[ Izvor: rtcg.me ]

FABRIS ZA PORTAL

Finansijska stabilnost lijek protiv krize

Svjetski ekonomisti sve češće najavljuju novu svjetsku ekonomsku krizu. Viceguverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Nikola Fabris za Portal RTCG kaže da postojeći indikatori ne ukazuju da bi se ovakav scenario mogao ostvariti u bliskoj budućnosti, ali dodaje da bi bio poguban za svaku ekonomiju pa i crnogorsku. Ipak, kako bi smanjili negativne posljedice u Crnoj Gori, Fabris ističe da je važno da ojačamo fiskalnu i čuvamo finansijsku stabilnost.

Deceniju poslije globalne finansijske krize svjetski ekonomisti sve češće najavljuju da stiže nova, i nerijetko upozoravaju da će biti još gora od prethodne.

Bivši britanski premijer Gordon Braun u intervju za Gardijan upozorava da su veliki problemi koji su doveli do finansijske krize 2008. godine i dalje neriješeni i da se svijet nakon decenije zastoja globalne ekonomije prebacuje u deceniju ranjivosti.

Crna Gora je mala i otvorena ekonomija i naš razvoj je, u velikoj mjeri, zavisan od ekonomske situacije naših najvažnijih partnera, a to su svakako zemlje regiona i EU.

Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris kaže da je sasvim izvjesno da bi se svjetska kriza koja bi pogodila ove zemlje odrazila negativno na Crnu Goru i dodaje da je iluzija očekivati da male i otvorene zemlje mogu proći bez posljedica.

Posljednja kriza bila najvidljivija u bankarskom sektoru

"I najjače svjetske ekonomije poput SAD i EU nijesu mogle da izbjegnu posljedice prethodne krize", kaže Fabris.

Za smanjenje negativnih posljedica predlaže: "Ispravno i pažljivo kreiranim i implementiranim ekonomskim politikama, mi treba da nastojimo da smanjimo negativne posljedice. Za to je svakako važno da ojačamo fiskalnu stabilnost, za šta je preduslov primjena donijetih mjera fiskalne konsolidacije, kao i da čuvamo finansijsku stabilnost".

Posljednja kriza u Crnoj Gori, kaže Fabris, najvidljivija je bila u bankarskom sektoru i građevinarstvu.

Gordon Braun kaže da koraci protiv finansijskih malverzacija nijesu bili dovoljno čvrsti i predviđa da će banke ponovo očekivati spas u slučaju buduće krize.

"Kazne za malverzacije nijesu dovoljno povećane. Ne postoji strah da će bankari završiti u zatvoru zbog lošeg ponašanja. Nije poslata dovoljno snažna poruka da vlada neće spasavati institucije koje nisu dovele svoju kuću u red", kaže Braun.

Da će sljedeći udar biti veći od onog 2008. godine, upozorava na desetogodišnjicu krize i Nurijel Rubini, a sa njim su saglasne mnoge kolege, između ostalih i Piter Šif.

Prema njegovim riječima, svi problemi koji su prouzrokovali finansijsku krizu iz 2008. godine su danas još veći.

Šif dodaje i da će novu krizu za razliku od prethodne koja je izbila zbog hipotekarnog duga, dolara i zlata, ovu novu karakterisati prije svega dužničko ropstvo u SAD.

"Nacionalni dug će biti polazna tačka, epicentar krize, a dolar će se survati, cijene zlata porasti, potrošačke cijene će rasti...“, upozorava ekonomista.

Ovakva predviđanja, prema Fabrisu bila bi pogubna za svaku ekonomiju, pa i crnogorsku.

"Kriza je bila u prošlosti i biće ih u budućnosti. Nažalost, mi njihovu pojavu ne možemo pouzdano predvidjeti, ali znamo da kada se pojave one nose značajne troškove", kaže Fabris.

Krizu karakteriše nekoliko faktora

Ipak, prema viceguverneru CBCG, postojeći indikatori ne ukazuju da bi se ovakav scenario mogao ostvariti u bliskoj budućnosti.

"Globalnu ekonomsku politiku karakteriše nekoliko faktora koji utiču na njenu ranjivost. U prvom redu, globalnoj ekonomiji nedostaje sistem indikatora ranog upozorenja na krize, kao i sistem praćenja globalnih finansijskih tokova, na šta je nedavno ukazao i bivši britanski premijer Gordon Brown. Takođe, ne postoji adekvatna koordinacija ekonomskih politika na međunarodnom nivou. Svjedoci smo, takođe, trgovinskih ratova između ekonomskih sila, koji su, baš kao i vojni, destruktivni i opasni. Uprkos ovim činjenicama, smatram da nije izvjesna nova ekonomska kriza", kazao je Fabris.

On tvrdi da banke više nijesu kao one iz perioda prije globalne finansijske krize. One su, kaže, značajno ojačane i mnogo otpornije na šokove.

"Sistem upravljanja rizicima je unaprijeđen. Bazel III je ojačao kapital banaka uvodeći dodatne kapitalne bufere i bufere likvidnosti", navodi Fabris.

On podsjeća da je Evropska Centralna banka (ECB) sprovela stresno testiranje sistemski važnih banaka eurozone i onima sa ranjivostima dala jasne instrukcije šta treba da preduzmu.

"Što se fiskalnog sistema tiče, javne finansije razvijenih zemalja se postepeno oporavljaju, a očekuje se i da će ECB započeti uskoro postepenu normalizaciju monetarne politike, što će stvarati prostor za intervencije u slučaju potrebe. Jasno je da taj prostor u ovom trenutku nije preveliki, ali da će vremenom rasti, a i lično ne mislim da postoji rizik vrlo kratkog roka", tvrdi Fabris.

On ističe da smo danas bogatiji i za jedno veliko iskustvo koje je donijela globalna finansijska kriza, koje će kako je kazao, sigurno biti upotrebljeno u nekoj budućoj krizi, kao što je, dodaje, iskustvo velike ekonomske krize za rezulat imalo to da posljedice globalne finansijske krize budu značajno manje od posljedica krize iz tridesetih godina prošlog vijeka.

"Vodeće svjetske institucije, poput Svjetske banke i MMF-a, ne prognoziraju novu krizu. Takođe, ni ključni makroekonomski indikatori na globalnom nivou ne podržavaju tezu da idemo ka novoj krizi", kazao je viceguverner CBCG.

Fabris poručuje da se u svakom slučaju saradnja na globalnom nivou mora unaprijediti i ostaviti po strani trgovinski ratovi i globalni konflikti.

"Da smo imali veći stepen međunarodne koordinacije i dijeljenja informacija na početku 2007. godine, kada su se pojavili prvi znaci globalne finansijske krize, odnosno da koordinirana intervencija nije zakasnila, kriza bi bila sigurno blaža i ne bi uzela toliko maha. Ovo je važna lekcija iz prethodne krize koja mora biti naučena", zaključio je viceguverner CBCG Nikola Fabris.

J. Bobičić-Čović