SIVA EKONOMIJA

Pregledaće se sumnjivi objekti

Nelojalna konkurencija, odnosno poslovanje u zoni sive ekonomije, negativno utiče na tržište i rad preduzeća koja izmiruju obaveze u skladu sa zakonskim propisima, ocijenila je potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović. Izmjenama zakona, predviđen je inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje.

Filipović je, na okruglom stolu o mogućnosti unaprijeđenja poslovanja i efikasnosti u sprovođenju inspekcijskog nadzora, kazala da članice PKCG ukazuju na probleme sa kojima se sretaju prilikom inspekcijskih kontrola, koji se najčešće odnose na različito tumačenje propisa i izricanje neprimjereno visokih kazni.

“U brojnim istraživanjima i analizama, koja je PKCG radila u cilju unaprijeđenja poslovnog ambijenta i lakšeg poslovanja preduzeća, iskazana je potreba dosljedne primjene zakona. Naglašena je potreba suzbijanja nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen na sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda”, kazala je Filipović. 

Ona je dodala da preduzete mjere protiv sive ekonomije daju rezultate, ali da ima još dosta prostora za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina.

Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije, Biljana Jakić, kazala je da je Nacrtom izmjena i dopuna zakona o inspekcijskom nadzoru prvi put normiran inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje.

Namjera je, kako je navela, da se stane na put sivoj ekonomiji koja je posljedica obavljanja djelatnosti u privatnim prostorijama, čime se izbjegava plaćanje poreza i dažbina.

“Cilj zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju, što je krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu”, rekla je Jakić.

Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti frizerske, kozmetičke i zdravstvene usluge, fizioterapija, igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, autolakirerske, automehaničarske i vulkanizerske usluge, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja određenih vrsta roba, proizvodnja i prodaja kolača, kao i pripremanje hrane za radnike.

“Pregled u stambenom prostoru, u slučaju kada postoji indicija da se u njemu obavlja radnja prekršaja, podrazumijeva da inspekcija podnosi pisani predlog za izdavanje naredbe o obavljanju pregleda sudu za pekršaje, koji bi u hitnom postupku bio dužan da odluči o njemu. U tom slučaju sud bi, ako postoje osnovi sumnje da se u stanu obavljaju radnje prekršaja iz nadležnosti inspekcije, mogao da dozvoli pregled”, objasnila je Jakić.

Okrugli sto je organizovala PKCG u saradnji sa Ministarstvom ekonomije.