FABRIS OCIJENIO

Poglavlje 17 poboljšaće ekonomski razvoj

Crna Gora će, ispunjavanjem zahtjeva iz Poglavlja 17, koje je otvoreno u ponedjeljak, dobiti unaprijeđen ambijent i uspostavljene politike i procedure, koje će pozitivno uticati na ukupni ekonomski i društveni razvoj, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.

Fabris je kazao da se kroz Poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna unija, koje je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, crnogorska ekonomija priprema za sprovođenje zajedničke ekonomske politike.

“Osnovni cilj je održavanje makroekonomske stabilnosti, kroz obezbijeđenje stabilnosti cijena, povećanje konkurentnosti ekonomije i obezbijeđenje fiskalne stabilnosti”, rekao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-biznis.

On je saopštio da Crna Gora, kako bi došla do tih koristi, mora proći kroz kompleksan proces i napraviti dalji plan aktivnosti čijim će realizovanjem uspjeti da odgovori na izuzetno rigorozne zahtjeve EU kada su u pitanju ekonomski i monetarni standardi.

Fabris je podsjetio da je tokom prethodnog perioda odrađen veliki posao, što je nedavno u potvrđeno posljednjem Izvještaju za Crnu Goru za ovu godinu.

„U tom dokumentu je konstatovano da, kada je u pitanju napredak u prethodnih 12 mjeseci, Crna Gora bilježi dobar napredak, što je značajan iskorak u odnosu na Izvještaj iz 2016. kada je zabilježeno da nema napretka u toj oblasti“, objasnio je Fabris.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija (EK) je postavila dva početna mjerila Crnoj Gori u Poglavlju 17, od kojih je posebnu pažnju i uloženi napor zahtijevalo drugo mjerilo, koje je podrazumijevalo izradu Akcionog plana za usaglašavanje s pravnom tekovinom u oblasti ekonomske i monetarne politike.

„Njegovim usvajanjem, u martu prošle godine, to mjerilo je ispunjeno. Akcioni plan definiše jasne ciljeve i vremenske rokove za potpuno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, kao i mjere za razvoj potrebnih administrativnih kapaciteta“, dodao je Fabris.

On je naveo da je EK posebne pohvale uputila upravo po tom pitanju, jer je nakon usvajanja Akcionog plana Crna Gora nesmanjenom dinamikom nastavila s kontinuiranim sprovođenjem aktivnosti planiranih tim dokumentom.

„U tom kontekstu, vrijedno je napomenuti da je realizovan najveći dio predviđenih aktivnosti iz Akcionih plana“, kazao je Fabris.

On je podsjetio da su u oktobru prošle godine donijete izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci (CBCG) i o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom, čime je princip nezavisnosti vrhovne monetane institucije implementiran u potpunosti.

„Takođe, donošenjem izmjena i dopuna Zakona o CBCG i nove odluke o bližim uslovima za davanje kredita bankama u slučaju potreba za likvidnošću, kojom je stavljena van snage odluka o odobravanju finansijske pomoći u krajnjoj instanci, u potpunosti je implementiran princip zabrane monetarnog finansiranja javnog sektora“, precizirao je Fabris.

On je rekao i da je, kada je u pitanju princip zabrane privilegovanog pristupa javnog sektora finansijskim institucijama, u decembru 2015. godine izmijenjena odluka o obaveznoj rezervi banaka kod CBCG, kojom je postignuta potpuna usklađenost sa tim principom.

„Time je istovremeno stvoren osnov za ispunjenje prvog mjerila za otvaranje poglavlja“, saopštio je Fabris.

Kada je u pitanju oblast ekonomske politike, on je rekao da je Crna Gora nastavila sa preduzimanjem koraka koji je približavaju predviđenim standardima.

„U tom kontekstu, u decembru 2015. godine usvojen je Program reformi upravljanja javnim finansijama za period od 2016. do 2020. godine, koji propisuje ključne reformske planove Crne Gore u toj oblasti u cilju povećanja odgovornosti i obezbijeđivanja zdravog finansijskog upravljanja“, poručio je Fabris.

On je podsjetio da je Crna Gora donijela i Fiskalnu strategiju za period od prošle do 2020. godine, zatim Smjernice makroekonomske i fiskalne politike, Pravce razvoja, kao i Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom do 2020. godine, kojom su utvrđene mjere za upravljanje troškovima i rizicima koji se odnose na dug, u skladu sa postojećim makroekonomskim prilikama i strukturom duga.

„Nastavili smo sa godišnjim usvajanjem Programa ekonomskih reformi (PER) za Crnu Goru, a posljednji PER za period do 2020. godine usvojen je krajem januara ove godine. PER je najvažniji dokument Crne Gore u ekonomskom dijalogu s EK i zemljama članicama EU“, dodao je Fabris.

Na pitanje koji su naredni zadaci Crne Gore u Poglavlju 17 i što će biti najveći izazov tokom pregovora, Fabris je saopštio da slijedi rad na daljem usklađivanju s pravnom tekovinom EU, kao i snaženje administrativnih kapaciteta za pravilnu primjenu politika iz tog poglavlja, kako bi Crna Gora potpuno spremno dočekala odluku o priključenju evropskom bloku država.

„Po pitanju daljeg usklađivanja s pravnom tekovinom EU, Crna Gora će u narednom periodu usvojiti Smjernice makroekonomske i fiskalne politike do 2021. godine, kao i zakone o zaštiti depozita i o osiguranju, čijim će se donošenjima ispuniti princip zabrane privilegovanog pristupa javnog sektora finansijskim institucijama“, rekao je Fabris.

Ne dovodi se u pitanje korišćenje eura

Veliki izazov, kako je naveo, predstavljaće implementaija ESA2010 standarda, što je dio pregovora i u okviru Poglavlja 18 - Statistika.

„U pitanju su izuzetno kompleksni statistički standardi, na čijoj implementaciji se radi i u okvirima tehničke pomoći stranih eksperata“, ocijenio je Fabris.

On je saopštio da će izazov predstavljati i pitanje eura.

„Mislim da je veliki uspjeh činjenica da se više ne dovodi u pitanje korišćenje eura u Crnoj Gori. Crna Gora želi da zadrži euro kao zvanično sredstvo plaćanja, ali je saglasna da se njen sadašnji način korišćenja eura u potpunosti razlikuje od članstva u Ekonomskoj i monetarnoj uniji“, rekao je Fabris.

Crna Gora će, kako je poručio, težiti da ispuni kriterijume konvergencije za pristupanje eurozoni.

„Međutim, očekujemo njihovu modifikaciju, prije svega onih koji nijesu primjenljivi u slučaju Crne Gore“, dodao je Fabris.