[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Do 2023. adaptiraće 18 zdravstvenih ustanova

U okviru druge faze projekta pod nazivom Energetska efikasnost u Crnoj Gori predviđena je adaptacija 18 zdravstvenih ustanova do 2023. godine, koja će koštati oko šest miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Menadžerka projekta, Biljana Maslać, kazala je na prezentaciji druge faze projekta da je za narednu godinu planirana adaptacija domova zdravlja u Beranama, Plavu, Rožajama i Ulcinju, kao i Opšte bolnice u Baru.

Ona je podsjetila da je realizacija druge faze projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori počela 2. jula i da će trajati do kraja 2023. godine, dok su sredstva obezbijeđena od kredita kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije, Marko Radulović, rekao je da je novina druge faze projekta uvođenje monitoring sistema za praćenje potrošnje energije u objektima, komfora i uslova.

Cilj je, prema njegovim riječima, uspostavljanje održivog sistema finansiranja.

"Taj sistem će omogućiti da se, nakon realizacije druge faze projekta, radovi na primjeni mjera energetske efikasnosti u zdravstvenim ustanovama finansiraju iz ušteda koje se ostvaruju u adaptiranim objektima", objasnio je Radulović na prezentaciji.

On je saopštio da su rezultati prve faze projekta višestruki, jer je adaptirano ukupno 25 objekata, od čega 16 zdravstvenih i osam obrazovnih ustanova, kao i jedan studentski dom. Vrijednost radova iznosila je oko 9,5 miliona eura.

"Za 42,5 odsto je smanjena potrošnja energije. Oko 100 hiljada korisnika, učenika, pacijenata i zaposlenih u zdravstvenim i prosvjetnim ustanovama koristi adaptirane objekte", kazao je Radulović i dodao da je projektom otvoreno oko 160 radnih mjesta.

On je dodao da odluka Vlade da podrži implementaciju projekta kroz drugu fazu najbolje govori o njegovoj vrijednosti, kvalitetu i značaju.

Radulović je podsjetio da je realizacija prve faze projekta počela 2009. godine, sredstvima od kredita kod IBRD. U realizaciji projekta učestvovala su ministarstva ekonomije, zdravlja i prosvjete.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, Milovan Vujović, kazao je da su taj i resor zadužen za ekonomiju do sada opredjelili značajna sredstva za adaptaciju 16 zdravstvenih objekata, među kojima su Klinički centar (KCCG), Institut za bolesti djece, specijalne bolnice u Risnu i Brezoviku, pet domova zdravlja i dvije zdravstvene stanice u Petnjici i Murini.

On je dodao da je realizacija projekta doprinijela povećanju unutrašnjeg komfora i zadovoljstva pacijenata i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.

Maslać je saopštila da je u okviru prve faze projekta, u periodu od 2009. do 2013. godine adaptirano devet obrazovnih ustanova, a od početka njegove realizacije 16 zdravstvenih.

"Adaptirano je 49 zgrada i oko 100 hiljada metara kvadratnih prostora", rekla je Maslać i dodala da je projekat uticao na smanjenje zahtjeva za potrošnju energenata, kao i da je dio novca prilikom realizacije ostao u lokalnim zajednicama.

Direktni benefiti projekta su, kako je kazala, i unaprijeđenje uslova rada zaposlenih u obrazovnim i prosvjetnim ustanovama.

Viši specijalista za energetiku Svjetske banke, Pedži Makumbe, saopštio je da su benefiti od projekta ušteda energije, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje konkurentnosti tržišta.

On smatra da su uštede od investicija u primjenu mjera energetske efikasnosti ogromne.

"Zemlje počinju da investiraju u mjere energetske efikasnosti, čime se poboljšava i tržište. To je jedna tranzicija", zaključio je Makumbe.