LOKALNE SAMOUPRAVE

Povećan interes za otvaranje biznis zona

Interesovanje za formiranje biznis zona, koje investitorima nude određene povlastice i otvorene su za ulaganja, pokazuju Podgorica, Bar, Danilovgrad, Mojkovac, Žabljak, Bijelo Polje i Tivat, dok one već postoje u Cetinju, Beranama, Kolašinu, Nikšiću i Ulcinju.

Lokalne samouprave u Cetinju, Beranama, Kolašinu, Nikšiću i Ulcinju, gdje već postoje biznis zone, odlučile su se na donošenje podsticajnih mjera i olakšica u cilju privlačenja investitora i omogućavanja konkurentnijeg poslovnog ambijenta.

U Izvještaju o realizaciji Plana podsticaja razvoja biznisa u Crnoj Gori u prošloj godini, koji je u četvrtak usvojila Vlada, objašnjeno je da su te lokalne samouprave, izuzev Ulcinja, definisale i usvojile paket olakšica za potencijalne investitore. Opština Ulcinj bi to trebalo da uraditi u što kraćem vremenskom periodu.

“U cilju realizacije projekta razvoja biznis zona usvojen je složen program podsticajnih mjera na državnom nivou, a u skladu sa tim lokalne samouprave su se obavezale da donesu odluke o olakšicama za ulaganja”, navodi se u Izvještaju.

Lokalne samouprave bi, kako je objašnjeno u dokumentu, trebalo da u saradnji sa investitorima obezbijede adekvatnu infrastrukturu na područjima gdje ona nije u potpunosti uređena.

Shodno Uredbi o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih, usvojena je Odluka o djelatnostima koje se mogu obavljati u biznis zonama. Odluka sadrži precizno navedene djelatnosti koje će poslodavci moći da obavljaju u okviru proglašenih biznis zona i za koje će imati subvencije u slučaju zapošljavanje radnika.

“U saradnji sa lokalnim samoupravama dogovoreno je da najznačajniji akcenat stave na donošenje prostorno urbanističkih planova i da u okviru njih predvide prostor koji bi u skorijoj budućnosti bio proglašen biznis zonom”, navodi se u Izvještaju.

Povoljnosti koje se razmatraju na nivou lokalne samouprave su olakšice u dijelu plaćanja komunalnih ili drugih naknada, povoljna cijena zakupa ili kupovine prostora za biznis zone, smanjenje poreza na nepokretnosti i prireza poreza na dohodak, kao i mogućnost definisanja povoljnog modela privatno-javnog partnerstva.

“Interesovanje za projekat biznis zona postoji i u Podgorici, Baru, Danilovgradu, Mojkovcu, Žabljaku, Bijelom Polju i Tivtu. Te lokalne samouprave su definisale područja za razvoj mikro i malog proizvodnog biznisa i trenutno se nalaze u fazi razrade, dok Ministarstvo ekonomije konstantno vodi pregovore sa potencijalnim investitorima, kako bi im se predstavile mogućnosti ulaganja u biznis zone”, objašnjeno je u Izvještaju.

Pokrenute su, kako se navodi, inicijative kojima se predviđaju biznis zone Bijelog Polja i Mojkovca.

 Prema informacijima iz Izvještaja, urađen je promotivni materijal koji će biti predstavljen investitorima, prije svega Vodič za lokalne samouprave sa generalnim smjernicama koje će koristiti prilikom definisanja prostora predviđenog za biznis zonu. Urađen je i Vodič za investitore sa svim relevantnim podacima o olakšicama na državnom i lokalnom nivou, kao i detaljnim podacima o pojedinačnim biznis zonama u Crnoj Gori.

Projekat je do sada uspješno predstavljen pojedinim investitorima iz Austrije, Švajcarske, Italije, Turske i Kine, pri čemu je već dogovorena saradnja sa nekim od njih za ulaganja u određene biznis zone.

Vlada je na sjednici krajem 2011. godine usvojila Program podsticaja razvoja biznisa kojim su definisane aktivnosti prilikom realizacije projekta razvoja biznis zona, kao i poreske i administrativne olakšice na nivou države i lokalnih samouprava.

Biznis zonu karakteriše prostor koji je, u cjelosti ili dijelom infrastrukturno opremljen, orjentisanost na proizvodne djelatnosti i povoljni uslovi investiranja. One su šansa za povećanje izvoza, zapošljavanja, uravnoteženje između sektora proizvodnje i usluga i podsticaj djelatnostima koje će biti podrška proizvođačkim kapacitetima razvijenim u zonama. Planirano je da biznis zona obuhvati biznis inkubator, tehnološki park i industrijsku zonu.