Borislav Višnjić

PORODICA JOVOVIĆ

Crnogorsko povrće po EU standardima

Pobjednici se bude svakog dana radeći naporno kako bi postigli uspjeh, dok većina ljudi samo sanja o uspjehu.Ta izreka najbliže opisuje životni put Veselina Jovovića, poljoprivrednika iz Bjeloplavića.

Život je posvetio proizvodnji i obradi zemlje. U početku na parčetu zemlje, ali vremenom, teškim radom i rizicima koje je preuzimao, postao je jedan od najvećih proizvođača raznih vrsta povrća u Crnoj Gori.

Na 17 hiljada metara kvadratnih plastenika i 17 hektara otvorenih zasada, uz pomoć porodice, godišnje proizvede više od milion kilograma povrća. Veselin kaže da nikada nije čekao, već uvijek pronalazio kupca. Povrće proizvodi po najmodernijim evropskim standardima i očekuje da će biti spreman i kada crnogorsko tržište bude dio Evropske unije za nadmetanje na najvećem tržištu.

“Čitav radni vijek sam posvetio proizvodnji i obradi zemljišta. Kanalisao sam cijelu porodicu u tom pravcu. Djeca su takođe shvatila i zavoljela taj poziv. Najprije sam krenuo u posao sa bratom, kasnije smo se podijelili. Kad sam se oženio sa poslom smo nastavili ja i supruga. Djeca su nam od malih nogu pomagala”, kazao je Veselin za Portal RTCG.

Prve ozbiljne pomake Jovovići prave oko 1995. godine kada su počeli da prave mini plastenike površine oko 100 kvadrata.

“Tada smo učili prve lekcije. Bili smo pioniri plasteničke proizvodnje u Crnoj Gori. U tom periodu bilo je svega nekoliko plastenika i staklenika u zemlji. U taj posao krenuli iz hobija. Kasnije smo napravili i plastenike od 400 kvadrata, da bi nakon toga napravili prvi veliki objekat od 1.700 kvadrata”.

Veselin priznaje da je prilikom širenja proizvodnje bilo i straha i velikih rizika.

“Ministarstvo poljoprivede je 2003. raspisalo konkurs za dodjelu 50 izaelskih plastenika. Tada smo se prijavili za 2.000 kvadrata. Bilo je malo straha. Založio sam pod hipoteku kuću i dio posjeda, međutim pokazalo se da je to odlična investicija. Moj stariji sin je bio dječak od 17 godina i naučio s ekipom iz Izraela kako se montiraju plastenici. Ispekao je zanat montaže i postavljanja folije i to nam je velika prednost. On servisira ne samo naše plastenike već i drugih poljoprivrednika. I mlađi sin se opredijelio takođe za poljoprivredu. Stariji sin je agronom a mlađi poljoprivredni tehničar. Kćerka i zet se takođe uključuju povremeno. Svi smo angažovani u poslu. To je najveći kapital”.

Na imanju Jovovića tokom godine je stalno zaposleno sedam do deset radnika a kada je špic, tokom proljeća i ljeta, upošljavaju još desetak radnika i tako tržištu svakodnevno nude svoje proizvode.

“Prvo smo počeli da proizvodimo osnovne kulture – salatu, blitvu, spanać. Međutim kako smo ‘osluškivali’ tržište širili smo proizvodnju. Posljednjih pet-šest godina proizvodimo začinsko bilje. Radimo program proizvodnje 15-18 začinskog bilja. Iz dana u dan prestrojavamo plasteničku proizvodnju jer je bogom dana za uzgoj tih kultura – rukole, nane, bosiljka, korijandera, majorana, origana, žalfije, majčine dušice. Počeli smo takođe i da proizvodimo artičoku, ruzmarin, šparogu. Trend je u ugostotiteljstvu ali i kod građana da se kuhinja obogati prirodnim začinima, bez aditiva. Nema povrtlarske kulture koju nijesmo pokrili. Tu imamo kompletan program povrća – nekoliko vrsta paradajza, paprike, krastavaca, salata kao i spanać, blitvu. Na otvorenom gajimo tri sorte krompira, kao i kupusnjače – kelj, brokoli i kelerabu”, pojašnjava Veselin.

Jovovići prilagođavaju proizvodnju prema zahtjevima tržišta, uvijek planiraju program za narednu godinu.

Veselin kaže da planiraju proširenje skladišta i veću hladnjaču, upravo zbog takvog pristupa radu.

“Ako ovako nastavimo vjerovatno ćemo u bližoj budućnosti proizvoditi milion i po ili čak dva miliona kilograma povrća godišnje. Tržište nas vuče. Imamo i iskustvo i znanje. Sinovi prate trendove. Obilaze brojne zemlje i prolaze edukacije. Već primjenjujemo već EU standarde u procesu proizvodnje. Sve programe koje Ministarstvo u saradnji s EU institucijama organizuje uvijek pratimo i na osnovu toga prilagođavamo naš program. Pokušavamo da onog momenta kada budu otvorene granice Unije za naše proizvode budemo spremni. Ako ovim trendom nastavimo i budemo širili proizvodnju i koristili fondove, mislim da ćemo dostići taj nivo”.

EU fondovi odlična prilika za poljoprivrednike

Jovovići su ranije novac iz EU fondova koristili za poboljšanje produktivnosti, a ponovo će se prijaviti na IPARD II projekat.

“Koristili smo i ranije novac iz EU fondova za poboljšanje produktivnosti. To nijesu bile velike investicije od 20-30 hiljada, ali su nam svakako pomogle u poslu. Pretežno se radilo o mehanizaciji. Sada planiramo da se prijavimo za proširenje skladišnog prostora”.

Govoreći o problemima crnogorskih proizvođača, Veselin ocjenjuje da znatan dio njih još živi u socijalizmu, čekajući pomoć države.

“Tržišno sam orjentisan od početka, dok dobar dio naših poljoprivrednika i dalje živi u prošlosti i očekuju da im država plasira proizvode i da ih otkupljuje. Uvijek sam tražio kupca, nijesam čekao da sami dođu. Ako država otkupljuje to su uvijek niske cijene, to je krajnja varijanta. Poljoprivrednici bi trebalo da se više zainteresuju za subvencije i korišćenje evropskih fondova kako bi ojačali svoju konkurentnost”.

Na imanju Jovovića je nedavno predstavljen IPARD II projekat, koje realizuju Ministarstvo poljoprivede i Delegacija EU u Crnoj Gori.

Veselin kaže da projekat pruža ozbiljne šanse poljoprivrednicima da uz pomoć evropskih fondova poboljšaju svoju proizvodnju.

“Mislim da IPARD II projekat zaslužuje pažnju svih proizvođača i trebalo bi da postigne rezultate. U projektu se daje 39 miliona iz EU fondova za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. To je dobar zamajac za mnoge proizvođače. Shvatio sam na vrijeme da se mora ulagati u proizvodnju. Ukoliko to proizvođači ne budu radili mnogo od njih će morati da se povuku s tržišta kada Crna Gora bude dio EU, jer će tada biti izuzetno veći promet robe”.

Crnogorski poljoprivrednici moraju biti, već sada, spremni za nadmetanje proizvođačima iz regiona, a vremenom i kolegama iz mnogo razvijenijih zemalja.

“Znatan dio proizvođača se žali na Albaniju, govoreći da su nas pretekli u mnogu čemu. Ne smatram da je to tako već mi nećemo da ulažemo. Ali, ovaj evropski projekat je odlična prilika da popriličan novac uđe u našu proizvodnju, ukoliko osmislimo dobre projekte jer moramo ispuniti brojne standarde. Apelujem na sve poljoprivrednike i na Ministarstvo da se uključe u projekat kako veliki dio novca ne bi ostao neiskorišćen. Shvatio sam da moramo ulagati, poboljšavati proizvodnju i postizati standarde, kako ne bismo došli u situaciju da stanemo s proizvodnjom i kako nas ne bi pretekle druge zemlje . Ovo je tržišna utakmica. Ako ponudite kvalitetan i jeftin proizvod onda nema problema Ako to ne radimo kada Crna Gora bude dio EU, tada će proizvođači, ako ne razmišljaju, morati da gase proizvodnju”, zaključuje Veselin.