Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Privredna komora (PKCG), Institut za javno zdravlje i Centar za zaštitu potrošača (CEZAP). Institucije koje nijesu saglasne sa Nacrtom su Savez sindikata (SCCG), Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Unija poslodavaca (UPCG).

Čađenović je podsjetio da je krajem prošle godine Statistički savjet donio zaključak da se krene u proces revizije metodologije, na šta su reagovali Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Monstat, koji su tražili putili ekspertsku pomoć od Svjetske banke (SB).

"Tražili smo eksperta i od Instituta za javno zdravlje, nakon čega su predstavnici Monstata, Instituta i SB počeli da rade na reviziji te metodologije. Uloga Monstata je bila da obezbijedi podatke na osnovu kojih je nutricionista kreirala korpu hrane u saradnji sa ekspertom SB", precizirao je Čađenović.

Tada je, kako je dodao, napravljena prva verzija Nacrta, a naredni korak je bio da se sa njim upoznaju partneri kako bi dostavili komentare.

"Taj proces je sada prekinut, jer je neko od tih partnera dostavio medijima Nacrt. Nije se akcentiralo da se radi o nacrtu već da je riječ o gotovoj stvari", kazao je Čađenović.

On je naveo da će u narednim danima biti organizovan sastanak sa svim zainteresovanim stranama, a ukoliko bude trebalo otići će i na Socijalni savjet.

Zadovoljen procentualni nivo od grupe namirnica

"Nakon toga je potrebno da u Zavodu prođe stručni i uži kolegijum, kada će on biti proslijeđen Statističkom savjetu i Vladi. Tek onda možemo da pričamo o novoj metodologiji minimalne potrošačke korpe", rekao je Čađenović.

On je dodao da se potencira da je broj proizvoda smanjen sa 130 na 92, ali ne i to da je vrijednost ostala ista, iako ima manje proizvoda.

Nutricionista Zorica Đorđević kazala je da se u segmentu koji se odnosi na minimalnu potrošačku cijenu hrane, krenulo od analizirane potrošnje određene kategorije stanovništva.

"Nije bio način izrade taj da se krene od hrane, pa da se određene grupe namirnica ubacuju u tu korpu. Odnos između namirnica koje su bile u primarnom paketu jeste da bi se zadovoljio minimalan standard kalorija za minimalni novac prilagođen strukturi potrošnje određene grupe ljudi. Nije pravljen optimum, već minimum", saopštila je Đorđević.

Takođe, kako je navela, broj artikala ne mora da znači apsolutni kvalitet.

"Bitno je da je zadovoljen određeni procentualni nivo od grupe namirnica, da imamo proizvode od žita, mlijeko i mliječne proizvode, meso, voće, povrće. Suština je da procentualni udio svih tih grupa bude u saglasnosti sa tim preporukama", rekla je Đorđević.

Ona je, odgovarajući na pitanje šta se to konkretno za jednu porodicu promijenilo u odnosu na prethodnu, kazala da nije suština šta neko može da pojede, već je riječ o prosječnim vrijednostima po pojedincu.

"Fokus je bio na potrošnji određene grupe ljudi", zaključila je Đorđević.