Mina-business [ Objavio: O.Z. ]

PRIJE DONOŠENJA ZAKONA

Potrebna strategija za socijalno preduzetništvo

Crnoj Gori je potrebna strategija za razvoj socijalnog preduzetništva, prije donošenja zakona, ocijenio je projektni menadžer u Care International Balkans, Branislav Tanasijević, ocjenjujući da su zadruge prava adresa gdje bi siromašne i romske porodice imale priliku da zarade dnevnicu.

On je danas, na okruglom stolu u okviru projekta Socijalno preduzetništvo-korak prema nezavisnosti, koji Care International Balkans sprovodi u saradnji sa Otvorenim centrom Bona Fide iz Pljevalja i Centrom za Romske inicijative iz Nikšića, kazao da se kroz socijalno preduzetništvo može riješiti problem finansiranja nevladinog sektora.

Tanasijević je podsjetio da postoje dvije zadruge, u Nikšiću i Pljevljima, koje su osnovane u martu odnosno avgustu.

„Parcele smo iznajmili na deset godina za obje zadruge. U Nikšiću smo se usaglasili da ćemo se baviti plasteničkom proizvodnjom maline, koja je dvorodna. U Pljevljima su se opredijelili da posadimo hektar maline. Moram reći da smo uspjeli i postaviti plastenik i posaditi hektar maline“, naveo je Tanasijević.

Paralelno sa kreiranjem zadruga, Care International se, kako je rekao, bavi kampanjom socijalnog preduzetništva, a do sada je organizovano pet okruglih stolova u Andrijevici, Nikšiću, Podgorici, Budvi i u Pljevljima.

„U tim kampanjama smo se trudili da prikažemo koje smo rezultate ostvarili što se tiče zadruga i da vdimo da li organizacije koje smo zvali, a predstavljaju sjever Crne Gore, žele da se oprobaju u toj oblasti. Mnogi su, tokom kampanja postali svjesni da su oni neka vrsta socijalnog preduzeća, kao što je Petnjica gdje imaju svoje rukotvorine i neku komercijalnu proizvodnju“, objasnio je Tanasijević.

On je kazao da će zaključci sa sastanaka sa predstavnicima nevladinig organizacija (NVO), koje su pokazale najviše interesovanja u oblasti socijalnog preduzetništva, biti upućeni Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

„Mi ćemo uputiti zahtjev resornom ministarstvu i pozvaćemo ih na sastanak, koji predlažemo da bude u februaru. Na tom sastanku ćemo vidjeti koji su naredni koraci, koji će i nama i partnerima pomoći da se pozicioniramo. Zadruge su prava adresa gdje će siromašne i romske porodice imati priliku da zarade neku dnevnicu“, ocijenio je Tanasijević.

Prema njegovim riječima, kroz zadruge se prave finansijska sredstva, kao podrška nevladinom sektoru.

Care International će u narednom periodu, kako je rekao Tanasijević, nastojati da finansijski podrži zadruge, ali i one članove ciljnih grupa koji se mogu vezati uz te zadruge.

„Znate kako funkcioniše nevladin sektor - često nema sredstava. Onda mi napravimo taj izvor dodatnih sredstava. Cijela je suština da će ciljna grupa, kojom se bavi ta NVO, imati lokaciju da radi. Iako vi podržite neku porodicu, koja je siromašna, ako nema zadruge ne postoji veza sa tržištem. Svaka jača firma će tražiti fiskalni račun, fakturu, a to možemo obezbijedti preko zadruga“, rekao je Tanasijević.

U Crnoj Gori je, kako je kazao, prije donošenje zakona potrebno izraditi strategiju za razvoj socijalnog preduzetništva.

On je ukazao da su u Srbiji čelnici države prepoznali da selo neće opstati ukoliko nema zadruge, što je, kako je kazao, bio slučaj i u prijeratnom sistemu.

Izvršna direktorica Otvorenog centra Bona Fide iz Pljevalja, Sabina Talović, ocijenila je da ekonomsko jačanje žena i njihovih porodica doprinosi smanjenju nasilja i rodnoj ravnopravnosti.

„Naša agrokooperativa se zove Crveno zlato. Na hektaru zemlje je prije neki dan posađeno skoro 20 hiljada sadnica maline. Sve su uradile same žene, 36 žena i 36 kooperantkinja je radilo dva dana. Mi smo se sve okupile oko toga projekta i oko uzimanja sudbine u svoje ruke“, ocijenila je Talović.

Definicija socijalnog preduzetništva se, kako je objasnila, veže za ranjive grupe i za one kojima je pomoć potrebna.

„Socijalno preduzetništvo za žene na sjeveru je jedini izbor. Naročito podršku očekujemo od svoje lokalne zajednice i države, koja još nema ni zakon o socijalnom preduzetništvu, ni strategiju, ali smo mi organizacija koja već dugo radi po prinicipima socijalnog preduzetništva i radićemo u tom pravcu da naša zadruga jednom bude dobro socijalno žensko preduzeće“, navela je Talović.

Direktor Agrokooperative "Od naših ruku" iz Nikšića, Miljajim Delija, kazao je da je desetak Romkinja i Egipćanki prošlo obuke i zasadilo oko 360 sadnica himbo top sorte maline.

"U pitanju je dvorodna sorta koja će rađati krajem maja i novembra. Žene će biti zaposlene tokom sezone berbe malina, a dnevnica će im biti oko 15 EUR. Nadamo se da će rod da bude dobar i da ćemo naredne godine postavljati još jedan plastenik, gdje ćemo da radimo jagodu. Nadam se i da će biti uključen veći broj žena“, zaključio je Delija.