[ Objavila: J.B.Č. ]

VLADA CRNE GORE

Javni dug opadaće brže nego je planirano

Javni dug Crne Gore opadaće od 2019. godine i dostići nivo od 65,3% BDP-a a u 2020. i 60,5% BDP-a u 2021. godini, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. On će, kako su kazali, opadati mnogo brže nego što je predviđeno Fiskalnom strategijom Vlade iz 2017. godine, ali nešto sporije u odnosu na Program ekonomskih reformi za 2018. godinu.

Vlada je utvrdila Predlog smjernica makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore za period 2018-2021. godine.

Dokument obuhvata srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir, na osnovu kojih su utvrđeni limiti potrošnje, obavezujući za 2019. godinu, a indikativni za naredni srednjoročni period.

"Smjernicama je projektovan nastavak ekonomskog rasta temeljenog na rastu investicione aktivnosti i domaće tražnje, kao i pozitivne dinamike na strani neto izvoza. Ekonomski rast će u 2018. godini iznositi 4,6% nominalno i 3% realno. Prosječan rast ekonomije u srednjem roku do 2021. godine će iznositi 4,05% nominalno i 2,8% realno", navodi se u saopštenju Vlade.

Očekuju da će ekonomskom rastum doprinijeti i rast javnih prihoda koji će, kako navode, u 2021. godini iznositi 2,16 milijardi eura.

"Javna potrošnja će imati opadajući trend smanjujući se na 1,97 milijardi eura u 2012. godini ili sa 47,08% BDP u 2018. godini, na 39,7% BDP u 2021. godini, čemu će doprinijeti smanjenje tekuće, ali i kapitalne potrošnje po završetku prioritetne dionice autoputa", ističu iz Vlade.

Smjernicama je predviđeno da se tekuća budžetska potrošnja finansira iz izvornih prihoda.

"Takođe je ispunjeno prvo numeričko fiskalno pravilo kojim se propisuje da budžetski gotovinski deficit neće biti veći od 3% BDP. Konkretnije, deficit javnih finansija u 2018. godini će iznositi 2,2% BDP u 2018. i 1,8% BDP u 2019. godini, dok će 2020. i 2021. godine, javne finansije biti u suficitu od 3,9% BDP i 3,8% BDP respektivno", navodi se u saopštenju.

Očekuju i da se od 2019. godine uspostavi opadajući trend javnog duga prvenstveno zbog završetka prioritetne dionice autoputa, dostižući nivo od 65,3% BDP-a u 2020. i 60,5% BDP-a u 2021. godini.

"To je mnogo brži trend opadanja javnog duga nego što je predviđeno Fiskalnom strategijom Vlade iz 2017. godine, ali nešto sporiji u odnosu na Program ekonomskih reformi za 2018. godinu", saopšteno je iz Vlade.

Vlada je donijela i Strategiju razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori 2018 - 2022. godine koja u fokus stavlja efikasnije sprovođenje podsticajnih programa i mjera podrške MMSP, uz uključivanje novih ciljnih grupa.

Vizija Strategije je, kako navode, razvijena tržišna ekonomija, koja ima konkurentan sektor MMSP, u kojoj je prihvaćen koncept održivog razvoja zasnovanog na znanju i inovativnosti i koji doprinosi jačanju Crne Gore kao preduzetničkog društva.

"Za ostvarivanje vizije, definisano je pet strateških ciljeva u okviru kojih su definisani operativni ciljevi i mjere za unapređenje konkurentnosti MMSP u srednjoročnom periodu: unapređenje poslovnog ambijenta; unapređenje pristupa izvorima finansija za MMSP; razvoj preduzetničkih znanja, vještina i kompetencija – usklađenost sa potrebama tržišta rada; jačanje konkurentnosti MMSP; promocija preduzetništva mladih, žena i socijalnog preduzetništva", kazali su iz Vlade.

Izmijenjena je Uredba o carinskoj tarifi za 2018. godinu.

"Osnovni cilj je dalje nesmetano odvijanje trgovine robom između Crne Gore i njenih trgovinskih partnera, kao i ispunjavanje zahtjeva koji proizilaze iz ITA 2 Sporazuma u vezi sa liberalizacijom trgovine proizvodima informacionih tehnologija", navodi se u saopštenju Vlade.