[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

ODBOR ZA EKONOMIJU

Restrukturiranje dugova nastaviti još godinu

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, predložio je danas parlamentu da usvoji Predlog izmjena zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama, koja podrazumijevaja produžetak njegovog važenja još godinu.

Načelnica Direkcija za finansijski sistem u Ministarstvu finansija, Aleksandra Popović, saopštila je da je parlament taj zakon usvojio 2015. godine, sa izmjenama i dopunama u prošloj godini.

"Prošlogodišnjim izmjenama promijenjena su neka važeća rješenja, u cilju pospješivanja održivog finansijskog restrukturiranja preduzeća i preduzetnika i produžen rok do kojeg korisnici hipotekarnih kredita mogu da podnose zahtjev banci za finansijsko restrukturiranje, na tri godine", kazala je Popović.

Novom izmjenom taj rok se produžava na četiri godine.

Popović je navela da su efekti primjene zakona, od njegove izmjene, zaključno sa februarom ove godine, iznosili ukupno 23,7 miliona eura.

"Od toga se 22,6 miliona eura odnosi na kompanije, a 1,1 milion na pojedince. Prema podacima na kraju decembra prošle godine, nekvalitetni krediti su činili 7,3 odsto ukupnih, što je 20,8 odsto manje u odnosu na kraj 2016", precizirala je Popović.

Ona je kazala da su zbog dobih efekata zakona, u Ministarstvu smatrali opravdanim da predlože produženje njegovog roka važenja još godinu.

"Razlog toga je što smatramo da će to uticati na dalje smanjenje iznosa nekvalitetnih kredita i povećanje konkuretnosti u bankarskom sektoru, što će u krajnjem rezultirati rastom ukupne kreditne aktivnosti, razvojem novih proizvoda i usluga i jačanjem finansijske stabilnosti", rekla je Popović.

Predsjendnik Odbora i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predsrag Sekulić, ocijenio je da je dobra vijest što je nekvalitetnih kredita sve manje, što govori o ozdravljenju bankarskog sistema.

Odbor je danas raspravljao i o izvještaju o radu sa finansijskim izvještajem Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) za prošlu godinu.

Poslanik Kluba albanskih stranaka, Genci Nimanbegu, pitao je šta regulator može da uradi kako bi se brzina interneta i cijene uskladili.

Predsjednik Savjeta EKIP-a, Šaleta Đurović, je objasnio da operatori nude različite brzine pristupa internetu, kada su u pitanju fiksne mreže.

"Trenutno u Crnoj Gori najveću brzinu pristupa internetu od 100 megabita po sekundi (Mbit/s) nude Telemach i M:tel", saopštio je Đurović.

On je dodao i da su operatori u većini crnogorskih opština već napravili pristupnu mrežu optičkim kablovima.

"Kada je u pitanju brzina internet treba praviti razliku između mogućnosti instalisanih pristupnih elektronskih komunikativnih mreža i potreba korisnika", smatra Đurović.

On je kazao da prema podacima sa kraja prošle godine 45,5 odsto korisnika koristi pakete sa brzinom od dva do osam Mbit/s, 23,5 odsto od osam do 20 Mbit/s, a 1,7 odsto od preko deset Mbit/s.

"To je stvar izbora. Imamo najveće brzine, ali svaki korisnik, zavisno od toga šta ga interesuje, bira kolike su mu brzine potrebne", naveo je Đurović.

Kada su u pitanju mobilne mreže, on je rekao da se u tom segmentu nude brzine interneta čak i do 300 Mbit/s.

"To su najveće brzine koje sada postoje u Evropi. Što se tiče cijena, one su u Crnoj Gori na nivou ili ispod onih u regionu, a mnogo niže od cijena u Evropskoj uniji (EU)", tvrdi Đurović.

On je podsjetio da je EKIP-u, kao regulatoru, cilj da na crnogoskom tržištu postoji ozbiljna konkurencija.

"Imamo vrlo ozbiljne operatore. Važno je da je tržište regulisano i da mi kao regulator radimo ono što rade i ostale evropske države. U fiksnoj mreži smo u posljednjih pet godina četiri puta snižavali cijene usluga", rekao je Đurović.

Sekulić je kazao da je pitanje da li potrošač uvijek dobije ono što plati i da često zbog komlikovanih procedura neće da ulazi u spor sa operatorom.

"Građanima bi trebalo malo približiti ovu problematiku", smatra Sekulić.

Odbor je danas dao "zeleno svjetlo" i za Predlog izmjene zakona o nadzoru proizvoda na tržištu, koji ima za cilj usaglašavanje sa direktivom o opštoj bezbjednosti proizvoda.

Izmjenama je uređen sistem rada inspekcija, u smislu da se, kada se pojavi opasan proizvod na tržištu, prevashodno spriječi njegova isporuka, a ako se već nalazi na tržištu da se povuče iz distribucije i dalje prodaje.