[ Dnevne novine, Objavila: J.B.Č. ]

UPCG

Povećanje minimalne zarade neopravdano

Povećanje minimalne zarade bez smanjenja opterećenja poslodavaca trenutno nije održiva i ekonomski opravdana opcija, jer bi mogla dovesti u pitanje opstanak velikog broja crnogorskih preduzeća, saopštio je šef Sektora za međunarodnu saradnju i ekonomiju Unije poslodavaca (UPCG), Mirza Mulešković.

On je kazao da je veoma teško očekivati od privrednika povećanje prihoda koji bi pomogli rješavanju visokih nameta, naročito zbog nedavnog uvećanja opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 21 odsto, koja obuhvata najveći dio ulaznih troškova, poput povećanja cijene električne energije, goriva i uvođenja i povećanje akciza.

"Analizirajući trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, te stanje privrede, mišljenja smo da, pri trenutnom statusu nije održivo i ekonomski opravdano očekivati rast minimalne zarade. Crnogorska privreda je sačinjena od 99 odsto malih preduzeća, od kojih većina posluje na ivici održivosti, a trenutno je blokirano više od 16 hiljada računa u preduzećima i taj broj se povećava iz godine u godinu, što čini skoro 50 odsto realne privrede", kazao je Mulešković Dnevnim novinama.

On je dodao da UPCG, kao reprezentativni zastupnik privrede, neće prihvatiti povećanje minimalne zarade ukoliko se ne otvori i pitanje promjene metodologije obračuna plata.

Minimalna zarada u Crnoj Gori najniža je u regionu i iznosi 193 eura, dok sindikalci zahtijevaju njeno povećanje na 250 eura. Međutim, to bi prema procjenama Vlade stvorilo trošak poslodavcima u iznosu od 40 miliona eura.

O povećanju minimalnih zarada, kao i promjenama metodologije obračuna plata raspravljalo se na sjednici Socijalnog savjeta, gdje je i dogovoreno da se urade detaljne analize zbog jasnije slike o tome da li postoje realne osnove za povećanje i da li postoji mogućnost smanjenje njhovog poreskog opterećenja.

Mulešković je naveo da je, i pored toga što je minimalna zarada u Crnoj Gori među najnižima u regionu, opterećenje poslodavaca veliko.

"U medijima se spekuliše o apsolutnim iznosima minimalne zarade u Crnoj Gori i regionu i iznose se poređenja sa prosječnim zaradama, a niko ne govori o tome koliko je opterećenje na minimalne zarade. U Crnoj Gori visina opterećenja na minimalnu zaradu iznosi 49,2 odsto, u Hrvatskoj 24,9 odsto, Srbiji 34,5 odsto, Sloveniji 43,4 odsto i Bosni i Hercegovini 44,8 odsto", saopštio je Mulešković.

On je objasnio da opterećenje na minimalnu zaradu predstavalja troškove koje poslodavac mora izdvojiti kako bi isplatio platu zaposlenom, a uvećanjem osnovice uvećava se i opterećenje na zarade. To bi, kako smatra, vjerovatno dovelo do toga da poslodavci smanje troškove, a jedan od načina je i otpuštanje zaposlenih.

"UPCG će u narednom periodu tražiti da se razmatra uvođenje neoporezivog dijela osnovne i najnižeg iznosa startnog dijela zarade. Smanjenjem opterećenja zarada doći će do rasta neto plata, što će u krajnjem i povećavati budžetske prihode. Na taj dodatno će se suzbiti i neformalno zapošljavanje što će u konačnom dovesti do povećanja broja zaposlenih, odnosno poreskih obveznica, a samim tim i do povećanja javnih prihoda", zaključio je Mulešković.