Mina-business [ Objavio: O.Z. ]

KOMPANIJA "VOLI"

U Šas ulažu oko 1,4 miliona eura

Kompanija Voli u naredne tri godine investiraće oko 1,4 miliona eura u poljoprivrednu proizvodnju na zakupljenoj parceli od 70 hektara u ulcinjskom naselju Šas.

Taj trgovinski lanac je na 15 godina zakupio zemljište u Šasu za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom i zatvorenom, sa mogućnošću produženja još isto tolikog perioda. Visina predviđenih investicija je blizu tri miliona, od čega je 1,4 miliona eura obavezno ulaganje, navodi Pobjeda.

Planirano je da se ove godine uloži 465 hiljada eura, naredne 399 hiljada, a u 2020. još 515 hiljada, što ukupno čini oko 1,4 miliona eura.

Na čelu tog investicionog projekta biće direktor agrobiznis sektora u kompaniji Voli, Jaroslav Stupavski, koji je bivši zamjenik Miodraga Kostića, predsjednika MK grupe, lidera u srpskom agraru. Voli ga je angažovao kao eksperta iz oblasti agrara.

Stupavski je istakao za Pobjedu da je ova godina po planu predviđena za uređenje poljoprivrednog zemljišta, odnosno privođenje kulturi, jer se dugi niz godina nije obrađivalo.

”Prvo će se ukloniti šiblje i rastinje sa parcele, postaviti ograda, prokopati kanali, uraditi uzorci zemljišta, unijeti đubrivo, a zatim će se pristupiti osnovnoj obradi zemljišta, oranju, tanjiranju i u toku sezone uništavanju korova. Uradićemo probnu proizvodnju povrća od jednog do dva hektara, a postavićemo i 1,5 hiljada do dvije hiljade metara kvadratnih plastenika, takođe za probnu proizvodnju”, rekao je Stupavski.

On je istakao da ozbiljna poljoprivredna proizvodnja kreće od naredne godine, premda će i veliki dio u tom peiodu biti posvećen uređenju parcela.

Stupavski je naveo da proizvodnja voća i povrća na poljoprivrednim površinama lokacije u Šasu prevashodno ima za cilj snabdijevanje tržišta Crne Gore proizvodima koji se u velikoj mjeri uvoze, kako bi se smanjio uvoz.

”Logistički centar Voli, koji je otvoren u septembru prošle godine, pruža odlične uslove za lagerovanje, a njegova logistika efikasan i adekvatan transport do maloprodajnih objekata. Ovim projektom se realizuje naš cilj da damo dodatnu vrijednost i snagu domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji i da tržišni višak izvezemo”, predočio je Stupavski.

On je naglasio da je sada teško govoriti o količinama pojedinih proizvoda, s obzirom da su tek u fazi određivanja strukture usjeva za narednu godinu, kada će sijati i saditi.

”Moderna tehnologija koju ćemo primjenjivati garantuje visoke prinose za sve kulture koje budemo imali u proizvodnji, ali to sigurno neće biti dovoljno za crnogorsko tržište ako imamo u vidu da će se razvojem turizma uvećati i broj korisnika naših proizvoda. Ima dovoljno prostora za ostale poljoprivredne proizvođače”, rekao je Stupavski i dodao da neće ugroziti domaću poljoprivrednu proizvodnju.

Što se tiče prerade, to planiraju u drugoj fazi, odnosno nakon sedam do osam godina, kada budu imali dovoljno proizvoda, sirovine sa svojih poljoprivrednih površina, kao i iz otkupa.

”Pogon za preradu treba da radi cijele godine i ne smije biti sezonskog karaktera”, ocijenio je Stupavski.

On je naglasio da će manji dio površina biti posvećen klasičnoj organskoj proizvodnji voća i povrća, dok će na ostatku površina koristiti pesticide, ali kako je kazao, u mnogo manjoj mjeri nego u konvencionalnoj proizvodnji.

Prema njegovim riječima, poštovaće principe dobre poljoprivredne prakse uz redovnu primjenu agrotehničkih mjera.

”Šasko polje, zbog male nadmorske visine i karakterističnog zemljišta koje je blago kisjelo, nije pogodno za sve povrtlarske kulture, ali to nije ograničavajući faktor, jer ima dovoljno kultura koje na ovom zemljištu daju vrhunske rezultate i kvalitetne proizvode. Na ovom području ima puno poljoprivrednih proizvođača koje sam upoznao i uvjerio se kako ozbiljno i kvalitetno obrađuju zemljište i imaju dobru proizvodnju”, rekao je Stupavski.

On je predočio da od ukupne površine od 30 do 35 hektara čine voćarske kulture: mandarina, pomorandža, limun i šipak, a postoji mogućnost da se na određenoj površini zasadi i kivi.

Govoreći o zapošljavanju, rekao je da tokom 250 radnih dana u punom rodu planiraju da angažuju prosječno 55 sezonaca dnevno, što čini ukupno oko 13,74 hiljada dnevnica tokom jedne sezone, ne računajući 20 stalno zaposlenih radnika.

”Sezonska radna snaga najviše će trebati u periodu rezidbe višegodišnjih zasada i prilikom berbe voća, kao i kod sadnje i berbe povrtlarskih kultura, što znači da je to period od februara do marta i od juna do oktobra”, naveo je Stupavski.

Prema njegovim riječima, broj zaposlenih povećavaće se sa rastom proizvodnje u zaštićenom prostoru, kao i sa pravljenjem pogona za preradu voća i povrća.

Govoreći o stručnom kadru, ustvrdio je da ima deficit agronoma za povrće i voće i saopštio da su otvoreni za zapošljavanje mladih, obrazovanih stručnjaka.