U BEČIĆIMA O FINANSIJAMA

Kriza se još osjeća, nosi izazove

Deset godina je od kada je svijet zadesila ekonomska kriza i upravo ono što je donijela i načini na koji smo se borili sa njom, bile su teme učesnika Samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona u Bečićima. Bila je to prilika da se ukaže na važnost borbe protiv sive ekonomije. Tražio se i put koji vodi ka izlazu iz krize, a ministar finansija je kazao da je politička stabilnost preduslov ekonomskog napretka.

Čuvari državnih kasa zemalja regiona tradicionalno su se, osmu godinu za redom, okupili u Budvi, ali donijeli su stare probleme. I dalje muku muče sa deficitom javnih finansija i visokim javnim dugom. I dalje se sa globalne scene emituje poruka koja staje u jednu riječ – oprez.

“Uvjeren sam da ćemo se složiti da je ukupni globalni, odnosno geopolitički kontekst u kome se realizuje ekonomska politika danas, veoma kompleksan, možda ne mmnogo manje nego u doba nastanka globalne ekonomske krize. Zato je pitanje političke stabilnosti na svjetskoj mapi preduslov ekonomske stabilnosti i ukupnog napretka zemalja regiona”, kazao je ministar finansija Crne Gore Darko Radunović.

Deceniju poslije, ekonomska kriza rijetkim u svijetu je dozvolila da se popnu na zelenu granu. U regionu naročito pripreme za taj skok još uvijek traju.

“Posljedice krize se još uvijek osjećaju i one nose brojne izazove za naredne godine”, kazao je Radunović.

Najveći je, sve su prilike, za cijeli region da se izbori sa sivom ekonomijom. Brojke jasno na to ukazuju. Iz kompanije Tabako su podsjetili da su prihodi od akciza na duvanske proizvode u našoj zemlji u prva četiri mjeseca manji 25,6 %, a izračunali su da je Bosna od 2010. do danas izgibula 770 miliona eura poreskog prihoda. Zato upozoravaju.

“Potrošnja je i dalje tu, ono što se mijenja jeste zapravo nivo legalne potrošnje. Promjena akcizne politike su samo dio rješenja ovog preoblema, drugi dio je borba protiv sive ekonomije”, saopštio je direktor JTI-a za Zapadni Balkan Goran Pekez.

Onda se od problema stiglo do predloga - poresku i politiku akciza treba posmatrati na regionalnom nivou, zato što se problemi prelivaju iz jedne države u drugu.

“Ako nemamo ujednačenu akciznu politiku onda naprosto dolazi do nelegalnog prometa i problem postaje veći. Ista stvar se dešava kada je u pitanju gorivo”, istakla je sekretarka Ministarstva finansija BiH Sanja Jokić..

Ima još jedno pitanje koje zemlje regiona ne prestaju da postavljaju - ko će kad u Evropsku uniju.

“U optimistićkom scenariju dostići ćemo EU 2053. za četrdeset godina u pesimističkom trebace nam čitava vječnost ili dva vijeka ili 200 godina. Ovo je zasnovano na prosječnim stopama rasta zemalja EU i zemalja zapadnog balkana prije krize, poslije i u periodu od 2001- 2017”, smatra predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.

Ovi brojevi mogu da znače sve. ali i da ne znače ništa - na sreću, suština nije u njima.

“U kojoj mjeri i kojom brzinom će zemlje Zapadnog Balkana zavisiće od toga u kojoj mjeri su spremne da otklone barijere razvoja privatnog sektora”, poručio je Vlahović.

I to je suština priče na samitu, a naročito bi trebalo da bude u praksi.